img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Meridijani

06. februar 2002, 18:16 Priredio: D. Konjikušić
Copied

Bolvadin: Zemljotres

U prošlu nedelju zapadnu Tursku je u 9 sati i 11 minuta, po lokalnom vremenu, pogodio zemljotres jačine šest stepeni Rihterove skale. Prema poslednjim izveštajima, poginule su 42 osobe, a povređeno oko 150, pretežno žitelja grada Bolvadin, smeštenog u provinciji Afjon, 500 kilometara od Istanbula, gde je i registrovan epicentar zemljotresa. Iznenadni zemljotres izazvao je sveopštu paniku među građanima, koji su u strahu od rušenja zgrada počeli da se bacaju sa balkona i iskaču kroz prozore. Mnogi ljudi zatrpani su ispod ruševina, a do sada je poznato da su 74 zgrade i četiri minareta srušeni i da su oštećeni mnogi objekti. Doktori lokalne bolnice su u strahu od naknadnih udara pacijente smestili u bolnički park. Francuski seizmološki centar u Strazburu saopštio je da su posle prvog usledili drugi snažniji udari, dok Ahmet Mete Isikara, šef Kandili opservatorije u Istanbulu, tvrdi da je od osam naknadnih udara snaga najjačeg udara iznosila 5,3 stepena Rihterove skale. Turske vlasti, koje su posle zemljotresa 1999. godine u kome je poginulo oko 18.000 ljudi oštro kitikovane zbog spore reakcije u saniranju katastrofe, ovog puta su brzo reagovale. Hitno je osnovan centar za rešavanje krize, a u ugroženu oblast poslata je potrebna pomoć, uključujući 3000 komada ćebadi i 1000 šatora. Čak je i Grčka, tradicionalni turski rival, ponudila pomoć i svoje spasilačke snage. Uzrok učestalih zemljotresa u Turskoj je tektonsko pomeranje Severnoanadolijske ploče, iznad koje se nalazi najveći deo površine ove zemlje, te sudari Anadolijske ploče sa susednom Arabijskom pločom. Tektonski poremećaji u ovom delu sveta uzrokuju snažne zemljotrese u poslednjih 1500 godina i stručnjaci ne znaju tačno kada će to da prestane.

Njujork: Zajednički dijalog

Na tek završenom Svetskom ekonomskom forumu u Njujorku i na Svetskom socijalnom forumu u Porto Alegreu Međunarodna fondacija imala je svoje predstavnike, preko kojih je pokušala da pitanje dečjih prava istakne u prvi plan; u Njujork je otišao generalni sekretar Fondacije Terre Des Hommes Piter Brej, dok je njegov kolega i predsednik ove fondacije Rafaele Salinari otputovao u Brazil. Fondacija Terre Des Hommes bavi se dečjim pravima i promovisanjem ravnopravnog napretka za sve, bez rasne, religijske, kulturne i polne diskriminacije. Na oba foruma Fondacija je jasno istakla da su deca glavni kapital svake države, bilo da se radi o razvijenoj ili nerazvijenoj. Nakon završetka sastanaka, panela i diskusija Brej i Salinari napisali su zajednički izveštaj o svojim iskustvima u kome se između ostalog kaže: „Poruka Svetskog socijalnog foruma ‘Drugačiji svet je moguć!’ nije samo još jedan prazan slogan. Gomile ljudi koje su šetale centralnim bulevarima Porto Alegrea istinski su osećale reči koje uzvikuju. U takvoj živahnoj, ponekad haotičnoj atmosferi, glavni cilj je borba za svet gde su i ljudska prava globalizovana, a ne samo interesi multinacionalnih kompanija. Ideja o boljem svetu zasnovanom jedino na principu slobodne ekonomske liberalizacije došla je do kraja. Prava globalizacija je samo ona koja se bazira na ekonomskim, socijalnim i zakonskim aspektima.“ Braj i Salinari tvrde da su razgovarali sa svetskim moćnicima o šteti koju je globalizacija donela deci jer je u međuvremenu povećan broj slučajeva trgovine decom i sve je učestalije seksualno zlostavljanje dece. Nevladine organizacije Terre des Hommes, Oxfam, Casa Alianza i Human Right Watch su na zajedničkoj konferenciji za novinare istakle da su, za razliku od prošlih ekonomskih foruma, ove godine predstavnici nevladinih organizacija prvi put shvaćeni ozbiljno, te da je jedino rešenje problema globalizacije istinski dijalog između dva sveta – sveta socijalnog foruma i sveta ekonomskog foruma.

Amsterdam: Kraljevsko venčanje

Hiljade Holanđana preplavile su amsterdamske ulice prošle subote, tokom raskošne ceremonije venčanja holandskog princa prestolonaslednika Viljema Aleksandera (34) i argentinske princeze Maksime Zoreguiete (30). Na venčanje, koje su direktno prenosile gotovo sve holandske tv-stanice, pozvano je 2000 zvanica, a pored brojnog evropskog plemstva ceremoniji venčanja prisustvovali su Kofi Anan, generalni sekretar UN-a, i bivši južnoafrički predsednik Nelson Mandela. Ceremonija venčanja počela je pred matičarem, da bi se potom verska ceremonija sklapanja braka između princeze katolkinje i princa protestanta održala u amsterdamskoj Novoj crkvi, izgrađenoj u XV veku. Pre i tokom ceremonije uvedene su rigorozne mere obezbeđenja za koje je bilo zaduženo 4000 policajaca i inspektora. Ipak, antimonarhistima, anarhistima i protivnicima prinčevog izbora gradske vlasti odobrile su održavanje protesta u vreme venčanja, ali na strogo ograničenom prostoru. Inače, kontroverze o argentinskoj kraljevskoj porodici Zoreguieti potiču iz vremena kada je otac princeze Maksime kao ministar poljoprivrede učestvovao u dvogodišnjoj vojnoj diktaturi generala Vedele tokom koje je, kako se procenjuje, ubijeno oko 30.000 ljudi. Kraljevski par Vaks i Maks, kako Holanđani od mila zovu princa i princezu, objavio je zaruke još prošle godine, kada je graciozna Maksima istakla da njen otac neće prisustvovati ceremoniji venčanja. Par je u prošlom periodu, čestim posetama školama i skloništima za beskućnike, nastojao da se približi običnim građanima i da na taj način razbije holandske predrasude o argentinskoj princezi. Na internetu je nedavno organizovan razgovor uživo između građana i kraljevskog para, ali je ćaskanje brzo prekinuto zbog najverovatnije hakerske sabotaže koju su izveli protivnici monarhije.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure