img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

24. oktobar 2001, 22:12 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Bogor: Izbeglička tragedija

Više od 350 azilanata udavilo se u vodama Indonezije kada je prekrcan brod koji je iz Sumatre krenuo ka obali Australije udario u koralni greben. Među azilantima bilo je najviše Iračana i Avganistanaca, a lokalni ribari spasli su oko 40 osoba. Među njima i osmogodišnjeg dečaka koji je u brodolomu izgubi 21 člana porodice. Preživeli se trenutno oporavljaju u bolnici u Džakarti i obližnjem letovalištu u Bogoru. Australijski ministar za imigrante nazvao je nemili događaj „tragedijom monumentalnih razmera“. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, na hiljade osoba pokušava da se preko indonežanskog arhipelaga domogne australijske obale i zatraži azil, i bilo je samo pitanje vremena kada će se tragedija ovakvih razmera dogoditi. Mnogi krijumčari ljudi iz pohlepe pretovaruju brodove nevoljnicima. Preko 20 ljudi odbilo je da se ukrca na brod koji je potonuo, baš zato što je bio prepun. Predviđen je za 150 putnika, a na njemu ih je u trenutku brodoloma bilo više od 400. Cena za putovanje kreće se između 800 i 2000 dolara. Indonežanske vlasti neće se dati u potragu za preostalim preživelima jer, kako veruju, prošlo je već mnogo vremena i šanse da je još neko preživeo brodolom veoma su male. Drugi brod sa više od 200 Avganistanaca iskrcao se u blizini Uskršnjih ostrva. Australijske vlasti ne daju im da kroče na australijsko tle, ne daju azil ovim imigrantima i šalju ih na udaljena pacifička ostrva.

Belfast: Poziv na razoružanje

Vođe Šin Feina prvi put od obnove neprijateljstava u Severnoj Irskoj pozvale su IRA-u da preda oružje. Vođe su se istovremeno oglasile iz Belfasta i Njujorka, dokazujući da je pritisak na IRA-u povećan od napada u SAD 11. septembra, i pošto su trojica pripadnika IRA-e uhapšeni u avgustu u Kolumbiji. „Poruka Šin Feina IRA-i je jasna: mora da se distancira od terorizma, inače će izgubiti podršku iz Amerike“, izjavio je Džek Holand, njujorški predstavnik političkog krila IRA-e, najavljujući tako da će IRA izgubiti novčanu i političku podršku brojne irske zajednice u SAD. Vođe Šin Feina već tri godine govore da je IRA nepravedno optužena za krah primirja u Alsteru jer ne želi da se razoruža i da Britanci moraju prvi da smanje svoje vojno prisustvo u Belfastu, kao i da se poveća broj katolika u policiji. Geri Adams, predsednik Šin Feina, izjavio je da bi razoružavanje IRA-e bio značajan doprinos mirovnom procesu. Demokratski senator Edvard Kenedi pozdravio je poruku Gerija Adamsa i izrazio nadu da će IRA ubrzo početi da predaje oružje. Poziv Šin Feina IRA-i pozdravio je i Vilijam Flin, predsednik Nacionalnog komiteta za američku spoljnu politiku, inače jedan od glavnih lobista za katolike u Severnoj Irskoj.

Johanesburg: Staza slonova

Južnoafrička Republika počela je projekat preseljenja 1000 slonova u Mozambik iz nacionalnog parka Kruger. Prvih pedesetak slonova „poterao“ je ka Mozambiku bivši predsednik JAR Nelson Mandela, koji je otvorio ogradu nacionalnog parka. Slonovi iz JAR smestiće se u područje Kutada 16, koje čini mozambički deo ogromnog nacionalnog parka, veličine Izraela, koji se nalazi u tri države: Mozambiku, JAR i Zimbabveu. Ovo je ujedno prvi nacionalni park koji se nalazi na teritoriji tri države. Odluka da se slonovi presele iz parka Kruger doneta je zato što je park već prenaseljen slonovima, koji su počeli da uništavaju stanište drugim vrstama. U Krugeru se nalazi više od 9000 slonova koji su pod zaštitom države. Veruje se da će za preseljenje 100 slonova biti potrebne tri godine. Većina slonova u Mozambiku stradala je tokom građanskog rata koji se završio 1992. JAR na ovaj način želi da doprinese razvitku privrede Mozambika jer će uređenje parka Kutada omogućiti otvaranje blizu hiljadu novih radnih mesta i država će moći da ubire prihode od ekoturizma.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure