img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Internet

Rasprave o budućnosti

12. decembar 2012, 21:18 S. Pavlović
Copied

U Dubaiju je 3. decembra otvorena Svetska konferencija o međunarodnim telekomunikacijama (WCIT-12), čiji je fokus na regulisanju rada interneta. Ovom skupu prisustvuju predstavnici 193 države iz celog sveta, uključujući i Srbiju, a neke od tema o kojima se raspravlja, poput pitanja slobodnog i otvorenog interneta, izazvale su burne reakcije u javnosti i mnogo pre same konferencije.

Naime, organizator konferencije je Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU), specijalizovana agencija Ujedinjenih nacija zadužena za informacione i komunikacione tehnologije, za koju će se u Dubaiju glasati da li da preuzme ulogu „upravljača interneta“. Protiv ovakvog predloga čvrsto su stali Evropski parlament i SAD, uz obrazloženje da bismo, izglasavajući jedno regulatorno telo, ubrzo stigli do kraja ere otvorenog i decentralizovanog interneta u kojoj sada živimo. Ispred kompanije Google javnosti se obratio njihov internet guru, Vinton Cerf, koji je izjavio da je Međunarodna telekomunikacijska unija samo „produžena ruka brojnih nedemokratskih članica UN-a“.

Poslednje zasedanje ITU-a bilo je 1988. godine, kada internet nije bio u javnoj upotrebi, pa kritičari te agencije kao argument navode da on i nije deo klasičnih telekomunikacija, te da ITU ne može dobiti ovlašćenja za njegovu regulativu.

Dešavanja sa konferencije u Dubaiju mogu se pratiti na veb-adresi wcitleaks.org, a neki od najspornijih predloga dostupnih javnosti jesu ideja Rusije da svaka država ima pravo da uobličava i konstruiše internet u svojim granicama, kao i predlog ETNO-a, grupe evropskih operatera, da se uvede nov način tarifiranja saobraćaja koji bi podrazumevao da sam pošaljalac podataka (npr. YouTube) za svaku posetu iz Srbije plaća naknadu srpskom internet provajderu, što bi dovelo do „potpune komercijalne nesigurnosti“, ističu iz organizacije Internet Societyja.

Predstavnici Srbije u Dubaiju su Stefan Lazarević, državni sekretar za telekomunikacije, informaciono društvo i poštanski saobraćaj pri Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija, Mirjana Arsekić-Kraković i Milan Janković iz Ratela, kao i Nataša Radović iz Uprave za digitalnu agendu.

Na tribini o upravljanju internetom, koja je nedavno održana u beogradskom Domu omladine, Slobodan Marković, savetnik državnog sekretara Lazarevića, izjavio je da će Srbija, zbog usaglašavanja zakona sa EU, i na ovom skupu glasati prema propisima Evropskog parlamenta.

Konferencija traje do 14. decembra, kada će javnosti biti dostupne informacije o svim donesenim odlukama.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure