img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

MERIDIJANI

19. septembar 2001, 19:36 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Tokio: Ubistvo „kuma“

U Tokiju je u mafijaškom obračunu ubijen Šigejuki Harada (55), jedan od najvećih bosova mafije i predvodnik klana Kokusuikai. Policijski izvori navode da je Haradi neko pucao u stomak i da je u bolnici podlegao ranama. Zbog desetogodišnje recesije borbe između mafijaških klanova u Japanu ozbiljno su se zaoštrile, a obračuni postaju sve nemilosrdniji. Klanu Kokusuikai objavljen je rat u aprilu ove godine kada je tokom jedne noći u stotine manjih radnji i kancelarija u vlasništvu ove organizacije podmetnut požar. Organizacija Kokusuikai nije naročito brojna, ali se u Japanu smatra za jednu od najmoćnijih i najbogatijih. Finansira se reketiranjem vlasnika prodavnica u poznatim tržnim centrima Ginza i Šimbaši u Tokiju. Policija procenjuje da Konkusuikai ima 520 članova, najviše njih u Tokiju. U celom Japanu procenjeno je da je u mafijaške poslove uključeno 83.000 osoba. Ubistvo japanskog „kuma“ može značiti početak velike čistke i borbe za prevlast u japanskoj mafiji.

Frankfurt: Teško sa odštetom

Bivši nemački tehnološki gigant koji je za vreme nacističke Nemačke proizvodio gas za gasne komore trebalo je da se ugasi protekle nedelje i da se vrednost kompanije uplati u državni fond za kompenzaciju žrtvama prinudnog rada tokom Drugog svetskog rata. Dok je trajao sastanak upravnog odbora kompanije IG Farben na kome je rukovodstvo trebalo da donese konačnu odluku, ispred zgrade u Frankfurtu okupilo se na stotine demonstranata. Među njima je bilo više desetina vremešnih Jevreja koji su bili prinuđeni da rade za kompaniju koja je proizvodila sredstva za masovno uništavanje ljudi. Policija je morala da spreči grupu od dvadesetak mladih aktivista da ulete u zgradu kompanije i prekinu godišnji sastanak upravnog odbora. „Mi ovde ne držimo politički skup“, pokušao je demonstrantima da objasni visoki rukovodilac firme Ernst Krinke. Prema odluci odbora, firma neće uplatiti oko deset miliona nemačkih maraka u državni fond, jer sastanku nisu prisustvovali svi glavni deoničari. Krinke je objasnio da lične moralne stavove vlasnika kompanije ne treba mešati sa poslovnim odlukama. IG Farben nekada je bila jedna od najvećih hemijskih kompanija, ali su je saveznici nakon Drugog svetskog rata rascepkali. Od početka 90-ih zatrpana je brojnim tužbama, parnicama i zahtevima za odštetu osoba koje su za vreme rata bile poslate na prinudni rad u fabrici boja, lakova i gasova.

La Paz: Koka ili dolari

Bolivija se nalazi pred najvećim ustankom u tri decenije, kada je Če Gevara predvodio revoluciju. Napori američke vlade da kod južnih suseda suzbije uzgoj koke, biljke od koje se pravi kokain, vidljivi su i u Boliviji, ali su seljaci u ovoj južnoameričkoj državi spremni da pruže ozbiljan otpor, što bi moglo izazvati haos jer zemlja prolazi kroz jednu od najozbiljnijih ekonomskih kriza. Seljaci smatraju da je izbor između listova koke i američkih novčanica lak – treba izabrati koku. Oni su blokirali puteve i sukobi sa vojnim snagama u nekim delovima zemlje već su počeli. „Koka nije samo simbol otpora“, kaže Evo Morales, vođa političkog pokreta za zaštitu uzgajivača koke iz Čaparea. „Ona je simbol našeg dostojanstva i suvereniteta. Reč je o borbi između dve vrste zelene boje, boje kokinog lista i američkog dolara.“ Amerika je 1997. primorala vladu Bolivije da odbaci tzv. Plan dostojanstva i usvoji program po kome će uzgoj koke biti obustavljen do 2002, a za uzvrat ponudila ekonomsku pomoć. Bolivija je nekada bila treći na svetu proizvođač ove biljke, i procenjuje se da je do sada uništeno blizu 90 odsto plantaža. No, vladini uspesi na ovom frontu prouzrokovali su ogromnu nezaposlenost. Analitičari procenjuju da je velika sreća što seljaci nisu naoružani, jer bi se digli i na oružanu pobunu u zemlji gde je žvakanje koke deo viševekovne narodne tradicije. Od aprila prošle godine u sukobu sa vojskom koja je sprovodila vladin plan, poginulo je više od 40 seljaka, a preko 400 ih je ranjeno.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure