img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

01. avgust 2001, 22:46 Priredio: N. Zorić
Copied

Tokio: Koizumijeve reforme

Liberalno-demokratska partija (LDP), premijera Đunićira Koizumija,

osvojila je većinu na parlamentarnim izborima u Japanu. Upravo održani izbori (29. jul) predstavljaće tako simbolično i početak ekonomskih reformi. Premijer Koizumi ih je, smatrajući ih neophodnim, najavio još u aprilu, uporno insistirajući na njima i u toku predizborne kampanje. Tako je bilo i poslednjeg dana uoči izbora. Na skupu u Saporu, gradu na ostrvu Hokaido, Koizumi je još jednom pozvao glasače da mu povere mandat za sprovođenje njegovog (reformskog) kursa. “ Liberalno-demokratska partija (LDP) suočava se sa izazovom“, izjavio je Koizumi, otvoreno komentarišući (ne)spremnost vladajuće koalicije da istinski podrži reformsku platformu. Pre izbora se naime, strepilo hoće li biti obezbeđena široka podrška, koja je neophodna, ali u isto vreme rasla je i zabrinutost da bi ubedljiva pobeda mogla ojačati pozicije drugog krila stranke koje se protivi reformama. Protivreformisti su svoju tezu opravdavali strahom da će najavljene reforme još više povećati stopu nezaposlenosti koja se već sada nalazi na rekordnom nivou od 4,9 odsto. Upravo završeni izbori pokazali su, međutim, da su procene o popularnosti Koizumija (nešto manje od 70 odsto) bile realne. Takva činjenica govori o nezaustavljivoj popularnosti premijera i LDP-a, koji sa osvojenih 65 od ukupno 121 mesta u Gornjem domu, kao i koalicionom većinom (partije Komeito i Hošjuto) u Donjem domu parlamenta, mogu sa lakoćom pristupiti sprovođenju reformskog projekta, koji bi japansku privredu izvukao iz višegodišnje stagnacije. Inače, Koizumi je u kritikama stanja u zemlji i sopstvenoj partiji veoma iskren, što je, smatra se, još jedan od razloga njegove popularnosti, uključujući i njegovu želju da se u teškim trenucima stvari nazivaju pravim imenom.

Lima: Toledov rat siromaštvu

„Objavljujem otvoreni rat siromaštvu, to je moja obaveza“, reči su novoizabranog peruanskog predsednika Alehandra Toleda (Alejandro), izgovorene (28. jula) na svečanoj ceremoniji povodom davanja zakletve u parlamentu. Polaganju zakletve prisustvovalo je 12 lidera zemalja Latinske Amerike, španski prestolonaslednik Filip, a našu zemlju je predstavljao Dragoljub Mićunović, predsednik Veća građana saveznog parlamenta. Toledo, koji je vlast preuzeo od Alberta Fudžimorija, zaklinjući se pred Biblijom i raspećem, uputio je tako poruku naciji koja je s nestrpljenjem očekivana u ekonomskim krugovima. Iznoseći svoj plan rada, novi peruanski predsednik se obavezao da će tokom njegovog mandata svake godine biti otvoreno novih 400.000 radnih mesta. Takvom politikom, koja će više investicija preusmeriti na obrazovanje, a istovremeno prekinuti kupovinu oružja, kao i željom da privuče i strane investitore, Toledo će pokušati da zemlju izvuče iz ekonomske krize. U Peruu 54 odsto stanovništva živi u bedi, dok je četiri i po miliona ljudi u ekstremnoj bedi. Alehandro Toledo je, inače, prvi Indios (potomak Inka) koji je u ovoj latinoameričkoj zemlji izabran na ovako visoku funkciju.

Varšava: Preminuo Gjerek

Bivši predsednik poljske Ujedinjene radničke partije Edvard Gjerek (Edward Gierek) preminuo je u 88. godini. Prema rečima njegovog sina Adama, koje prenosi poljska agencija PAP, Gjerek je umro od posledica zapaljenja pluća, u Češinu, gradu na jugu Poljske. Od 1923. do 1948. godine, bivši lider poljskih komunista živeo je u Francuskoj i Belgiji, gde je bio rudar i aktivista komunističkih pokreta. Godine 1948. se vratio u Poljsku gde pristupa Ujedinjenoj radničkoj partiji, čiji je predsednik postao u decembru 1970. godine. Tako počinje njegova borba za reformisanje poljskog političkog sistema. Štrajkovi i demonstracije radnika, u jesen 1980. primoravali su ga da podnese ostavku. Od prinudnog odlaska sa vlasti Gjerek je živeo povučeno, daleko od političkog i javnog života.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure