img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

Naš čovek u Pančevu

22. oktobar 2008, 13:32 Priredio Slobodan Bubnjević
Copied

Ekologija

Daleko je Havana, pa smo se u naslovu zaustavili već na Pančevu. Nešto slično se ovih dana događa i ministru životne sredine i prostornog planiranja Oliveru Duliću, koji je ovaj beogradski komšiluk posetio već dva puta za samo deset dana. U ponedeljak su ministra pred Gradskom kućom ponovo sačekali nezadovoljni građani sa listom zahteva, a on je, kao i prošle nedelje, otišao sa njima na kafu. Ako se i činilo da je novi ministar isprva video „najzagađeniji grad u Evropi“ kao jedan od onih problema koje su njegovi prethodnici već rešili, poslednjih dana Ministarstvo pokazuje povećanu aktivnost na nastavku rešavanja aerozagađenja iz Južne zone. Međutim, na svu tu rešenost da se zaustavi zataškavanje problema, na akcije i planirane investicije jednu sivu senku bacila je odluka da za Pančevo bude zadužen čovek Ministarstva koji je poslednjih dana na sebe navukao gnev Pančevaca kao retko koji republički činovnik.

Kako stoji na sajtu Vlade Srbije, u novoformiranu Radnu grupu za praćenje stanja životne sredine u Pančevu, uz sedam osoba sa jakim ekološkim integritetom, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja delegiralo je kao svog predstavnika državnog sekretara dr Miladina Avramova, odnedavno proslavljenog po izjavama kako „ne mora da znači da je svaki neprijatan miris opasan“, kao i da „Pančevo nije crna, nego siva zona“. Naravno, bilo koje kadrovsko rešenje tog tipa inače ne bi bilo tema za pristojne novine (podrazumeva se da i rezultati i greške konkretnih pojedinaca jednako idu na račun ministra koji ih je izabrao u svoj tim), da to nije dosta neobična situacija kad jedan službenik nastupa kao slobodan strelac koji zagovara bitno drugačiji pogled od onog koji ima državna politika. Ili pak nema?

Avramov je u prethodne dve nedelje više puta citiran u pančevačkoj štampi i elektronskim medijima, a zbog svog blagonaklonog pogleda na otrovni benzen, jednako je oštro kritikovan i u „Pančevcu“ i „PPresCu“, dva lokalna lista koja su inače u ratu i jedva da se u bilo čemu slažu, osim o tome da je Avramov „službenik koji zagađuje svojim izjavama“. Povrh toga, Avramova su uporedo oštro napale i neke lokalne nevladine organizacije zbog njegovog ublažavanja problema na sednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Srbije, koja je u međuvremenu, između dve posete ministra, održana u Pančevu. Kako god, većina izjava koje je državni sekretar izgovorio u Pančevu, bila je, kad se pažljivo pogleda, u direktnoj suprotnosti sa istovremeno iznetim stavovima ministra Dulića da „neće biti zataškavanja“ i da „Pančevci nisu sami“ – Avramov je zagađenje pripisao gradskim toplanama i saobraćaju, mada su ga već na sednici kritikovali da zagađenja ima i u septembru i avgustu, kad toplane ne rade, a epizode se skoro uvek zbivaju noću, kad su saobraćajnice u gradu sasvim puste.

„Trenutni skok benzena može da ide i do hiljadu (misli se na ubitačnu koncentraciju u imisiji od 1000 µg/m3) nekoliko sati i nije štetan po zdravlje. Ja ne želim da vas u to ubeđujem, jednostavno iznosim činjenice“, rekao je Avramov poslanicima i prisutnim slušaocima na sednici Odbora, uprkos činjenici da regulativa Evropske unije propisuje najvišu dozvoljenu koncentraciju u toku jednog sata od pet µg/m3 i da je za Pančevo trenutno propisana granična vrednost od deset µg/m3. Da ne govorimo o činjeničnoj štetnosti po više hiljada dece obolele od opstruktivnog bronhitisa, alergijama, zapaljenjima i leukemiji.

Kako stanovnici Pančeva kažu, Avramovljev „neistinit i uvredljiv“ pogled na uzroke i posledice zagađenja zapravo čudi kad se ima u vidu dosadašnja biografija ovog državnog sekretara. Naime, Avramov je po zanimanju fizičar, radio je kao saradnik na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu i bio naučni saradnik na novosadskom Institutu za fiziku. Pre tri godine počeo je njegov politički uspon – prvu ekološku funkciju dobio je 2005. godine u Pokrajini, a od maja 2007. godine radi u republičkom ministarstvu kao državni sekretar. I sad se, najednom, sa ovim naučnikom i ekologom dogodilo nešto neobično, pa je sebe u javnosti prikazao kao većeg zaštitnika zagađivača od njih samih. No, postao je, uprkos tome, član Radne grupe za Pančevo. Ili, baš zato.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure