img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

01. avgust 2001, 22:46 Priredio: N. Zorić
Copied

Tokio: Koizumijeve reforme

Liberalno-demokratska partija (LDP), premijera Đunićira Koizumija,

osvojila je većinu na parlamentarnim izborima u Japanu. Upravo održani izbori (29. jul) predstavljaće tako simbolično i početak ekonomskih reformi. Premijer Koizumi ih je, smatrajući ih neophodnim, najavio još u aprilu, uporno insistirajući na njima i u toku predizborne kampanje. Tako je bilo i poslednjeg dana uoči izbora. Na skupu u Saporu, gradu na ostrvu Hokaido, Koizumi je još jednom pozvao glasače da mu povere mandat za sprovođenje njegovog (reformskog) kursa. “ Liberalno-demokratska partija (LDP) suočava se sa izazovom“, izjavio je Koizumi, otvoreno komentarišući (ne)spremnost vladajuće koalicije da istinski podrži reformsku platformu. Pre izbora se naime, strepilo hoće li biti obezbeđena široka podrška, koja je neophodna, ali u isto vreme rasla je i zabrinutost da bi ubedljiva pobeda mogla ojačati pozicije drugog krila stranke koje se protivi reformama. Protivreformisti su svoju tezu opravdavali strahom da će najavljene reforme još više povećati stopu nezaposlenosti koja se već sada nalazi na rekordnom nivou od 4,9 odsto. Upravo završeni izbori pokazali su, međutim, da su procene o popularnosti Koizumija (nešto manje od 70 odsto) bile realne. Takva činjenica govori o nezaustavljivoj popularnosti premijera i LDP-a, koji sa osvojenih 65 od ukupno 121 mesta u Gornjem domu, kao i koalicionom većinom (partije Komeito i Hošjuto) u Donjem domu parlamenta, mogu sa lakoćom pristupiti sprovođenju reformskog projekta, koji bi japansku privredu izvukao iz višegodišnje stagnacije. Inače, Koizumi je u kritikama stanja u zemlji i sopstvenoj partiji veoma iskren, što je, smatra se, još jedan od razloga njegove popularnosti, uključujući i njegovu želju da se u teškim trenucima stvari nazivaju pravim imenom.

Lima: Toledov rat siromaštvu

„Objavljujem otvoreni rat siromaštvu, to je moja obaveza“, reči su novoizabranog peruanskog predsednika Alehandra Toleda (Alejandro), izgovorene (28. jula) na svečanoj ceremoniji povodom davanja zakletve u parlamentu. Polaganju zakletve prisustvovalo je 12 lidera zemalja Latinske Amerike, španski prestolonaslednik Filip, a našu zemlju je predstavljao Dragoljub Mićunović, predsednik Veća građana saveznog parlamenta. Toledo, koji je vlast preuzeo od Alberta Fudžimorija, zaklinjući se pred Biblijom i raspećem, uputio je tako poruku naciji koja je s nestrpljenjem očekivana u ekonomskim krugovima. Iznoseći svoj plan rada, novi peruanski predsednik se obavezao da će tokom njegovog mandata svake godine biti otvoreno novih 400.000 radnih mesta. Takvom politikom, koja će više investicija preusmeriti na obrazovanje, a istovremeno prekinuti kupovinu oružja, kao i željom da privuče i strane investitore, Toledo će pokušati da zemlju izvuče iz ekonomske krize. U Peruu 54 odsto stanovništva živi u bedi, dok je četiri i po miliona ljudi u ekstremnoj bedi. Alehandro Toledo je, inače, prvi Indios (potomak Inka) koji je u ovoj latinoameričkoj zemlji izabran na ovako visoku funkciju.

Varšava: Preminuo Gjerek

Bivši predsednik poljske Ujedinjene radničke partije Edvard Gjerek (Edward Gierek) preminuo je u 88. godini. Prema rečima njegovog sina Adama, koje prenosi poljska agencija PAP, Gjerek je umro od posledica zapaljenja pluća, u Češinu, gradu na jugu Poljske. Od 1923. do 1948. godine, bivši lider poljskih komunista živeo je u Francuskoj i Belgiji, gde je bio rudar i aktivista komunističkih pokreta. Godine 1948. se vratio u Poljsku gde pristupa Ujedinjenoj radničkoj partiji, čiji je predsednik postao u decembru 1970. godine. Tako počinje njegova borba za reformisanje poljskog političkog sistema. Štrajkovi i demonstracije radnika, u jesen 1980. primoravali su ga da podnese ostavku. Od prinudnog odlaska sa vlasti Gjerek je živeo povučeno, daleko od političkog i javnog života.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Kričak, Milić

Pregled nedelje

Veselin Milić uzvraća udarac

Hoće li će Veslin Milić biti proglašen u tabloidima za „blokadera“? Da li je njegova krivična prijava protiv Marka Krička poruka za Aleksandra Vučića? I, ako jeste, mogu li se očekivati nove kamare prljavog veša iz MUP-a?

Filip Švarm
Vučić

komentar

Zašto Vučić uporno ponavlja da će „priznati poraz“?

Predsednik Aleksandar Vučić opet kaže da će priznati poraz i čestitati jer će „blokaderi“ pobediti. On bi time da istera zeca iz šume, ali niko sa druge strane nije dužan da obeća Vučiću sličnu čestitku

Nemanja Rujević
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1856-1857
Poslednje izdanje

Sve naprednjačke kampanje: Pevaj i kad ti se plače

Raja pod šatru, a oni u Dubai Pretplati se
Istraživanje NSPM: Srbija – jul 2026.

Umereni optimizam u priči bez unapred poznatog kraja

Intervju: Željko Hubač – pisac, dramaturg i scenarista

Grogirani Vučić

Sećanja i budućnost

Dogodine, ili one tamo, ponovo u svom Novom Sadu

Intervju: Kruno Lokotar, urednik

U vrtu knjiga

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure