img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predlog za idealno osiguranje

Osiguranje po meri našeg čoveka

21. novembar 2001, 16:54 Ratko Živković, direktor marketinga Delta osiguranja
Copied

U našem narodu uvreženo je mišljenje da je osiguranje izazivanje sudbine i prizivanje baksuzluka

U našem narodu uvreženo je mišljenje da je osiguranje izazivanje sudbine i prizivanje baksuzluka. Kako u svetu osiguranja važi da su Amerikanci najosiguranija nacija, događaji od 11. septembra ove godine još bi mogli i da idu u prilog ovom praznoverju.

A kako, zapravo, žive jedan osigurani zapadnjak i njegova porodica?

Životna osiguranja su sinonim uređenog i udobnog života u mnogim zemljama u svetu. Bilo da neko ima jednu, dve, ili više polisa osiguranja, on je automatski pronašao svoje mesto pod užarenim suncem poreskog sistema i uživa blagodeti poreskih olakšica na ime godišnjeg plaćanja premije osiguranja života. Privilegovan je i pred rigoroznim kreditnim odborima banaka. Uz to, njegova polisa predstavlja garanciju prilikom odobravanja kredita. Visina kredita srazmerna je iznosu finansijskog pokrića na polisi koju bi osiguravajuća kuća isplatila njemu, ili u tom slučaju banci, ako osiguranik doživi nezgodu zbog koje bi njegove kreditne obaveze bile pod znakom pitanja.

Ukoliko osiguraniku iznenada zatreba novac, osiguravajuća kuća najčešće će odobriti zajam. Kada se pomene i garantovano pravo osiguranika na učešće u dobiti iz poslovanja osiguravajuće kompanije, može se reći da je prosečan zapadnjak zaista srećan čovek sa svojim osiguranjem, a njegova porodica bezbrižna kad je u pitanju egzistencija ili bilo kakav nepredviđeni događaj.

Statistički pokazatelji za većinu zemalja u tranziciji, kao i za neke bivše YU republike, govore da su ta tržišta osiguranja postala, ili su na putu da postanu, uređena po ugledu na zapad.

A kako bi trebalo da izgleda idealno životno osiguranje za našeg prosečnog čoveka?

Pre svega ne previše skupo. Za novac koji se mesečno ili godišnje može izdvojiti, njegova polisa trebalo bi da zaštiti porodicu, da u tome bude izdašna, i naravno, devizna.

Sudeći prema našim navikama, idealno osiguranje ne sme iziskivati ni mnogo napora od osiguranika. Svoje obaveze bi trebalo da, osim u filijali osiguranja, može da plaća i u svojoj banci, a najbolje da nema obavezu ni da misli o tome već da mu se automatski odbija od ličnog dohotka (kad je moglo na račun postradalih područja usled zemljotresa, može malo i za lični račun). Poreske olakšice našem čoveku možda i nisu toliko bitne jer porez ionako retko plaća.

Idealno bi bilo ono osiguranje života koje ga ne bi diskriminisalo ako je npr. strastveni pušač (jer je u Srbiji sasvim normalno biti strastveni pušač), pa da kao na zapadu premija bude skuplja u odnosu na osobu bez ovog poroka. Isto je i sa povišenim krvnim pritiskom, holesterolom, stanovanjem na ozračenom području (jer su u Srbiji ove okolnosti sasvim normalne) kao razlozima da klijent bude odbijen od strane osiguravajuće kuće.

Naš čovek najradije ne bi otišao ni na lekarski pregled kad poželi da se osigura na ekstranovčana pokrića. On ionako već godinama ne ide na redovne lekarske preglede.

Ukoliko se desi da osiguranikov život ipak bude ugrožen, njegova porodica ne sme da čeka istek ugovora osiguranja da bi dobila novac, što po uslovima nekih osiguravajućih kuća može zahtevati još dve, pet ili više godina. Novac bi trebalo da dobije jednokratno, ceo iznos pokrića, nikako u ratama ili u vidu kompenzacije. Samo keš u ruke!

Iz čisto patriotskih razloga, ali i zbog naše privredno-ekonomske realnosti, idealno bi bilo da od njegovog osiguranja koristi ima zemlja u kojoj živi, a ne neka tamo strana zemlja koja inače non-stop profitira od svega što ima. Izbor domaće osiguravajuće kuće za osiguranika znači da se deo prikupljene premije plasira na domaće investiciono tržište i u npr. oporavak oronule saobraćajne i svakojake druge infrastrukture u zemlji. Za uzvrat, ista ta država štitila bi ga striktno kontrolišući rad kako njegove tako i ostalih osiguravajućih kuća na tržištu. Još kad bi njegova osiguravajuća kuća bila reosigurana u inostranstvu, onda bi se naš čovek sa svojim osiguranjem zaista osećao bezbrižno.

Bez obzira na to da li se govori o našim ili zapadnim uslovima osiguranja, jedna stvar je sasvim sigurna – svako osiguranje podrazumeva da i osiguranik i osiguravajuća kuća imaju isti ideal. Da osiguranik dugo živi i zadovoljno plaća premiju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure