img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predlog za razmišljanje

Ništa priča, samo likovi

03. октобар 2001, 19:25 Goran Terzić, filmski kritičar
Copied

Benton, religiozno iskustvo

Pol Njumen se, za moj račun, često i previše upinjao u dokazivanju da je glumac, za razliku od, recimo, jednog Stiva Mek Kvina. Stoga ona Mek Kvinova rola iz Pekinpoovog The getaway vredi više nego mnoge Njumenove zajedno. Pošto je relativno rano promašio Oskara za ulogu u Rosenovom The Hustler (1961), Njumenu je sledovalo četvrt veka upornih nastojanja da propušteno nadoknadi. Udovoljeno mu je tek 1986, kada mu je za ležerno šmirantsku ulogu u Skorsezeovom filmu Boja novca prosleđena figurica.

„Let the picture paint itself“, peva u zen ključu Rodni Krouvel u jednoj od svojih pesama. Njumenova glumačka slika se napokon iscrtala – mimo sopstvenih želja i namera članova Akademije – osam godina kasnije, kada je napokon otplatio prethodno (ne)zasluženog Oskara. Drugim rečima, napokon je glumio, a da to niko nije primećivao.

Film o kome je ovde zapravo reč je Nobody’s fool (kod nas se prikazivao svega nekoliko dana kao Skoro savršen čovek), a pojavio se, dakle, 1994. godine. Potpuno nebitno. Mogao je biti snimljen i 1984. i 1974, pa čak i 1954. Na isti način gledaćemo ga i 2004. ili 2054. Režirao ga je Robert Benton, čovek koji bi se „upisao“ u istoriju američkog filma i da je nakon rada na scenariju za Penov Boni i Klajd otvorio poslastičarnicu i zaboravio na celuloid.

Što se Skoro savršenog čoveka tiče, reč je o delu kakvo, po onima koji uopšte nisu doprli do poetike pravog američkog filma, može nastati samo u nekoj od evropskih kinematografija – francuskoj, recimo. „Ništa priča, samo likovi“, kako bi to rekao stari dobri Hauard Hoks.

A likovi kod Bentona prikazani su sa toliko ljubavi u svim svojim manama da je toliko dobrote previše za celu poratnu (misli se na Drugi svetski rat) jugoslovensku kinematografiju.

Drugim rečima, gledanje ovakvih filmova je skoro pa neka vrsta religioznog iskustva – apsolutno neophodnog u današnje vreme. Ukoliko, pak, ne delite moje mišljenje, ne brinite. Jednog dana, kada se umorite od svih „izama“ ovog sveta, spoznaćete suštinu (filmskog) života u kadrovima Bentonovog filma, kroz koje prolaze pomenuti Njumen, Džesika Tendi, Brus Vilis ili Melani Grifit – kao nikada pre, a ni posle toga u svojoj karijeri. Da bi jednom za svagda ostali u gledaočevom „srcu i duši“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure