img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

01. avgust 2001, 22:46 Priredio: N. Zorić
Copied

Tokio: Koizumijeve reforme

Liberalno-demokratska partija (LDP), premijera Đunićira Koizumija,

osvojila je većinu na parlamentarnim izborima u Japanu. Upravo održani izbori (29. jul) predstavljaće tako simbolično i početak ekonomskih reformi. Premijer Koizumi ih je, smatrajući ih neophodnim, najavio još u aprilu, uporno insistirajući na njima i u toku predizborne kampanje. Tako je bilo i poslednjeg dana uoči izbora. Na skupu u Saporu, gradu na ostrvu Hokaido, Koizumi je još jednom pozvao glasače da mu povere mandat za sprovođenje njegovog (reformskog) kursa. “ Liberalno-demokratska partija (LDP) suočava se sa izazovom“, izjavio je Koizumi, otvoreno komentarišući (ne)spremnost vladajuće koalicije da istinski podrži reformsku platformu. Pre izbora se naime, strepilo hoće li biti obezbeđena široka podrška, koja je neophodna, ali u isto vreme rasla je i zabrinutost da bi ubedljiva pobeda mogla ojačati pozicije drugog krila stranke koje se protivi reformama. Protivreformisti su svoju tezu opravdavali strahom da će najavljene reforme još više povećati stopu nezaposlenosti koja se već sada nalazi na rekordnom nivou od 4,9 odsto. Upravo završeni izbori pokazali su, međutim, da su procene o popularnosti Koizumija (nešto manje od 70 odsto) bile realne. Takva činjenica govori o nezaustavljivoj popularnosti premijera i LDP-a, koji sa osvojenih 65 od ukupno 121 mesta u Gornjem domu, kao i koalicionom većinom (partije Komeito i Hošjuto) u Donjem domu parlamenta, mogu sa lakoćom pristupiti sprovođenju reformskog projekta, koji bi japansku privredu izvukao iz višegodišnje stagnacije. Inače, Koizumi je u kritikama stanja u zemlji i sopstvenoj partiji veoma iskren, što je, smatra se, još jedan od razloga njegove popularnosti, uključujući i njegovu želju da se u teškim trenucima stvari nazivaju pravim imenom.

Lima: Toledov rat siromaštvu

„Objavljujem otvoreni rat siromaštvu, to je moja obaveza“, reči su novoizabranog peruanskog predsednika Alehandra Toleda (Alejandro), izgovorene (28. jula) na svečanoj ceremoniji povodom davanja zakletve u parlamentu. Polaganju zakletve prisustvovalo je 12 lidera zemalja Latinske Amerike, španski prestolonaslednik Filip, a našu zemlju je predstavljao Dragoljub Mićunović, predsednik Veća građana saveznog parlamenta. Toledo, koji je vlast preuzeo od Alberta Fudžimorija, zaklinjući se pred Biblijom i raspećem, uputio je tako poruku naciji koja je s nestrpljenjem očekivana u ekonomskim krugovima. Iznoseći svoj plan rada, novi peruanski predsednik se obavezao da će tokom njegovog mandata svake godine biti otvoreno novih 400.000 radnih mesta. Takvom politikom, koja će više investicija preusmeriti na obrazovanje, a istovremeno prekinuti kupovinu oružja, kao i željom da privuče i strane investitore, Toledo će pokušati da zemlju izvuče iz ekonomske krize. U Peruu 54 odsto stanovništva živi u bedi, dok je četiri i po miliona ljudi u ekstremnoj bedi. Alehandro Toledo je, inače, prvi Indios (potomak Inka) koji je u ovoj latinoameričkoj zemlji izabran na ovako visoku funkciju.

Varšava: Preminuo Gjerek

Bivši predsednik poljske Ujedinjene radničke partije Edvard Gjerek (Edward Gierek) preminuo je u 88. godini. Prema rečima njegovog sina Adama, koje prenosi poljska agencija PAP, Gjerek je umro od posledica zapaljenja pluća, u Češinu, gradu na jugu Poljske. Od 1923. do 1948. godine, bivši lider poljskih komunista živeo je u Francuskoj i Belgiji, gde je bio rudar i aktivista komunističkih pokreta. Godine 1948. se vratio u Poljsku gde pristupa Ujedinjenoj radničkoj partiji, čiji je predsednik postao u decembru 1970. godine. Tako počinje njegova borba za reformisanje poljskog političkog sistema. Štrajkovi i demonstracije radnika, u jesen 1980. primoravali su ga da podnese ostavku. Od prinudnog odlaska sa vlasti Gjerek je živeo povučeno, daleko od političkog i javnog života.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić ispred Skupštine sa bedžom sa slovom

Pregled nedelje

Kako je Vučić konačno postao navijački vođa

Zašto je ulično nasilje postalo sve što Vučić može da ponudi građanima? Zbog čega je ono postalo bensendin za najtvrđe naprednjačko-radikalsko biračko telo? I čime je dokazao da ni malo ne poznaje ulicu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1845
Poslednje izdanje

Intervju: Darko Rundek, muzičar i pesnik

Želim da podržim studente, jer najiskrenije – to i moram Pretplati se
Političko gledanje u budućnost

Sjaj i beda istraživanja javnog mnjenja

Dobrica Veselinović, ZLF

Bojim se tučnjave svih protiv sviju

Kopanje tunela u centru Beograda

Majstore, dokle ide “mali metro”?

Uticaj oruđa veštačke inteligencije na obrazovanje

AI (i) univerzitet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure