img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Mis(s)Representation

21. mart 2012, 19:03 Marina Ilić
Copied

Ambasada SAD u Beogradu, u saradnji sa Američkim kutkom, predstavila je u petak, 15. marta, u Domu omladine, dokumentarni film Miss Representation, koji govori o položaju žena u savremenom društvu, uticaju medija na stvaranje pogrešnih stereotipa i načinu prikazivanja žena u medijima. Profesorka Kerolin Heldman, predavač na Oksidental koledžu u Los Anđelesu, bila je gostujući predavač i učesnik panel-diskusije koja se održala neposredno nakon projekcije filma. Profesorka Heldman je komentator Foks njuza, Foks biznis njuza, MSNBC-a, CNBC-a.

Osim profesorke Heldman u diskusiji su učestvovale i Gordana Čomić, potpredsednica Narodne skupštine, Jelena Višnjić iz Feminističkog kulturnog centra Be–Fem, i Natalija Mićunović, direktorka Uprave za rodnu ravnopravnost.

Miss Representation je dokumentarni film u režiji Dženifer Sibel Njusom, koja je i autorka scenarija. U njemu se razotkriva kako mejnstrim mediji doprinose nedovoljnoj zastupljenosti žena na pozicijama moći i uticaja u Americi. Film sadrži priče tinejdžerki i provokativne intervjue sa političarima, novinarima, zabavljačima, aktivistima i profesorima kao što su Kondoliza Rajs, Lisa Ling, Nensi Pelosi, Keti Kuri, Rejčel Medov, Džekson Kac, Žan Kilborn i Glorija Stejnem. U društvu gde mediji na najubedljiviji način oblikuju kulturne norme, kolektivna poruka koju naše mlade žene i muškarci dobijaju je da ženska vrednost i snaga leže u njenoj mladosti, lepoti i seksualnosti, a ne u osobinama koje čine dobrog lidera. Dok su žene sveta napravile pomak u poslednjih nekoliko decenija što se tiče liderstva, SAD su ostale na 90. mestu u svetu kada je u pitanju učešće žena u zakonodavstvu – samo tri odsto žena je na uticajnim pozicijama u medijima, a 65 odsto žena i devojaka pati od problema poremećaja ishrane.

Film je projektovan u hiljadama kampova, na koledžima, u srednjim, a čak i u osnovnim školama u SAD i u pojedinim evropskim zemljama, a profesorka Kerolin Heldman kaže za „Vreme“ da su reakcije na film pozitivne. „Mnogo ljudi govori o filmu tako da se reč o njemu širi i sve više i više koledža i srednjih škola želi da ga prikaže. Mi smo čak dobijali zahteve od medijskih kompanija da dođu i prođu kroz treninge. Film je pušten u novembru i na kanalu Opre Vinfri. Tada je stotine hiljada ljudi videlo film i bilo je dosta izliva podrške tako da su ljudi veoma zainteresovani“, kaže Heldmanova.

Ona posebno naglašava da ciljna grupa ovog filma nisu isključivo žene i da on ne identifikuje muškarca kao neprijatelja. „Film prikazuje kapitalizam i predstavnike advertajzinga kao primarne izvore problema. To je film koji prepoznaje loše predstavljanje žena u medijima kao društveni problem, a ne muški problem, tako da nisam imala negativne reakcije od strane muškaraca. Istina, uvek ima mnogo više žena u publici, i one su zainteresovanije za temu. Šteta, jer mi govorimo o poštenju, reprezentaciji, ženskom vođstvu i ako žene budu bolje predstavljene, to će svima odgovarati. Kada se poboljša reprezentacija žena u medijima, poboljšaće se i nivo prihoda u zemlji tako da to zapravo odgovara svima“, dodaje profesorka Heldman.

Ona je zadovoljna i kako je publika u Srbiji reagovala na film. „Srbija je, kako je ja doživljavam, tradicionalna zemlja, sa tradicionalnim shvatanjima o rodu, ali, s druge strane, imate kvotni sistem što je prilično napredno razmišljanje tako da i novo i staro zajedno postoje u Srbiji na način na koji ne postoje u Americi. Reakcija je bila vrlo neobična, izgleda kao da su svi razmišljali o ovome. Postavljali su sjajna pitanja, nisu se svi složili sa filmom i svim kontekstima, što je uredu. Mislim da je reakcija u Srbiji neobično iskrena, kritična, analizirajuća i pažljiva“, objašnjava Heldman.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Plakat na lokalnim izborima

Komentar

Lokalni izbori: Pohod varvara iz Ćacilenda

Naprednjačke Pirove pobede u Mionici, Negotinu i Sečnju pretvaraju u zgarište ustavno-pravni poredak Republike Srbije. Time je Vučić postao elementarna katastrofa koja pogađa sve građane. Jednostavno – zemlja je izručena bandama

Filip Švarm
Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope.

Komentar

Željko je otišao, Ostoja mora da ode

Prethodni dani su bili mučni za navijače Partizana, naredni će isto biti. Oduzet im je san, još jednom sa velikim Željkom Obradovićem na krovu Evrope. Sada je jasno samo jedno – Ostoja Mijailović mora da ode i tako spreči još veću štetu

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure