img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Štrajkovi

Proleteri svih zemalja

06. oktobar 2010, 19:42 M.A
foto: tanjug
Copied

U utorak 5. oktobra pripadnici policije protestovali su ispred zgrade Vlade Srbije u Nemanjinoj ulici. Kao što ni datum koji su odabrali nema, kako tvrde, nikakve veze sa „onim 5. oktobrom“ tako ni štrajk Policijskog sindikata u borbi za bolji materijalni i socijalni položaj nema nikakve direktne veze sa socijalnim protestima širom Evrope. Ali se pobude i ciljevi svode na isto. Policijski sindikalci su tražili da vlada donese novi zaključak kojim će biti omogućeno potpisivanje posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u MUP-u.

Štrajk je najavio i sindikat pravosuđa Srbije, koji je odlučio da 11. oktobra počne sa obustavom rada dok se zaposlenima u administraciji u pravosuđu osnovica za obračun zarada ne poveća na 28.000 dinara, kolika je inače osnovica za nosioce pravosudnih funkcija. Sindikat je saopštio da će zaposleni u pravosuđu van Beograda u znak podrške Beogradskom odboru pravosuđa od 6. oktobra svaki dan po jedan sat obustavljati rad.

Poslednjih nedelja talas protesta protiv mera štednje koje se uvode u državama EU preplavio je čitavu Evropu. U Briselu je 29. septembra protestovalo više od 100.000 demonstranata iz 30 zemalja.

Slični protesti u kojima sindikati zahtevaju „Evropu koja je više socijalna“, odvijali su se u Grčkoj, Irskoj i Litvaniji, Sloveniji, Rumuniji, Italiji, Francuskoj, Portugalu, Španiji i manji u Poljskoj. Generalni sekretar Evropske konfederacije sindikata Džon Monks upozorava da će uvođenje mera štednje u većini evropskih zemalja, radi smanjenja budžetskog deficita, imati „katastrofalan efekat na pojedince i na privredu“.

Najmasovniji je bio generalni štrajk 29. septembra u krizom trenutno najugroženijoj Španiji. Zahvatio je glavne industrije grane, velike snabdevače tržišta i transport, koji je funkcionisao u minimalnom obimu.

Besnim protestima protiv planiranog pomeranja starosne granice za odlazak u penziju preplavljena je i Francuska u kojoj su 23. septembra vozovi zaustavljeni, škole zatvorene, a glavni listovi se nisu pojavili na ulicama. To je bio drugi generalni štrajk protiv nepopularne penzijske reforme. Francuski radnici su dva puta protestovali prethodnih nedelja zbog planova predsednika Nikole Sarkozija da poveća minimalne godine starosti za penziju sa 60 na 62 godine. Sindikati kažu da je marširalo tri miliona radnika, a policija da ih je bilo 997.000.

I pored otpora evropskih sindikata, Komisija EU predložila je paket zakona koji predviđa automatske drakonske kazne za zemlje sa budžetskim deficitom. Evropi očigledno predstoji period intenzivnih socijalnih konflikata.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure