img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

In memoriam – Herta Haas

Ljubav je trajala kratko

10. март 2010, 21:25 Marija Vidić
Copied

Bivša žena Josipa Broza Tita, Herta Haas, umrla je 5. marta u Beogradu, u 96. godini.

Herta je bila učesnik Narodnooslobodilačkog rata i nosilac partizanske spomenice. Rođena je u Mariboru 1914. godine, a revolucionarnom radničkom pokretu pristupila je kao student Visoke ekonomske škole u Zagrebu. Tita je upoznala 1937. u Parizu gde je kao kurir donela falsifikovane pasoše za španske borce. Ljubav se desila dve godine kasnije u Istanbulu, kada je ponovo donosila falsifikovani pasoš, ovog puta Titu lično. Kasnije je ispričala da je tada Tito u Zagreb krišom nosio dokumente koje su urolali, stavili u prezervativ, pa u tubu od paste za zube. Kada su se vratili u Zagreb, živeli su zajedno pod tajnim imenima Marija Šarić i Slavko Babić.

Evo kako je Tito u to vreme opisao Hertu: „Ima 25-26 godina. Ove godine završava Ekonomski fakultet. Sitnoburžoaskog je porijekla. Njen otac bio je socijalista. Majka joj je službenica. Staž u našem pokretu – pet godina. Nije hapšena. Odan je i povjerljiv član partije, ali ima sitnoburžoaskih ostataka.“

Ljubav je trajala kratko. Herta je ostala u drugom stanju, a Tito ju je napustio neposredno pred porođaj. Te 1941. godine u maju otputovao je u Beograd gde je otpočeo romansu sa kurirkom Davorjankom Zdenkom Paunović, svojom sledećom suprugom, a Herta je rodila Mišu. Nakon porođaja, u prvo vreme, u svom stanu Hertu je skrivao advokat Vladimir Velebit, kasnije ministar spoljnih poslova, koji je takođe doživeo duboku starost – umro je u Zagrebu 2004. u 98. godini. Miša Broz je prvi put oca video tek 1945. godine. Tito je želeo da mu se Herta vrati, ali nije pristala.

Prema tvrdnjama ljudi koji su joj bili bliski, Herta se užasavala javnosti. Ipak, pojavila se kao sagovornica u seriji o Titu Lordana Zafranovića. Četrnaestočasovni intervju s njom je uradila Mira Šuvar, novinarka i supruga pokojnog Stipe Šuvara. Između ostalog, ispričala je kako su je 1943. uhapsile ustaše, a ona je pokušala da se ubije. Njenu izjavu preneo je zagrebački „Globus“: „Nije to tako lako, prerezati žile, tim više što to nije bio dovoljno oštar nož… Kad sam dovoljno krvi izgubila, pala sam u nesvijest. Prije toga sam još nešto poduzela. Rekla sam: ovaj nakit što ga imam od Tita, to neće nijedna ustašica iza mene nositi! To bi mi bilo gore nego sve drugo. I kao kod nekog ceremonijala, najprije sam bacila sat u WC školjku, pa povukla vodu, zatim mali platinasti prsten koji mi je Tito kupio u Moskvi i onda burmu, i opet povukla vodu… I onda kada su mi ruke bile čiste, rekla sam: sad me imajte. Što se Tita tiče, znala sam da će mu biti žao, mi smo se u najboljim odnosima i u najvećoj ljubavi rastali, prema tome znala sam da će mu biti žao, ali sam rekla, on je muškarac u najboljim godinama, njemu drugo neće preostati, naći će drugu ženu i zaboraviti.“

Herta je zahvaljujući Velebitu razmenjena za grupu nemačkih naučnika zarobljenih u Bosni koji su tragali za uranom za Hitlerovu atomsku bombu. Posle rata radila je u Saveznom izvršnom veću. Udala se i rodila dve ćerke. Osim da je bila veoma hrabra i sposobna, o Herti se najčešće navodi da je bila član SKOJ-a od 1934, a Komunističke partije Jugoslavije od 1936. godine. Aktivno je radila u Ženskom pokretu u Mariboru i Omladinskoj sekciji ženskog pokreta u Zagrebu. Radila je u punktu za odlazak dobrovoljaca u Španiju, kao i na zadacima tehnike CK KPJ.

Herta je živela u Beogradu sa ćerkama, profesorkama na Beogradskom univerzitetu. S pažnjom je svakodnevno pratila politička dešavanja kao i vesti iz sveta. Kažu da je i u dubokoj starosti bila izuzetno lepa.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure