img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predlog za idealno osiguranje

Osiguranje po meri našeg čoveka

21. novembar 2001, 16:54 Ratko Živković, direktor marketinga Delta osiguranja
Copied

U našem narodu uvreženo je mišljenje da je osiguranje izazivanje sudbine i prizivanje baksuzluka

U našem narodu uvreženo je mišljenje da je osiguranje izazivanje sudbine i prizivanje baksuzluka. Kako u svetu osiguranja važi da su Amerikanci najosiguranija nacija, događaji od 11. septembra ove godine još bi mogli i da idu u prilog ovom praznoverju.

A kako, zapravo, žive jedan osigurani zapadnjak i njegova porodica?

Životna osiguranja su sinonim uređenog i udobnog života u mnogim zemljama u svetu. Bilo da neko ima jednu, dve, ili više polisa osiguranja, on je automatski pronašao svoje mesto pod užarenim suncem poreskog sistema i uživa blagodeti poreskih olakšica na ime godišnjeg plaćanja premije osiguranja života. Privilegovan je i pred rigoroznim kreditnim odborima banaka. Uz to, njegova polisa predstavlja garanciju prilikom odobravanja kredita. Visina kredita srazmerna je iznosu finansijskog pokrića na polisi koju bi osiguravajuća kuća isplatila njemu, ili u tom slučaju banci, ako osiguranik doživi nezgodu zbog koje bi njegove kreditne obaveze bile pod znakom pitanja.

Ukoliko osiguraniku iznenada zatreba novac, osiguravajuća kuća najčešće će odobriti zajam. Kada se pomene i garantovano pravo osiguranika na učešće u dobiti iz poslovanja osiguravajuće kompanije, može se reći da je prosečan zapadnjak zaista srećan čovek sa svojim osiguranjem, a njegova porodica bezbrižna kad je u pitanju egzistencija ili bilo kakav nepredviđeni događaj.

Statistički pokazatelji za većinu zemalja u tranziciji, kao i za neke bivše YU republike, govore da su ta tržišta osiguranja postala, ili su na putu da postanu, uređena po ugledu na zapad.

A kako bi trebalo da izgleda idealno životno osiguranje za našeg prosečnog čoveka?

Pre svega ne previše skupo. Za novac koji se mesečno ili godišnje može izdvojiti, njegova polisa trebalo bi da zaštiti porodicu, da u tome bude izdašna, i naravno, devizna.

Sudeći prema našim navikama, idealno osiguranje ne sme iziskivati ni mnogo napora od osiguranika. Svoje obaveze bi trebalo da, osim u filijali osiguranja, može da plaća i u svojoj banci, a najbolje da nema obavezu ni da misli o tome već da mu se automatski odbija od ličnog dohotka (kad je moglo na račun postradalih područja usled zemljotresa, može malo i za lični račun). Poreske olakšice našem čoveku možda i nisu toliko bitne jer porez ionako retko plaća.

Idealno bi bilo ono osiguranje života koje ga ne bi diskriminisalo ako je npr. strastveni pušač (jer je u Srbiji sasvim normalno biti strastveni pušač), pa da kao na zapadu premija bude skuplja u odnosu na osobu bez ovog poroka. Isto je i sa povišenim krvnim pritiskom, holesterolom, stanovanjem na ozračenom području (jer su u Srbiji ove okolnosti sasvim normalne) kao razlozima da klijent bude odbijen od strane osiguravajuće kuće.

Naš čovek najradije ne bi otišao ni na lekarski pregled kad poželi da se osigura na ekstranovčana pokrića. On ionako već godinama ne ide na redovne lekarske preglede.

Ukoliko se desi da osiguranikov život ipak bude ugrožen, njegova porodica ne sme da čeka istek ugovora osiguranja da bi dobila novac, što po uslovima nekih osiguravajućih kuća može zahtevati još dve, pet ili više godina. Novac bi trebalo da dobije jednokratno, ceo iznos pokrića, nikako u ratama ili u vidu kompenzacije. Samo keš u ruke!

Iz čisto patriotskih razloga, ali i zbog naše privredno-ekonomske realnosti, idealno bi bilo da od njegovog osiguranja koristi ima zemlja u kojoj živi, a ne neka tamo strana zemlja koja inače non-stop profitira od svega što ima. Izbor domaće osiguravajuće kuće za osiguranika znači da se deo prikupljene premije plasira na domaće investiciono tržište i u npr. oporavak oronule saobraćajne i svakojake druge infrastrukture u zemlji. Za uzvrat, ista ta država štitila bi ga striktno kontrolišući rad kako njegove tako i ostalih osiguravajućih kuća na tržištu. Još kad bi njegova osiguravajuća kuća bila reosigurana u inostranstvu, onda bi se naš čovek sa svojim osiguranjem zaista osećao bezbrižno.

Bez obzira na to da li se govori o našim ili zapadnim uslovima osiguranja, jedna stvar je sasvim sigurna – svako osiguranje podrazumeva da i osiguranik i osiguravajuća kuća imaju isti ideal. Da osiguranik dugo živi i zadovoljno plaća premiju.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure