img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ratni zločini

Oslobođen za sedam minuta

27. jul 2011, 21:25 J.G
Copied

Odluka suda u Budimpešti da oslobodi Šandora Kepira (97) od optužbi po kojima je odgovoran za smrt najmanje 35 ljudi koji su stradali 1942. godine tokom Novosadske racije, izazvala je brojne ogorčene i ljutite reakcije, a Društvo za očuvanje sećanja na holokaust organizovalo je 24. jula u Beogradu i Novom Sadu protest „Kriv je!“. I dok su okupljeni na beogradskom Trgu Republike uzvikivali „Kriv je!“, zahtevajući da se Kepiru ponovo sudi, građani okupljeni na centralnom novosadskom Trgu slobode su poručivali: „Stop fašizmu.“ Skup u Novom Sadu završio se, kako je ranije i najavljeno, povorkom do zgrade Sokolskog doma, gde su 1942. godine građani Novog Sada bili zatočeni pre odvođenja na streljanje kraj Dunava.

foto: reuters

Prema optužnici, Kepiro je kao kapetan mađarske žandarmerije učestvovao u raciji u Novom Sadu i okolnim naseljima, nakon koje je pod led bačeno najmanje 1200 Srba, Jevreja i Roma. Novija istraživanja ukazuju na mogućnost da je u raciji stradalo 4000 ljudi. Krajem Drugog svetskog rata, Kepiro je u Mađarskoj dvaput osuđivan na zatvorske kazne od 10, odnosno 14 godina zbog pomenutih zločina, ali je uspeo da pobegne najpre u Austriju, a u leto 1948. godine pobegao je u Argentinu. U Mađarsku se vratio 1996. godine da „u domovini provede poslednje dane života“, a uspeo je čak i da dobije penziju od države. U Budimpešti ga je 2006. godine pronašao direktor Centra „Simon Vizental“.

Oslobađajuća presuda (zbog nedostatka dokaza) pozdravljena je burnim aplauzom većeg dela publike u sudnici, koju su očito činili mađarski desničari. Povremeno su prekidali i čitanje presude, pa ih je sudija opominjao.

Koristeći pravo na završnu reč na suđenju, Kepiro je rekao: „Nevin sam, nikada nikog nisam ubio niti pokrao, već sam samo služio svojoj domovini. U Mađarsku sam se vratio (1996) jer van nje za mene nema života.“ Kepiro je posle petnaestak minuta, uz saglasnost sudije Bele Varge, napustio sudnicu i vratio se u bolnicu. U sudnici je sedeo u kolicima priključen na infuziju, sa ćebetom preko kolena i slušalicama za pojačavanje sluha na ušima. Njegove reči grupa prisutnih je pozdravila aplauzom i uzvikujući „Živeo!“, pa je sudija zatražio od svih da se uzdrže od izražavanja emocija i odredio pauzu.

Odmah pošto su čuli presudu, predstavnici delegacije iz Srbije i Vojvodine, među kojima i tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević, direktor Centra „Simon Vizental“ Efraim Zurof i predstavnici jevrejskih udruženja, iz revolta su napustili sudnicu. Sa druge strane, pristalice mađarske ekstremne desnice koji su pratili suđenje odluku su pozdravili burnim aplauzom. Prema tvrdnjama prisutnih u sudnici, sudsko veće je odluku donelo svega sedam minuta nakon završnih reči optužbe i branioca, a nadležno tužilaštvo najavilo je da će uložiti žalbu na oslobađajuću presudu.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure