img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lik i delo

Miroljub Labus,

29. mart 2002, 21:22 Dragoslav Grujić
Copied

potpredsednik Vlade Jugoslavije

Osnovni podaci: Rođen je 28. februara 1947. godine u Maloj Krsni. Gimnaziju je završio u Rumi. Diplomirao je (1966) na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu (1970), magistrirao (1975) i doktorirao (1978) na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Oženjen, otac dveju ćerki.

Karijera: Na početku karijere bavio se advokaturom (1970–1971), posle odbrane doktorske teze (1971) postao je asistent, redovni profesor na Pravnom fakultetu na predmetima Politička ekonomija i Osnovi ekonomije je od 1991. Radio je i kao istraživač u Ekonomskom institutu u Beogradu (od 1993. godine). U toku karijere bio je i viši savetnik u Saveznom zavodu za statistiku u Beogradu (1986–1994).

Prvi posao u saveznoj vladi dobio je u kabinetu Ante Markovića 1987. godine, na ekspertskoj funkciji u vladi ostao je do 1991.

U Narodnoj banci Jugoslavije proveo je godinu dana (1996), a bankarsko iskustvo pokazivao je i u Svetskoj banci gde je bio angažovan 1997. Radio je za UNDP-e (Program Ujedinjenih nacija za razvoj) (1996–1997), a član je UNDP Stalnog ekonomskog komiteta u Sarajevu od 1996. Bio je i urednik „Ekonomskog trenda“ Saveznog zavoda za statistiku (1990–1996), i urednik „Ekonomskog barometra“ Ekonomskog instituta u Beogradu (1994) i predsednik Upravnog odbora G-17 plus.

Godinu dana je Fulbrajtov predavač na programu Participacija i samoupravni sistemi na Univerzitetu Kornel u Sjedinjenim Američkim Državama (1983) da bi godinu dana kasnije u toj obrazovnoj instituciji bio gostujući predavač na Odseku za ekonomiju.

Političku karijeru započeo je još 1987. u tadašnjoj vladi SFRJ. Od ’92. do ’96. bio je poslanik Demokratske stranke u Saveznoj skupštini i član skupštinskog Komiteta za monetarnu politiku, a na mesto potpredsednika Vlade SRJ, gde je i i ministar za ekonomske odnose s inostranstvom, došao je (2000) kao član G-17 plus. Potpredsednik Demokratske stranke (1994–1997).

Knjige: Osnovi ekonomije, Beograd 1995, 1997, Osnovi političke ekonomije, (sa D. Šoškićem), Beograd 1992, Savremena politička ekonomija, Beograd 1991, Opšta privredna ravnoteža, (sa D. Vujovićem), Beograd 1990, Društvena ili kolektivna vlasnička prava, Beograd 1987.

Koliko nas košta odbijanje da prihvatimo svetska pravila igre: „Teško je to izračunati jer prvo morate uzeti u obzir izgubljeni kapital koji bi došao u zemlju, koji možda iznosi oko milijardu ili više dolara godišnje. Teško je te gubitke proceniti jer neki su neprocenjivi.“

Da li je vladavina DOS–a vreme izneverenih očekivanja: „Ne mogu da se setim da smo u predizbornoj kampanji podgrevali preterana očekivanja. Čini mi se da nisam to radio, a ni ljudi oko mene. Prema mojoj analizi, u prvoj godini na vlasti DOS je ispunio sve što je bilo vezano za ekonomske reforme, ali nisu izvršene sve obećane promene pravnog sistema.“

Narod je očekivao da će se bolje živeti: „Moram da priznam da sam se i ja nadao boljem životu, nešto bržem rastu standarda. Ne pravdam sebe, a ni druge. Moglo je da se postigne i više, ali treba da budemo zadovoljni i onim što je učinjeno.“

Kako odlučuje: „Kad o nečemu treba da odlučim, pitam se da li nas to vodi bar za korak bliže Evropi, ili nas od nje udaljava“.

G–17 plus: „To nije politička stranka i neće ići na izbore, neće imati svoje kandidate. Ukoliko nova demokratska vlada bude smatrala da eksperti G-17 plus mogu da pomognu u realizaciji programa ustavno-pravnih i ekonomskih reformi u Srbiji, spremni smo za saradnju. Mi imamo izuzetno dobre stručnjake u zemlji i u međunarodnim finansijskim institucijama. Nisu nam važna ministarska mesta, ne interesuje nas borba za političke funkcije i fotelje. Nama je bitno šta će raditi ta nova vlada. Ako bude radila onako kako mi vidimo izlazak iz ekonomske krize, na svaki način ćemo pomoći. U suprotnom, bićemo vrlo skeptični i kritični prema toj vladi. Naravno, neki misle da smo im konkurenti. Mi zaista jesmo konkurenti svakome ko neće promene u ovom društvu, ko samo priča da je za promene, a ne čini ništa da se one dese. Takvim ljudima jesmo konkurenti.“

Savet partijama: „Svaka stranka koja misli da je dovoljno doći na vlast, bez ekonomske saradnje s inostranstvom, bez znanja kako da se prikupi kapital i kako da se on rasporedi i investira, sleteće s kormila države u vrlo kratkom roku.“

Da li je moguć pad vlade: „Sve je moguće u ovoj zemlji.“

Poruka narodu: „Ako svi mi uradimo ono što treba da uradimo, predsednik države i vlada mogu da rade šta hoće.“

Ocena: Izbegava da govori populističkim frazama ili jeftinom demagogijom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure