img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Održivi razvoj

Naš čovek u Pančevu

22. октобар 2008, 13:32 Priredio Slobodan Bubnjević
Copied

Ekologija

Daleko je Havana, pa smo se u naslovu zaustavili već na Pančevu. Nešto slično se ovih dana događa i ministru životne sredine i prostornog planiranja Oliveru Duliću, koji je ovaj beogradski komšiluk posetio već dva puta za samo deset dana. U ponedeljak su ministra pred Gradskom kućom ponovo sačekali nezadovoljni građani sa listom zahteva, a on je, kao i prošle nedelje, otišao sa njima na kafu. Ako se i činilo da je novi ministar isprva video „najzagađeniji grad u Evropi“ kao jedan od onih problema koje su njegovi prethodnici već rešili, poslednjih dana Ministarstvo pokazuje povećanu aktivnost na nastavku rešavanja aerozagađenja iz Južne zone. Međutim, na svu tu rešenost da se zaustavi zataškavanje problema, na akcije i planirane investicije jednu sivu senku bacila je odluka da za Pančevo bude zadužen čovek Ministarstva koji je poslednjih dana na sebe navukao gnev Pančevaca kao retko koji republički činovnik.

Kako stoji na sajtu Vlade Srbije, u novoformiranu Radnu grupu za praćenje stanja životne sredine u Pančevu, uz sedam osoba sa jakim ekološkim integritetom, Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja delegiralo je kao svog predstavnika državnog sekretara dr Miladina Avramova, odnedavno proslavljenog po izjavama kako „ne mora da znači da je svaki neprijatan miris opasan“, kao i da „Pančevo nije crna, nego siva zona“. Naravno, bilo koje kadrovsko rešenje tog tipa inače ne bi bilo tema za pristojne novine (podrazumeva se da i rezultati i greške konkretnih pojedinaca jednako idu na račun ministra koji ih je izabrao u svoj tim), da to nije dosta neobična situacija kad jedan službenik nastupa kao slobodan strelac koji zagovara bitno drugačiji pogled od onog koji ima državna politika. Ili pak nema?

Avramov je u prethodne dve nedelje više puta citiran u pančevačkoj štampi i elektronskim medijima, a zbog svog blagonaklonog pogleda na otrovni benzen, jednako je oštro kritikovan i u „Pančevcu“ i „PPresCu“, dva lokalna lista koja su inače u ratu i jedva da se u bilo čemu slažu, osim o tome da je Avramov „službenik koji zagađuje svojim izjavama“. Povrh toga, Avramova su uporedo oštro napale i neke lokalne nevladine organizacije zbog njegovog ublažavanja problema na sednici Odbora za zaštitu životne sredine Narodne skupštine Srbije, koja je u međuvremenu, između dve posete ministra, održana u Pančevu. Kako god, većina izjava koje je državni sekretar izgovorio u Pančevu, bila je, kad se pažljivo pogleda, u direktnoj suprotnosti sa istovremeno iznetim stavovima ministra Dulića da „neće biti zataškavanja“ i da „Pančevci nisu sami“ – Avramov je zagađenje pripisao gradskim toplanama i saobraćaju, mada su ga već na sednici kritikovali da zagađenja ima i u septembru i avgustu, kad toplane ne rade, a epizode se skoro uvek zbivaju noću, kad su saobraćajnice u gradu sasvim puste.

„Trenutni skok benzena može da ide i do hiljadu (misli se na ubitačnu koncentraciju u imisiji od 1000 µg/m3) nekoliko sati i nije štetan po zdravlje. Ja ne želim da vas u to ubeđujem, jednostavno iznosim činjenice“, rekao je Avramov poslanicima i prisutnim slušaocima na sednici Odbora, uprkos činjenici da regulativa Evropske unije propisuje najvišu dozvoljenu koncentraciju u toku jednog sata od pet µg/m3 i da je za Pančevo trenutno propisana granična vrednost od deset µg/m3. Da ne govorimo o činjeničnoj štetnosti po više hiljada dece obolele od opstruktivnog bronhitisa, alergijama, zapaljenjima i leukemiji.

Kako stanovnici Pančeva kažu, Avramovljev „neistinit i uvredljiv“ pogled na uzroke i posledice zagađenja zapravo čudi kad se ima u vidu dosadašnja biografija ovog državnog sekretara. Naime, Avramov je po zanimanju fizičar, radio je kao saradnik na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu i bio naučni saradnik na novosadskom Institutu za fiziku. Pre tri godine počeo je njegov politički uspon – prvu ekološku funkciju dobio je 2005. godine u Pokrajini, a od maja 2007. godine radi u republičkom ministarstvu kao državni sekretar. I sad se, najednom, sa ovim naučnikom i ekologom dogodilo nešto neobično, pa je sebe u javnosti prikazao kao većeg zaštitnika zagađivača od njih samih. No, postao je, uprkos tome, član Radne grupe za Pančevo. Ili, baš zato.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure