img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Mis(s)Representation

21. март 2012, 19:03 Marina Ilić
Copied

Ambasada SAD u Beogradu, u saradnji sa Američkim kutkom, predstavila je u petak, 15. marta, u Domu omladine, dokumentarni film Miss Representation, koji govori o položaju žena u savremenom društvu, uticaju medija na stvaranje pogrešnih stereotipa i načinu prikazivanja žena u medijima. Profesorka Kerolin Heldman, predavač na Oksidental koledžu u Los Anđelesu, bila je gostujući predavač i učesnik panel-diskusije koja se održala neposredno nakon projekcije filma. Profesorka Heldman je komentator Foks njuza, Foks biznis njuza, MSNBC-a, CNBC-a.

Osim profesorke Heldman u diskusiji su učestvovale i Gordana Čomić, potpredsednica Narodne skupštine, Jelena Višnjić iz Feminističkog kulturnog centra Be–Fem, i Natalija Mićunović, direktorka Uprave za rodnu ravnopravnost.

Miss Representation je dokumentarni film u režiji Dženifer Sibel Njusom, koja je i autorka scenarija. U njemu se razotkriva kako mejnstrim mediji doprinose nedovoljnoj zastupljenosti žena na pozicijama moći i uticaja u Americi. Film sadrži priče tinejdžerki i provokativne intervjue sa političarima, novinarima, zabavljačima, aktivistima i profesorima kao što su Kondoliza Rajs, Lisa Ling, Nensi Pelosi, Keti Kuri, Rejčel Medov, Džekson Kac, Žan Kilborn i Glorija Stejnem. U društvu gde mediji na najubedljiviji način oblikuju kulturne norme, kolektivna poruka koju naše mlade žene i muškarci dobijaju je da ženska vrednost i snaga leže u njenoj mladosti, lepoti i seksualnosti, a ne u osobinama koje čine dobrog lidera. Dok su žene sveta napravile pomak u poslednjih nekoliko decenija što se tiče liderstva, SAD su ostale na 90. mestu u svetu kada je u pitanju učešće žena u zakonodavstvu – samo tri odsto žena je na uticajnim pozicijama u medijima, a 65 odsto žena i devojaka pati od problema poremećaja ishrane.

Film je projektovan u hiljadama kampova, na koledžima, u srednjim, a čak i u osnovnim školama u SAD i u pojedinim evropskim zemljama, a profesorka Kerolin Heldman kaže za „Vreme“ da su reakcije na film pozitivne. „Mnogo ljudi govori o filmu tako da se reč o njemu širi i sve više i više koledža i srednjih škola želi da ga prikaže. Mi smo čak dobijali zahteve od medijskih kompanija da dođu i prođu kroz treninge. Film je pušten u novembru i na kanalu Opre Vinfri. Tada je stotine hiljada ljudi videlo film i bilo je dosta izliva podrške tako da su ljudi veoma zainteresovani“, kaže Heldmanova.

Ona posebno naglašava da ciljna grupa ovog filma nisu isključivo žene i da on ne identifikuje muškarca kao neprijatelja. „Film prikazuje kapitalizam i predstavnike advertajzinga kao primarne izvore problema. To je film koji prepoznaje loše predstavljanje žena u medijima kao društveni problem, a ne muški problem, tako da nisam imala negativne reakcije od strane muškaraca. Istina, uvek ima mnogo više žena u publici, i one su zainteresovanije za temu. Šteta, jer mi govorimo o poštenju, reprezentaciji, ženskom vođstvu i ako žene budu bolje predstavljene, to će svima odgovarati. Kada se poboljša reprezentacija žena u medijima, poboljšaće se i nivo prihoda u zemlji tako da to zapravo odgovara svima“, dodaje profesorka Heldman.

Ona je zadovoljna i kako je publika u Srbiji reagovala na film. „Srbija je, kako je ja doživljavam, tradicionalna zemlja, sa tradicionalnim shvatanjima o rodu, ali, s druge strane, imate kvotni sistem što je prilično napredno razmišljanje tako da i novo i staro zajedno postoje u Srbiji na način na koji ne postoje u Americi. Reakcija je bila vrlo neobična, izgleda kao da su svi razmišljali o ovome. Postavljali su sjajna pitanja, nisu se svi složili sa filmom i svim kontekstima, što je uredu. Mislim da je reakcija u Srbiji neobično iskrena, kritična, analizirajuća i pažljiva“, objašnjava Heldman.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure