img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lik i delo

Miroljub Labus,

29. март 2002, 21:22 Dragoslav Grujić
Copied

potpredsednik Vlade Jugoslavije

Osnovni podaci: Rođen je 28. februara 1947. godine u Maloj Krsni. Gimnaziju je završio u Rumi. Diplomirao je (1966) na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1970), magistrirao (1975) i doktorirao (1978) na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Oženjen, otac dveju ćerki.

Karijera: Na početku karijere bavio se advokaturom (1970–1971), posle odbrane doktorske teze (1971) postao je asistent, redovni profesor na Pravnom fakultetu na predmetima Politička ekonomija i Osnovi ekonomije je od 1991. Radio je i kao istraživač u Ekonomskom institutu u Beogradu (od 1993. godine). U toku karijere bio je i viši savetnik u Saveznom zavodu za statistiku u Beogradu (1986–1994).

Prvi posao u saveznoj vladi dobio je u kabinetu Ante Markovića 1987. godine, na ekspertskoj funkciji u vladi ostao je do 1991.

U Narodnoj banci Jugoslavije proveo je godinu dana (1996), a bankarsko iskustvo pokazivao je i u Svetskoj banci gde je bio angažovan 1997. Radio je za UNDP-e (Program Ujedinjenih nacija za razvoj) (1996–1997), a član je UNDP Stalnog ekonomskog komiteta u Sarajevu od 1996. Bio je i urednik „Ekonomskog trenda“ Saveznog zavoda za statistiku (1990–1996), i urednik „Ekonomskog barometra“ Ekonomskog instituta u Beogradu (1994) i predsednik Upravnog odbora G-17 plus.

Godinu dana je Fulbrajtov predavač na programu Participacija i samoupravni sistemi na Univerzitetu Kornel u Sjedinjenim Američkim Državama (1983) da bi godinu dana kasnije u toj obrazovnoj instituciji bio gostujući predavač na Odseku za ekonomiju.

Političku karijeru započeo je još 1987. u tadašnjoj vladi SFRJ. Od ’92. do ’96. bio je poslanik Demokratske stranke u Saveznoj skupštini i član skupštinskog Komiteta za monetarnu politiku, a na mesto potpredsednika Vlade SRJ, gde je i i ministar za ekonomske odnose s inostranstvom, došao je (2000) kao član G-17 plus. Potpredsednik Demokratske stranke (1994–1997).

Knjige: Osnovi ekonomije, Beograd 1995, 1997, Osnovi političke ekonomije, (sa D. Šoškićem), Beograd 1992, Savremena politička ekonomija, Beograd 1991, Opšta privredna ravnoteža, (sa D. Vujovićem), Beograd 1990, Društvena ili kolektivna vlasnička prava, Beograd 1987.

Koliko nas košta odbijanje da prihvatimo svetska pravila igre: „Teško je to izračunati jer prvo morate uzeti u obzir izgubljeni kapital koji bi došao u zemlju, koji možda iznosi oko milijardu ili više dolara godišnje. Teško je te gubitke proceniti jer neki su neprocenjivi.“

Da li je vladavina DOS–a vreme izneverenih očekivanja: „Ne mogu da se setim da smo u predizbornoj kampanji podgrevali preterana očekivanja. Čini mi se da nisam to radio, a ni ljudi oko mene. Prema mojoj analizi, u prvoj godini na vlasti DOS je ispunio sve što je bilo vezano za ekonomske reforme, ali nisu izvršene sve obećane promene pravnog sistema.“

Narod je očekivao da će se bolje živeti: „Moram da priznam da sam se i ja nadao boljem životu, nešto bržem rastu standarda. Ne pravdam sebe, a ni druge. Moglo je da se postigne i više, ali treba da budemo zadovoljni i onim što je učinjeno.“

Kako odlučuje: „Kad o nečemu treba da odlučim, pitam se da li nas to vodi bar za korak bliže Evropi, ili nas od nje udaljava“.

G–17 plus: „To nije politička stranka i neće ići na izbore, neće imati svoje kandidate. Ukoliko nova demokratska vlada bude smatrala da eksperti G-17 plus mogu da pomognu u realizaciji programa ustavno-pravnih i ekonomskih reformi u Srbiji, spremni smo za saradnju. Mi imamo izuzetno dobre stručnjake u zemlji i u međunarodnim finansijskim institucijama. Nisu nam važna ministarska mesta, ne interesuje nas borba za političke funkcije i fotelje. Nama je bitno šta će raditi ta nova vlada. Ako bude radila onako kako mi vidimo izlazak iz ekonomske krize, na svaki način ćemo pomoći. U suprotnom, bićemo vrlo skeptični i kritični prema toj vladi. Naravno, neki misle da smo im konkurenti. Mi zaista jesmo konkurenti svakome ko neće promene u ovom društvu, ko samo priča da je za promene, a ne čini ništa da se one dese. Takvim ljudima jesmo konkurenti.“

Savet partijama: „Svaka stranka koja misli da je dovoljno doći na vlast, bez ekonomske saradnje s inostranstvom, bez znanja kako da se prikupi kapital i kako da se on rasporedi i investira, sleteće s kormila države u vrlo kratkom roku.“

Da li je moguć pad vlade: „Sve je moguće u ovoj zemlji.“

Poruka narodu: „Ako svi mi uradimo ono što treba da uradimo, predsednik države i vlada mogu da rade šta hoće.“

Ocena: Izbegava da govori populističkim frazama ili jeftinom demagogijom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Igra blokadera i policije

Ako se akcije brzopoteznog postavljanja barikada i blokada istovremeno na mnogo lokacija i povlačenja kada dođe policija nastave, režim je nagrabusio

Andrej Ivanji

Komentar

Narodno blokiranje Srbije

Nikad se još nije desila istovremena blokada svih većih gradova u zemlji za puka dva sata. Sada jeste. Studenti i građani tu neće stati, jer osim otpora nemaju drugog izbora. Kako će teći narodno blokiranje Srbije i što se dalje može očekivati

Filip Švarm

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure