img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predlog za idealno osiguranje

Osiguranje po meri našeg čoveka

21. новембар 2001, 16:54 Ratko Živković, direktor marketinga Delta osiguranja
Copied

U našem narodu uvreženo je mišljenje da je osiguranje izazivanje sudbine i prizivanje baksuzluka

U našem narodu uvreženo je mišljenje da je osiguranje izazivanje sudbine i prizivanje baksuzluka. Kako u svetu osiguranja važi da su Amerikanci najosiguranija nacija, događaji od 11. septembra ove godine još bi mogli i da idu u prilog ovom praznoverju.

A kako, zapravo, žive jedan osigurani zapadnjak i njegova porodica?

Životna osiguranja su sinonim uređenog i udobnog života u mnogim zemljama u svetu. Bilo da neko ima jednu, dve, ili više polisa osiguranja, on je automatski pronašao svoje mesto pod užarenim suncem poreskog sistema i uživa blagodeti poreskih olakšica na ime godišnjeg plaćanja premije osiguranja života. Privilegovan je i pred rigoroznim kreditnim odborima banaka. Uz to, njegova polisa predstavlja garanciju prilikom odobravanja kredita. Visina kredita srazmerna je iznosu finansijskog pokrića na polisi koju bi osiguravajuća kuća isplatila njemu, ili u tom slučaju banci, ako osiguranik doživi nezgodu zbog koje bi njegove kreditne obaveze bile pod znakom pitanja.

Ukoliko osiguraniku iznenada zatreba novac, osiguravajuća kuća najčešće će odobriti zajam. Kada se pomene i garantovano pravo osiguranika na učešće u dobiti iz poslovanja osiguravajuće kompanije, može se reći da je prosečan zapadnjak zaista srećan čovek sa svojim osiguranjem, a njegova porodica bezbrižna kad je u pitanju egzistencija ili bilo kakav nepredviđeni događaj.

Statistički pokazatelji za većinu zemalja u tranziciji, kao i za neke bivše YU republike, govore da su ta tržišta osiguranja postala, ili su na putu da postanu, uređena po ugledu na zapad.

A kako bi trebalo da izgleda idealno životno osiguranje za našeg prosečnog čoveka?

Pre svega ne previše skupo. Za novac koji se mesečno ili godišnje može izdvojiti, njegova polisa trebalo bi da zaštiti porodicu, da u tome bude izdašna, i naravno, devizna.

Sudeći prema našim navikama, idealno osiguranje ne sme iziskivati ni mnogo napora od osiguranika. Svoje obaveze bi trebalo da, osim u filijali osiguranja, može da plaća i u svojoj banci, a najbolje da nema obavezu ni da misli o tome već da mu se automatski odbija od ličnog dohotka (kad je moglo na račun postradalih područja usled zemljotresa, može malo i za lični račun). Poreske olakšice našem čoveku možda i nisu toliko bitne jer porez ionako retko plaća.

Idealno bi bilo ono osiguranje života koje ga ne bi diskriminisalo ako je npr. strastveni pušač (jer je u Srbiji sasvim normalno biti strastveni pušač), pa da kao na zapadu premija bude skuplja u odnosu na osobu bez ovog poroka. Isto je i sa povišenim krvnim pritiskom, holesterolom, stanovanjem na ozračenom području (jer su u Srbiji ove okolnosti sasvim normalne) kao razlozima da klijent bude odbijen od strane osiguravajuće kuće.

Naš čovek najradije ne bi otišao ni na lekarski pregled kad poželi da se osigura na ekstranovčana pokrića. On ionako već godinama ne ide na redovne lekarske preglede.

Ukoliko se desi da osiguranikov život ipak bude ugrožen, njegova porodica ne sme da čeka istek ugovora osiguranja da bi dobila novac, što po uslovima nekih osiguravajućih kuća može zahtevati još dve, pet ili više godina. Novac bi trebalo da dobije jednokratno, ceo iznos pokrića, nikako u ratama ili u vidu kompenzacije. Samo keš u ruke!

Iz čisto patriotskih razloga, ali i zbog naše privredno-ekonomske realnosti, idealno bi bilo da od njegovog osiguranja koristi ima zemlja u kojoj živi, a ne neka tamo strana zemlja koja inače non-stop profitira od svega što ima. Izbor domaće osiguravajuće kuće za osiguranika znači da se deo prikupljene premije plasira na domaće investiciono tržište i u npr. oporavak oronule saobraćajne i svakojake druge infrastrukture u zemlji. Za uzvrat, ista ta država štitila bi ga striktno kontrolišući rad kako njegove tako i ostalih osiguravajućih kuća na tržištu. Još kad bi njegova osiguravajuća kuća bila reosigurana u inostranstvu, onda bi se naš čovek sa svojim osiguranjem zaista osećao bezbrižno.

Bez obzira na to da li se govori o našim ili zapadnim uslovima osiguranja, jedna stvar je sasvim sigurna – svako osiguranje podrazumeva da i osiguranik i osiguravajuća kuća imaju isti ideal. Da osiguranik dugo živi i zadovoljno plaća premiju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure