img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

16. maj 2001, 19:22 Priredila: Duška Anastasijević
Copied

Berlin: Kaubojka i ambasador

Bivša mis Teksasa, supruga švajcarskog ambasadora u Berlinu, izazvala je pravu pometnju u Ministarstvu inostranih poslova u Bernu kada je nemačko izdanje luksuznog magazina „Max“ objavilo fotografije lepe Teksašanke. Fotografije drastično odudaraju od imidža koji jedna supruga diplomate obično želi da ostavi. Šon Filding (31) slikala se u izazovnoj večernjoj haljini na konju ispred renovirane luksuzne zgrade ambasade u centru Berlina, na drugoj slici vidi se kako u crvenoj mini suknji pozira na krovu ambasade u Berlinu pored švajcarske zastave, a na trećoj je umotana u američku zastavu. Naslov je glasio: „Kaubojka sa Alpa.“ Časopis je objavio fotografije neposredno uoči velikog prijema povodom useljenja u renoviranu zgradu ambasade na kojoj se očekuje više od 200 zvanica. Iz kabineta švajcarskog ministra inostranih poslova Jozefa Dajsa stižu signali da bi ambasador Tomas Borer mogao biti pozvan u Bern da se suoči sa disciplinskim merama, što je njegova supruga prokomentarisala za švajcarsku štampu rečima: „On radi svoj posao, a ja svoj. Mene ne plaća švajcarska vlada.“ Međutim, gospođa Filding, koja inače ima ambicija da se bavi manekenstvom i glumom, kasnije se izvinila zbog skandala i obećala da će se ubuduće fotografisati samo uz dozvolu Ministarstva. Ambasador Tomas Borer (43) dobio je prestižno mesto u Berlinu kao svojevrsnu nagradu za dobro obavljen posao u vezi sa kontroverznom ulogom Švajcarske tokom Drugog svetskog rata.

Harare: Mugabeov teror

Dugogodišnji predsednik Zimbabvea Robert Mugabe ustremio se na vlasnike velikih fabrika i kompanija, bez obzira na boju kože, u nezapamćenoj kampanji terora, kako bi osigurao pobedu na predstojećim izborima. Specijalni odredi ratnih veterana obilaze fabrike i kompanije širom zemlje ucenjujući i zastrašujući vlasnike, tražeći od njih vrtoglave sume novca da bi ih ostavili na miru. Na meti su svi za koje postoji i najmanja sumnja da podržavaju opozicioni blok Pokret za demokratske promene. Ukoliko vlasnici i direktori ne plate traženu sumu, koja često iznosi više miliona zimba-dolara, naoružani veterani, među kojima je i dosta običnih pljačkaša i kriminalaca, razbijaju fabrički inventar i plene mašine. Na meti otimačine su i strane humanitarne organizacije, a nedavno su članovi Mugabeovih odreda pokušali da kidnapuju kanadskog predstavnika međunarodne organizacije CARE. Takođe, organizovana banda otela je 140 tona hrane koja je kao pomoć stigla od EU. Mugabe se na menadžere ustremio u pokušaju da osigura da radnici glasaju za njegovu stranku. Slične mere zastrašivanja Mugabe je prethodno usmerio na zemljoposednike i vlasnike velikih imanja. Predsednik Mugabe pobija da ima ikakve veze sa napadima na fabrike i međunarodne humanitarne institucije u zemlji, a policija ne čini ništa da zavede red i obezbedi sigurnost.

Pariz: Francuski Gestapo

Nakon što je penzionisani francuski general Pol Osares (83) objavio svedočenje o svom službovanju u Alžiru dok je ova zemlja bila kolonija i tokom borbe Alžira za nezavisnost, francuska javnost zahteva da država pokrene istragu o tome da li je zaista, kako se u knjizi tvrdi, postojala institucija koja se po surovosti metoda mogla porediti sa zloglasnim nacističkim Gestapoom. General tvrdi da je francuski pandan zloglasnoj policiji tokom pedestih godina organizovao ubistva i smaknuća, kako gerilaca tako i civila, ali ono što je francusku javnost najviše potreslo jeste tvrdnja da su svi zločini počinjeni uz blagoslov francuske vlade i zvaničnika. Osares je bio zadužen za tajne operacije tokom 1957, kada je rat bio u punom jeku. General tvrdi i da su potonji državnici u Francuskoj vrlo dobro znali za postojanje policijske službe, ali da su odbijali da pokrenu istragu. U tom smislu posebno je optužen bivši francuski predsednik Fransoa Miteran, koji je u vreme alžirskog oslobodilačkog rata bio ministar pravde. Novinari i istoričari tvrde da je nemoguće proveriti generalove tvrdnje, jer su arhive vezane za rat 1954–1962. i dalje zapečaćene. Zbog toga je francuski premijer Lionel Žospen naložio da se arhive otvore i pretpostavlja se da će na videlo izaći mnoge neprijatne istine. Sam Osares tvrdi da je lično ubio 24 Alžirca, koji su prethodno bili mučeni.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure