img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

Naš čovek u Pančevu

22. oktobar 2008, 13:32 Priredio Slobodan Bubnjević
Copied

Ekologija

Daleko je Havana, pa smo se u naslovu zaustavili već na Pančevu. Nešto slično se ovih dana događa i ministru životne sredine i prostornog planiranja Oliveru Duliću, koji je ovaj beogradski komšiluk posetio već dva puta za samo deset dana. U ponedeljak su ministra pred Gradskom kućom ponovo sačekali nezadovoljni građani sa listom zahteva, a on je, kao i prošle nedelje, otišao sa njima na kafu. Ako se i činilo da je novi ministar isprva video „najzagađeniji grad u Evropi“ kao jedan od onih problema koje su njegovi prethodnici već rešili, poslednjih dana Ministarstvo pokazuje povećanu aktivnost na nastavku rešavanja aerozagađenja iz Južne zone. Međutim, na svu tu rešenost da se zaustavi zataškavanje problema, na akcije i planirane investicije jednu sivu senku bacila je odluka da za Pančevo bude zadužen čovek Ministarstva koji je poslednjih dana na sebe navukao gnev Pančevaca kao retko koji republički činovnik.

Kako stoji na sajtu Vlade Srbije, u novoformiranu Radnu grupu za praćenje stanja životne sredine u Pančevu, uz sedam osoba sa jakim ekološkim integritetom, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja delegiralo je kao svog predstavnika državnog sekretara dr Miladina Avramova, odnedavno proslavljenog po izjavama kako „ne mora da znači da je svaki neprijatan miris opasan“, kao i da „Pančevo nije crna, nego siva zona“. Naravno, bilo koje kadrovsko rešenje tog tipa inače ne bi bilo tema za pristojne novine (podrazumeva se da i rezultati i greške konkretnih pojedinaca jednako idu na račun ministra koji ih je izabrao u svoj tim), da to nije dosta neobična situacija kad jedan službenik nastupa kao slobodan strelac koji zagovara bitno drugačiji pogled od onog koji ima državna politika. Ili pak nema?

Avramov je u prethodne dve nedelje više puta citiran u pančevačkoj štampi i elektronskim medijima, a zbog svog blagonaklonog pogleda na otrovni benzen, jednako je oštro kritikovan i u „Pančevcu“ i „PPresCu“, dva lokalna lista koja su inače u ratu i jedva da se u bilo čemu slažu, osim o tome da je Avramov „službenik koji zagađuje svojim izjavama“. Povrh toga, Avramova su uporedo oštro napale i neke lokalne nevladine organizacije zbog njegovog ublažavanja problema na sednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Srbije, koja je u međuvremenu, između dve posete ministra, održana u Pančevu. Kako god, većina izjava koje je državni sekretar izgovorio u Pančevu, bila je, kad se pažljivo pogleda, u direktnoj suprotnosti sa istovremeno iznetim stavovima ministra Dulića da „neće biti zataškavanja“ i da „Pančevci nisu sami“ – Avramov je zagađenje pripisao gradskim toplanama i saobraćaju, mada su ga već na sednici kritikovali da zagađenja ima i u septembru i avgustu, kad toplane ne rade, a epizode se skoro uvek zbivaju noću, kad su saobraćajnice u gradu sasvim puste.

„Trenutni skok benzena može da ide i do hiljadu (misli se na ubitačnu koncentraciju u imisiji od 1000 µg/m3) nekoliko sati i nije štetan po zdravlje. Ja ne želim da vas u to ubeđujem, jednostavno iznosim činjenice“, rekao je Avramov poslanicima i prisutnim slušaocima na sednici Odbora, uprkos činjenici da regulativa Evropske unije propisuje najvišu dozvoljenu koncentraciju u toku jednog sata od pet µg/m3 i da je za Pančevo trenutno propisana granična vrednost od deset µg/m3. Da ne govorimo o činjeničnoj štetnosti po više hiljada dece obolele od opstruktivnog bronhitisa, alergijama, zapaljenjima i leukemiji.

Kako stanovnici Pančeva kažu, Avramovljev „neistinit i uvredljiv“ pogled na uzroke i posledice zagađenja zapravo čudi kad se ima u vidu dosadašnja biografija ovog državnog sekretara. Naime, Avramov je po zanimanju fizičar, radio je kao saradnik na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu i bio naučni saradnik na novosadskom Institutu za fiziku. Pre tri godine počeo je njegov politički uspon – prvu ekološku funkciju dobio je 2005. godine u Pokrajini, a od maja 2007. godine radi u republičkom ministarstvu kao državni sekretar. I sad se, najednom, sa ovim naučnikom i ekologom dogodilo nešto neobično, pa je sebe u javnosti prikazao kao većeg zaštitnika zagađivača od njih samih. No, postao je, uprkos tome, član Radne grupe za Pančevo. Ili, baš zato.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Predsenik Stbije Aleksandar Vučić sedi zamišljen u kaputu verovatno u helikopteru. Pored prozora vidi se znak Exit

Komentar

Simptomi propadanja režima

Četiri simptoma ukazuju na propadanje režima Aleksandra Vučića. Da se još jednom poslužimo rečima mudrog Etjena de la Bosija: ljudi više ne žele tiranina.

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure