img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međuvreme

29. мај 2003, 16:47 Redakcija Vremena
Copied

Posledica

Republička vlada je donela odluku da interveniše na poremećenom tržištu žitarica sa 30.000 tona merkantilne pšenice, ne bi li tako bio ublažen vrtoglavi rast cena ove strateške sirovine i na taj način odložila neminovno poskupljenje hleba, osnovne sirotinjske hrane. Pšenica prošlogodišnjeg roda otkupljivana je posle žetve po ceni od sedam do osam dinara. U januaru je, iz nekog razloga, pala na svega pet, da bi već početkom aprila bila duplirana. Pekari već dugo upozoravaju da će, ako se taj trend nastavi, hleb neminovno drastično poskupeti. Reakcije nadležnih nije bilo. Ovogodišnja produžena zima bez snega i kasnija dugotrajna suša, po proceni poljoprivrednih stručnjaka, imaće za rezultat prepolovljen prinos. S druge strane, u Ministarstvu poljoprivrede, tvrde da će žetva biti slabija tek za trećinu. Prošle godine, zemljoradnicima nezadovoljnim ponuđenom otkupnom cenom, ministar Dragan Veselinov preporučio je da pšenicu ne seju, jer od nje „leba nema“. Na konferenciji za novinare, pre neki dan, izjavio je da se ta preporuka pokazala ispravnom jer je tako šteta prouzrokovana sušom manja. Tako gledano, da nije ništa zasejano, štete ne bi ni bilo. Ipak, treba znati: od pšenice brašno dolazi, a hleb se od brašna spravlja, cena hleba je temelj socijalne sigurnosti. Ovogodišnja žetva pšenice procenjena je na 1,7 miliona a domaće potrebe su 2,1 miliona tona. Prvi put posle pet decenija Srbija će pšenicu uvoziti, na tom uvozu neko će masno zaraditi, a ministar poljoprivrede, kako je rekao, ne oseća se odgovornim.

Mini

U sredu 21. maja u prostorijama kluba KPGT predstavljeno je više različitih modela automobila marke MINI. Kompanija Radulović d.o.o., koja je ekskluzivni zastupnik programa MINI za tržište Srbije i Crne Gore, ovoga puta predstavila je tri modela: MINI ONE, MINI COOPER i MINI COOPER S.

U toku večeri bio je izveden performans u modelima Dragane Ognjenović specijalno kreiranim samo za ovu priliku, a za muziku se pobrinuo bend Vasila Hadžimanova.

U okviru pripremljenog programa održano je i svečano potpisivanje promoterskog ugovora između kompanije Radulović d.o.o., kao zastupnika programa MINI, i Dragane Ognjenović, koja će u narednih godinu dana na području naše zemlje biti promoter automobila MINI.

Navijači

Onomad je jedan navijač Crvene Zvezde bio usmrćen na „večitom derbiju“. Docnije je grupa navijača Partizana kod Dunav stanice u Beogradu na smrt pretukla jednog Beograđanina zato što je pokušao da od njihovog nasrtaja odbrani jednog Kineza. Za sada nije poznato da je iko zbog ovih krivičnih dela odgovarao. U subotu je na Banjici posle utakmice Rad – OFK Beograd došlo do sukoba navijača Rada, pripadnika navijačke grupe Junajted Fors (United force) i policajaca koji su se starali o bezbednosti na stadionu. Besni zbog činjenice da se njihov tim seli u Drugu ligu, štićenici najagresivnije navijačke grupe, još iz vremena „stare“ Jugoslavije, nasrnuli su na „pripadnike reda“ na samoj tribini, a docnije se divljanje proširilo i na okolinu stadiona. Bilans: osam povređenih policajaca (dvojica teže), 17 huligana je privedeno od kojih je 14 maloletnika. Zbog napada na policajce, za one za koje se dokaže da su načinili prekršaj zaprećeno je kaznom od jedne do pet godina. Nasilje na sportskim takmičenjima je redovna pojava i dosta se o tome govorilo, ali nikada niko nije odgovarao. Da li bi trebalo da se kod nas dogodi slučaj „Hejsel“ (1985. godine u Briselu na finalu Kupa šampiona Juventus –Liverpul 1:0, poginulo je u izgredima pre utakmice više od trideset ljudi) pa da neko nešto učini.

Protest

Pedeset pomoraca kotorske „Jugooceanije“ dve nedelje štrajkuje glađu u svečanoj sali zgrade ove kompanije. Oni zahtevaju da im se isplate zaostale zarade za prethodne dve godine, ali od crnogorske vlade ni glasa. Izmučeni ljudi, koji tranziciju doživljavaju na očevidno dramatičan način, odlučili su se na ovaj korak jer nije bilo druge. Štrajkači opužuju vladu u Podgorici da im je rasprodala brodove, a poslovnu zgradu stavila pod hipoteku. Iako im se niko nije obratio, oni ne nameravaju da odustanu, mada se nekoliko njih već našlo u bolnici zbog iscrpljenosti. Jedina pomoć je stigla iz SO Budva jer su odbornici odlučili da radnicima pomognu sa 5.000 evra jednokratne pomoći. Fatalizam je prevladao razum i napaćeni ljudi poručuju da su spremni da istraju makar i po cenu života. Novosti prenose odlučan stav Branka Kovačevića, kapetana duge plovidbe:“Ni po cijenu života nećemo odustati.“

Poklon

U Boru je ovih dana, zahvaljujući kancelariji Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine (UNOPS), montirana najmodernija oprema za praćenje i kontrolu kvaliteta vazduha. Poklon „težak“ više od 100.000 evra konačno će stanovnike Bora uvesti u sve tajne vazduha koji dišu. Rezultati će, kako je planirano, svakodnevno biti saopštavani putem lokalne radio i TV stanice. Dodatni razlog za optimizam je i namera UNOPS-a da početkom juna odstrani i van naše zemlje uništi 149 baterija sa piralenom, zaostavštinu trafo-stanice „Bor 3“, koja je do temelja srušena u bombardovanju maja 1999. godine. Do tada, građanima Bora preostaje samo da budu uredno informisani o kvalitetu, ili bolje – štetnosti, vazduha koji udišu. Ako je verovati onoj narodnoj „manje znaš, manje patiš“, možda je bolje da „zagluve“ na jedno uvo.

Putnik

Turističkoj agenciji Putnik se konačno ukazala prilika da povrati stari sjaj. Naime, najveća i najuglednija američka turistička agencija za rečna krstarenja Univorld kupila je ovu kompaniju za 5,2 miliona dolara, a u naredne dve godine planira da u nju investira još 44 miliona dolara. Međutim, žalba grčke firme Tim Net, koja je takođe bila zainteresovana za kupovinu, ali nije ispoštovala rokove za uplatu depozita, „usidrila“ je lađe. Iz Putnika podsećaju da je tenderska komisija imala zakonsko pravo da automatski diskvalifikuje Tim Net iz dalje procedure, ali je ipak produžila rok za predaju dokumentacije za 24 sata. Tim Net nije pravovremeno ispunio zahtev. Agencija za privatizaciju je 19. marta bila prinuđena na diskvalifikaciju. Deset dana nakon toga stigao je grčki depozit, ali je i pored toga iz Agencije najavljeno podnošenje krivične prijave protiv predstavnika firme Tim Net, koja ih je, kako kažu, obmanula. I dok ova priča čeka svoj epilog na sudu, vlasnik Univorld-a, Srba Ilić, planira „reanimaciju“ rečnog saobraćaja, ali i ostalih delova srpskog turističkog organizma, pre svega, beogradskog aerodroma. Hoće li i srpski brodovi postati besprekorni, luksuzni i ekstravagantni poput ostalih koji su u vlasništvu Univorld-a, vreme će pokazati. Do tada, Putniku ostaju izuzetno povoljni aranžmani, ali i neverovatno neljubazni radnici, koji ih prodaju.

Mostovi

Niko od zvaničnika nije demantovao upozorenje ministra građevine u Vladi Srbije Dragoslava Šumarca da se Pančevački most i Gazela, zbog neodržavanja mogu srušiti. Izgleda, nisu ga ozbiljno shvatili. „Preko Gazele svakodnevno pređe 150.000 vozila, a most je pun korozije zbog bacanja soli u zimskim uslovima. Čak i neki zakivci na ovom i Pančevačkom mostu više ne funkcionišu“, izjavio je Šumarac i apelovao na vlasti da hitno nešto preduzmu. Ministar građevine je ovim uspeo da pokrene jedino polemiku na temu „ko je nadležan“. Iz Sekretarijata za saobraćaj kažu kako oni nisu obavešteni da je stanje na mostovima tako kritično, ali čak i da jeste, za to je nadležno republičko Ministarstvo za saobraćaj i veze, na kome je da zabrani upotrebu ovih mostova, s obzirom na to da je Pančevački most na magistralnom, a Gazela na autoputu. Kako se to nije desilo, u Sekretarijatu pretpostavljaju da je Šumarac pogrešno interpretiran. Pančevački most je, na primer, pušten u saobraćaj 1964. godine i od tada, kako kaže Danilo Dragojević, koji je bio nadzorni organ na izgradnji tog mosta, gotovo ništa nije urađeno, sem „konstantnog oštećivanja bacanjem soli, izlivanjem vode iz cevi i sličnog“. Ukoliko studija REDIS, koja je organizovana u okviru Evropske komisije za saobraćajne projekte u zemljama bivše Jugoslavije, bude usvojena, prvi projekat biće upravo Pančevački most za koji će se u to ime banke isprsiti za 7,8 miliona evra. Do tog lepog dana preostaje nam da se bezbrižno vozimo preko mostova, jer ako je verovati stručnjacima, „most ne može da se sruši, već samo da bude zatvoren za saobraćaj“.

Pirot

Posle još jedne propale sednice SO Pirot, agonija u funkcionisanju lokalne samouprave se nastavlja. Ni ovoga puta, baš kao ni u prethodnom pokušaju 5. marta, nije bio ispunjen kvorum. U skupštinskoj sali se pojavilo 24 od 48 obornika dok je za kvorum potrebno 29. Svi odbornici SPS-a i JUL-a su bili prisutni dok je većina iz DOS-a i svih devet odbornika DSS-a bojkotovala sednicu. Predsedniku SO Aleksandru Manojloviću nije preostalo ništa drugo nego da sledeće nedelje zakaže novo zasedanje u nadi da će se na njemu neko pojaviti. Odbornici DOS-a i DSS-a obrazložili su svoje odsustvo kao revolt na kršenje poslovnika o radu Skupštine opštine. Naime, Izvršni odbor SO Pirot podneo je ostavku još pre osam meseci, a svi dosadašnji pokušaji koalicije DOS i DSS da imenuju novu gradsku vladu pali su u vodu. „Sednica zakazana za 5. mart bila je pokušaj koalicije SPS i JUL da formira novu gradsku vladu i da na mala vrata socijaliste vrati na vlast“, objašnjavaju iz DOS-a i dodaju da je to ključni razlog njihovog izostajanja sa sednica. Iz DSS-a i DOS-a su dodali i to da su neki njihovi odbornici sa liste potpisnika za održavanje sednica već isključeni iz stranke, među kojima je i Manojlović, samo što tu odluku još nije verifikovala Statutarna komisija DS-a. Manojlovića, izgleda, ovo nije previše uzdrmalo, te i dalje, pod parolom „sve je samo trač“, uporno nastavlja pokušaje organizovanja „nemogućih“ sednica. Ukoliko mu to u najskorije vreme ne pođe za rukom, vlast će biti predata članovima prinudnog Opštinskog veća. U lokalnoj Skupštini Pirota odnos snaga trenutno izgleda ovako: DOS ima 17 odbornika, DSS 9, SPS 19, JUL 3, i SPO jedno odborničko mesto. Građani Pirota su očigledno postali imuni na krizu funkcionisanja lokalne samouprave koja već duže vreme traje, te za njih reč „prinudno“ uz „Opštinsko veće“ zvuči sasvim adekvatno. Demokratija je stigla, ostaje samo da se priviknemo na njeno prisustvo.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure