img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

Naš čovek u Pančevu

22. oktobar 2008, 13:32 Priredio Slobodan Bubnjević
Copied

Ekologija

Daleko je Havana, pa smo se u naslovu zaustavili već na Pančevu. Nešto slično se ovih dana događa i ministru životne sredine i prostornog planiranja Oliveru Duliću, koji je ovaj beogradski komšiluk posetio već dva puta za samo deset dana. U ponedeljak su ministra pred Gradskom kućom ponovo sačekali nezadovoljni građani sa listom zahteva, a on je, kao i prošle nedelje, otišao sa njima na kafu. Ako se i činilo da je novi ministar isprva video „najzagađeniji grad u Evropi“ kao jedan od onih problema koje su njegovi prethodnici već rešili, poslednjih dana Ministarstvo pokazuje povećanu aktivnost na nastavku rešavanja aerozagađenja iz Južne zone. Međutim, na svu tu rešenost da se zaustavi zataškavanje problema, na akcije i planirane investicije jednu sivu senku bacila je odluka da za Pančevo bude zadužen čovek Ministarstva koji je poslednjih dana na sebe navukao gnev Pančevaca kao retko koji republički činovnik.

Kako stoji na sajtu Vlade Srbije, u novoformiranu Radnu grupu za praćenje stanja životne sredine u Pančevu, uz sedam osoba sa jakim ekološkim integritetom, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja delegiralo je kao svog predstavnika državnog sekretara dr Miladina Avramova, odnedavno proslavljenog po izjavama kako „ne mora da znači da je svaki neprijatan miris opasan“, kao i da „Pančevo nije crna, nego siva zona“. Naravno, bilo koje kadrovsko rešenje tog tipa inače ne bi bilo tema za pristojne novine (podrazumeva se da i rezultati i greške konkretnih pojedinaca jednako idu na račun ministra koji ih je izabrao u svoj tim), da to nije dosta neobična situacija kad jedan službenik nastupa kao slobodan strelac koji zagovara bitno drugačiji pogled od onog koji ima državna politika. Ili pak nema?

Avramov je u prethodne dve nedelje više puta citiran u pančevačkoj štampi i elektronskim medijima, a zbog svog blagonaklonog pogleda na otrovni benzen, jednako je oštro kritikovan i u „Pančevcu“ i „PPresCu“, dva lokalna lista koja su inače u ratu i jedva da se u bilo čemu slažu, osim o tome da je Avramov „službenik koji zagađuje svojim izjavama“. Povrh toga, Avramova su uporedo oštro napale i neke lokalne nevladine organizacije zbog njegovog ublažavanja problema na sednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Srbije, koja je u međuvremenu, između dve posete ministra, održana u Pančevu. Kako god, većina izjava koje je državni sekretar izgovorio u Pančevu, bila je, kad se pažljivo pogleda, u direktnoj suprotnosti sa istovremeno iznetim stavovima ministra Dulića da „neće biti zataškavanja“ i da „Pančevci nisu sami“ – Avramov je zagađenje pripisao gradskim toplanama i saobraćaju, mada su ga već na sednici kritikovali da zagađenja ima i u septembru i avgustu, kad toplane ne rade, a epizode se skoro uvek zbivaju noću, kad su saobraćajnice u gradu sasvim puste.

„Trenutni skok benzena može da ide i do hiljadu (misli se na ubitačnu koncentraciju u imisiji od 1000 µg/m3) nekoliko sati i nije štetan po zdravlje. Ja ne želim da vas u to ubeđujem, jednostavno iznosim činjenice“, rekao je Avramov poslanicima i prisutnim slušaocima na sednici Odbora, uprkos činjenici da regulativa Evropske unije propisuje najvišu dozvoljenu koncentraciju u toku jednog sata od pet µg/m3 i da je za Pančevo trenutno propisana granična vrednost od deset µg/m3. Da ne govorimo o činjeničnoj štetnosti po više hiljada dece obolele od opstruktivnog bronhitisa, alergijama, zapaljenjima i leukemiji.

Kako stanovnici Pančeva kažu, Avramovljev „neistinit i uvredljiv“ pogled na uzroke i posledice zagađenja zapravo čudi kad se ima u vidu dosadašnja biografija ovog državnog sekretara. Naime, Avramov je po zanimanju fizičar, radio je kao saradnik na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu i bio naučni saradnik na novosadskom Institutu za fiziku. Pre tri godine počeo je njegov politički uspon – prvu ekološku funkciju dobio je 2005. godine u Pokrajini, a od maja 2007. godine radi u republičkom ministarstvu kao državni sekretar. I sad se, najednom, sa ovim naučnikom i ekologom dogodilo nešto neobično, pa je sebe u javnosti prikazao kao većeg zaštitnika zagađivača od njih samih. No, postao je, uprkos tome, član Radne grupe za Pančevo. Ili, baš zato.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure