img
Loader
Beograd, 23°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lik i delo

Miroljub Labus,

29. mart 2002, 21:22 Dragoslav Grujić
Copied

potpredsednik Vlade Jugoslavije

Osnovni podaci: Rođen je 28. februara 1947. godine u Maloj Krsni. Gimnaziju je završio u Rumi. Diplomirao je (1966) na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1970), magistrirao (1975) i doktorirao (1978) na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Oženjen, otac dveju ćerki.

Karijera: Na početku karijere bavio se advokaturom (1970–1971), posle odbrane doktorske teze (1971) postao je asistent, redovni profesor na Pravnom fakultetu na predmetima Politička ekonomija i Osnovi ekonomije je od 1991. Radio je i kao istraživač u Ekonomskom institutu u Beogradu (od 1993. godine). U toku karijere bio je i viši savetnik u Saveznom zavodu za statistiku u Beogradu (1986–1994).

Prvi posao u saveznoj vladi dobio je u kabinetu Ante Markovića 1987. godine, na ekspertskoj funkciji u vladi ostao je do 1991.

U Narodnoj banci Jugoslavije proveo je godinu dana (1996), a bankarsko iskustvo pokazivao je i u Svetskoj banci gde je bio angažovan 1997. Radio je za UNDP-e (Program Ujedinjenih nacija za razvoj) (1996–1997), a član je UNDP Stalnog ekonomskog komiteta u Sarajevu od 1996. Bio je i urednik „Ekonomskog trenda“ Saveznog zavoda za statistiku (1990–1996), i urednik „Ekonomskog barometra“ Ekonomskog instituta u Beogradu (1994) i predsednik Upravnog odbora G-17 plus.

Godinu dana je Fulbrajtov predavač na programu Participacija i samoupravni sistemi na Univerzitetu Kornel u Sjedinjenim Američkim Državama (1983) da bi godinu dana kasnije u toj obrazovnoj instituciji bio gostujući predavač na Odseku za ekonomiju.

Političku karijeru započeo je još 1987. u tadašnjoj vladi SFRJ. Od ’92. do ’96. bio je poslanik Demokratske stranke u Saveznoj skupštini i član skupštinskog Komiteta za monetarnu politiku, a na mesto potpredsednika Vlade SRJ, gde je i i ministar za ekonomske odnose s inostranstvom, došao je (2000) kao član G-17 plus. Potpredsednik Demokratske stranke (1994–1997).

Knjige: Osnovi ekonomije, Beograd 1995, 1997, Osnovi političke ekonomije, (sa D. Šoškićem), Beograd 1992, Savremena politička ekonomija, Beograd 1991, Opšta privredna ravnoteža, (sa D. Vujovićem), Beograd 1990, Društvena ili kolektivna vlasnička prava, Beograd 1987.

Koliko nas košta odbijanje da prihvatimo svetska pravila igre: „Teško je to izračunati jer prvo morate uzeti u obzir izgubljeni kapital koji bi došao u zemlju, koji možda iznosi oko milijardu ili više dolara godišnje. Teško je te gubitke proceniti jer neki su neprocenjivi.“

Da li je vladavina DOS–a vreme izneverenih očekivanja: „Ne mogu da se setim da smo u predizbornoj kampanji podgrevali preterana očekivanja. Čini mi se da nisam to radio, a ni ljudi oko mene. Prema mojoj analizi, u prvoj godini na vlasti DOS je ispunio sve što je bilo vezano za ekonomske reforme, ali nisu izvršene sve obećane promene pravnog sistema.“

Narod je očekivao da će se bolje živeti: „Moram da priznam da sam se i ja nadao boljem životu, nešto bržem rastu standarda. Ne pravdam sebe, a ni druge. Moglo je da se postigne i više, ali treba da budemo zadovoljni i onim što je učinjeno.“

Kako odlučuje: „Kad o nečemu treba da odlučim, pitam se da li nas to vodi bar za korak bliže Evropi, ili nas od nje udaljava“.

G–17 plus: „To nije politička stranka i neće ići na izbore, neće imati svoje kandidate. Ukoliko nova demokratska vlada bude smatrala da eksperti G-17 plus mogu da pomognu u realizaciji programa ustavno-pravnih i ekonomskih reformi u Srbiji, spremni smo za saradnju. Mi imamo izuzetno dobre stručnjake u zemlji i u međunarodnim finansijskim institucijama. Nisu nam važna ministarska mesta, ne interesuje nas borba za političke funkcije i fotelje. Nama je bitno šta će raditi ta nova vlada. Ako bude radila onako kako mi vidimo izlazak iz ekonomske krize, na svaki način ćemo pomoći. U suprotnom, bićemo vrlo skeptični i kritični prema toj vladi. Naravno, neki misle da smo im konkurenti. Mi zaista jesmo konkurenti svakome ko neće promene u ovom društvu, ko samo priča da je za promene, a ne čini ništa da se one dese. Takvim ljudima jesmo konkurenti.“

Savet partijama: „Svaka stranka koja misli da je dovoljno doći na vlast, bez ekonomske saradnje s inostranstvom, bez znanja kako da se prikupi kapital i kako da se on rasporedi i investira, sleteće s kormila države u vrlo kratkom roku.“

Da li je moguć pad vlade: „Sve je moguće u ovoj zemlji.“

Poruka narodu: „Ako svi mi uradimo ono što treba da uradimo, predsednik države i vlada mogu da rade šta hoće.“

Ocena: Izbegava da govori populističkim frazama ili jeftinom demagogijom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure