img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Okrugli sto

Mediji u svetu korporativne odgovornosti

09. jun 2010, 16:28 Ana Radić
Copied

U organizaciji Biznis info grupa i nedeljnika „Vreme“, 7. maja održana je konferencija „Mediji, kompanije i društvena odgovornost“. Iako tema retko zainteresuje novinare, sala je ovog puta bila je prepuna – zahvaljujući listi govornika. O korporativnoj odgovornosti nisu diskutovali samo predstavnici kompanija već i predsednik Srbije Boris Tadić i direktori i urednici najuticajnijih štampanih i elektronskih medija: Dragoljub Žarković („Vreme“), Aleksandar Tijanić (RTS), Veran Matić (B92), Aleksandar Timofejev (Studio B), Đoko Kesić („Pres“), Tanja Jordović (TV Pink), Veselin Simonović („Blic“ i „NIN“), Dragan Bujošević („Politika“) i Zoran Panović („Danas“). Ova diskusija je dokazala da smo i dalje visoko politizovano društvo koje se teško drži plana. Tako je umesto na raspravu o efikasnijem sakupljanju sredstava za humanitarne akcije i načinu da ih mediji promovišu i razlikuju od PR trikova i pranja novca, najveći deo vremena protekao u Tadićevom objašnjavanju novinarima i direktoru RTS-a šta je demokratija, podela vlasti i nadležnost RRA. Veliku prašinu (što se vidi i po prvim medijskim objavama) podigao je Tadićev metaforični predlog da privrednici koji su počeli da stiču bogatstvo devedesetih, sagrade „tajkunski most“ i tako otkupe legitimitet. Odgovor mu je odmah stigao sa istog stola, od Branislava Grujića, predsednika kluba Privrednik. On je uzvratio da bi država trebalo da se bavi infrastrukturnim projektima, dok će privrednici ulagati u obrazovanje i prenositi svoje znanje – jer se i tako stiče bogatstvo. Na drugom panelu nije bilo gužve jer su zvučna imena napustila salu. Mnogi mediji su tako propustili da čuju dobar predlog Milice Amidžić, direktorke korporativnih komunikacija Telekoma. Ona je kazala da se često dešava da ministarstva daju prednost donatorskim projektima koji to ne zavređuju. Zato je predložila da mediji pokrenu pitanje regulacije korporativne odgovornosti i učestvuju u osnivanju agencije u kojoj bi stručni ljudi ocenjivali koji su projekti od opšteg interesa za društvo. I mediji su ostali uskraćeni za odgovor kada će kompanije svoje negodovanje zbog vesti koje nisu dobre za imidž firme prestati da iskazuju otkazivanjem oglašavanja. Po završetku konferencije utisak je ipak bio pozitivan. I u Srbiji je počelo da se razgovara o nečemu što je doskoro delovalo neatraktivno i suvoparno.

Detaljan izveštaj sa konferencije „Mediji, kompanije i društvena odgovornost“ biće objavljen, kao poseban podlistak, uz sledeći broj „Vremena“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure