img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prozori bez kapije

21. јун 2006, 11:54 Zoran Stanojević, BBC
Copied

Vest koja je u petak 16. juna izazvala interesovanje globalnih razmera nije da je Argentina savladala SCG sa pola tuceta golova prema ništa, već da se predsednik Majkrosofta Bil Gejts povlači iz posla. Pedesetogodišnji Gejts uz čije ime se obavezno dopisuje i da je najbogatiji čovek na svetu, neće se penzionisati odmah, već će taj proces trajati naredne dve godine. Neće se baš ni penzionisati, već će se posvetiti dobrotvornom radu u fondaciji koju je osnovao sa suprugom Melindom. A kako je reč o čoveku koga u poslednjih pet godina nije mimoišla nijedna lista najmoćnijih ljudi na svetu, možda se upusti i u političke vode.

Vilijam Henri Gejts Treći, kako mu je puno ime, opsesija je većine ljudi koji se profesionalno bave računarima. Potiče iz bogate advokatske porodice, bio je dovoljno uspešan u školi da bi se upisao na Harvard i dovoljno samouveren da studije napusti na trećoj godini verujući da je njegov životni poziv pisanje softvera za male računare. U vreme kada se on u taj biznis upustio 1975. godine, to je bio srednje perspektivan mali biznis, a on i njegov ortak Pol Alen u trenucima opijenosti optimizmom verovali su da bi njihova firma jednog dana mogla da ima dvesta ljudi što je po njihovom mišljenju bilo dovoljno da se podmire potrebe za softverom u celom svetu. Danas Majkrosoft ima 63.000 zaposlenih širom sveta (uključujući i Srbiju), a svetu softvera nikad dosta.

Bil Gejts već šest godina ne upravlja Majkrosoftom, već je tu dužnost prepustio svom kolegi sa studija Stivenu Balmeru. Ipak, bio je prisutan u kompaniji i smatra se da je njegova harizma bila dovoljna da pokrene projekte koji su zapali u nevolju. Takođe, ima dobru osobinu da prepozna svoje greške i da „zapne ko sivonja“ ne bi li ih ispravio. Jedna takva bila je potcenjivanje interneta početkom devedesetih, da bi od sredine decenije čitava kompanija bila upregnuta u trku za već odmaklom konkurencijom. Nije im trebalo dugo da je stignu…

Dakle, postavlja se pitanje hoće li Majkrosoft moći da ostane svetski lider u proizvodnji komercijalnog softvera i bez svog osnivača? S druge strane, pojedini blog-analitičari tvrde da je Majkrosoftu u budućnosti Bil Gejts potpuno nepotreban. Po njima ta firma treba da se okrene onlajn softveru (umesto onom pakovanom u kutije), čak i da napravi svoju verziju operativnog sistema otvorenog koda (besplatnog softvera) pa da onda živi od servisiranja. Takvo poslovanje nije ono čime se Gejts bavio ceo život, naprotiv, on je smisao video u dobroj zaštiti sopstvenog proizvoda i gaženju konkurencije (zbog ovog drugog firma je u brojnim antimonopolskim sudskim procesima).

Iako izgleda kao prototip lika sa debelim staklima na naočarima koji se osim u kompjuter razume u malo šta drugo, Gejts se u životu pokazao kao prilično nemilosrdan biznismen. Od 11 zaposlenih u Majkrosoftu sa čuvene fotografije slikane 1978. godine, samo je on pretekao do danas. Ostali su kompaniju napustili sredinom osamdesetih iz raznih razloga (jedan od njih, Mark Mekdonald, se, ruku na srce, vratio 1999. godine kada je Majkrosoft otkupio njegovu firmu). No, upravo taj njegov kontinuitet prisustva je ono zbog čega akcionari danas strepe. Majkrosoft bez Gejtsa sasvim sigurno neće biti ona ista kompanija, samo još niko ne zna da li to znači da će biti još bolja. Ili obrnuto.

Bil Gejts je i čovek koji prima najviše spam poruka na svetu. Dnevno dobije više od četiri miliona mejlova, većinom neželjenih, i ima čitav tim ljudi čiji je jedini posao da iz te gomile izdvoje poštu vrednu čitanja. Inače, u većini poruka koje mu stižu nude mu se saveti kako da „se izvuče iz dugova“ ili kako da se brzo obogati.

„Ne znam kako će izgledati život u kome ne ideš na posao svaki dan da bi radio barem deset sati,“ izjavio je Gejts najavljujući odlazak iz kompanije u koju je, po sopstvenim rečima, dolazio na posao svakog dana od 1975. godine.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure