img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

24. oktobar 2001, 22:12 Priredila: D. Anastasijević
Copied

Bogor: Izbeglička tragedija

Više od 350 azilanata udavilo se u vodama Indonezije kada je prekrcan brod koji je iz Sumatre krenuo ka obali Australije udario u koralni greben. Među azilantima bilo je najviše Iračana i Avganistanaca, a lokalni ribari spasli su oko 40 osoba. Među njima i osmogodišnjeg dečaka koji je u brodolomu izgubi 21 člana porodice. Preživeli se trenutno oporavljaju u bolnici u Džakarti i obližnjem letovalištu u Bogoru. Australijski ministar za imigrante nazvao je nemili događaj „tragedijom monumentalnih razmera“. Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije, na hiljade osoba pokušava da se preko indonežanskog arhipelaga domogne australijske obale i zatraži azil, i bilo je samo pitanje vremena kada će se tragedija ovakvih razmera dogoditi. Mnogi krijumčari ljudi iz pohlepe pretovaruju brodove nevoljnicima. Preko 20 ljudi odbilo je da se ukrca na brod koji je potonuo, baš zato što je bio prepun. Predviđen je za 150 putnika, a na njemu ih je u trenutku brodoloma bilo više od 400. Cena za putovanje kreće se između 800 i 2000 dolara. Indonežanske vlasti neće se dati u potragu za preostalim preživelima jer, kako veruju, prošlo je već mnogo vremena i šanse da je još neko preživeo brodolom veoma su male. Drugi brod sa više od 200 Avganistanaca iskrcao se u blizini Uskršnjih ostrva. Australijske vlasti ne daju im da kroče na australijsko tle, ne daju azil ovim imigrantima i šalju ih na udaljena pacifička ostrva.

Belfast: Poziv na razoružanje

Vođe Šin Feina prvi put od obnove neprijateljstava u Severnoj Irskoj pozvale su IRA-u da preda oružje. Vođe su se istovremeno oglasile iz Belfasta i Njujorka, dokazujući da je pritisak na IRA-u povećan od napada u SAD 11. septembra, i pošto su trojica pripadnika IRA-e uhapšeni u avgustu u Kolumbiji. „Poruka Šin Feina IRA-i je jasna: mora da se distancira od terorizma, inače će izgubiti podršku iz Amerike“, izjavio je Džek Holand, njujorški predstavnik političkog krila IRA-e, najavljujući tako da će IRA izgubiti novčanu i političku podršku brojne irske zajednice u SAD. Vođe Šin Feina već tri godine govore da je IRA nepravedno optužena za krah primirja u Alsteru jer ne želi da se razoruža i da Britanci moraju prvi da smanje svoje vojno prisustvo u Belfastu, kao i da se poveća broj katolika u policiji. Geri Adams, predsednik Šin Feina, izjavio je da bi razoružavanje IRA-e bio značajan doprinos mirovnom procesu. Demokratski senator Edvard Kenedi pozdravio je poruku Gerija Adamsa i izrazio nadu da će IRA ubrzo početi da predaje oružje. Poziv Šin Feina IRA-i pozdravio je i Vilijam Flin, predsednik Nacionalnog komiteta za američku spoljnu politiku, inače jedan od glavnih lobista za katolike u Severnoj Irskoj.

Johanesburg: Staza slonova

Južnoafrička Republika počela je projekat preseljenja 1000 slonova u Mozambik iz nacionalnog parka Kruger. Prvih pedesetak slonova „poterao“ je ka Mozambiku bivši predsednik JAR Nelson Mandela, koji je otvorio ogradu nacionalnog parka. Slonovi iz JAR smestiće se u područje Kutada 16, koje čini mozambički deo ogromnog nacionalnog parka, veličine Izraela, koji se nalazi u tri države: Mozambiku, JAR i Zimbabveu. Ovo je ujedno prvi nacionalni park koji se nalazi na teritoriji tri države. Odluka da se slonovi presele iz parka Kruger doneta je zato što je park već prenaseljen slonovima, koji su počeli da uništavaju stanište drugim vrstama. U Krugeru se nalazi više od 9000 slonova koji su pod zaštitom države. Veruje se da će za preseljenje 100 slonova biti potrebne tri godine. Većina slonova u Mozambiku stradala je tokom građanskog rata koji se završio 1992. JAR na ovaj način želi da doprinese razvitku privrede Mozambika jer će uređenje parka Kutada omogućiti otvaranje blizu hiljadu novih radnih mesta i država će moći da ubire prihode od ekoturizma.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure