img
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Jeu de Paume

14. septembar 2011, 03:31 Aleksandar Ćirić
Copied

Kada je Evropa počela da se budi iz srednjevekovnog mraka, kažu, ondašnje gradsko stanovništvo je uza sve druge stvari negovalo i profana nadmetanja u bacanju kamena, trčanju, rvanju i pelivanstvu. Igre loptom doživljavaju procvat. S jednakom verovatnoćom se poreklo francuske Jeu de Paume, „igra dlanom“ može dovoditi u vezu s Arapima i VII stolećem, koliko i dokazivati da je u Francuskoj ili na Pirinejima nastala bez spoljnog uticaja. Ono što je iz današnje perspektive čini posebnom jeste način zbrajanja poena, zadržan u modernom tenisu: 15, 30, 40, gem.

Igralo se na otvorenom prostoru, terenu podeljenom na dva nejednaka dela. Ekipa kojoj bi zapalo da igru počne na težoj polovini mogla je da osvoji protivničko polje – što je bio cilj – samo pod uslovom da loptu koja je udarana dlanom (paume) plasira u određenu zonu na suprotnoj polovini terena ili ako protivnik ne vrati loptu natrag.

U Parizu je 1292. godine radilo trinaest majstora koji su proizvodili opremu za paume, dok je istovremeno bilo ukupno osam trgovaca knjigama i samo jedan trgovac mastilom. Početkom XIV veka izgrađene su prve dvorane za igru, što je povećalo mogućnosti za majstorstvo upućivanjem udaraca prema zidovima, kosinama ili pregradama koje su postavljane da otežaju meč. Krajem XV stoleća propisan je kvalitet loptica a igrači su počeli da se koriste rukavicama, potom i reketima sa mrežom od životinjskih creva. U XVI veku Pariz je imao 250, Orlean 40, Poatje 22 uređena igrališta za Jeu de Paume. Fransoa I potvrdio je 1537. godine cehove majstora za proizvodnju opreme, a Šarl IX proglasio je njihove statute, pozivajući se na činjenicu da je paume „skoro najraširenija ili najraširenija od svih ostalih igara po svim dobrim gradovima naše kraljevine“.

Engleski putnici bili su zadivljeni tom igračkom strašću, izveštavajući o neverovatnoj činjenici da u Francuskoj ima više igrača paume nego u Engleskoj pijanaca.

A tenis? Naziv, kažu, potiče od starofrancuskog tenez, uzvika kojim je bacač lopte upozoravao protivnika da je hvata odnosno vrati, a posmatrači su uzvik povezali sa igrom, koju su Francuzi zvali la paulme, dlan. Ono što danas znamo kao tenis krajem XIX veka zvalo se u Britaniji sphairistike, veština igre s loptom različita od tada popularnog badmingtona.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić i Ilija Srdanović

Komentar

TV duel Srdanović – Vučić: Studentska lista ne bi trebalo da ga odbije

Prvi na Studentskoj listi Ilija Srdanović bi oberučke trebalo da prihvati poziv na TV duel Aleksandra Vučića, prvog na listi Ujedinjena Srbija. Naravno, pod određenim uslovima

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure