img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Jeu de Paume

14. septembar 2011, 03:31 Aleksandar Ćirić
Copied

Kada je Evropa počela da se budi iz srednjevekovnog mraka, kažu, ondašnje gradsko stanovništvo je uza sve druge stvari negovalo i profana nadmetanja u bacanju kamena, trčanju, rvanju i pelivanstvu. Igre loptom doživljavaju procvat. S jednakom verovatnoćom se poreklo francuske Jeu de Paume, „igra dlanom“ može dovoditi u vezu s Arapima i VII stolećem, koliko i dokazivati da je u Francuskoj ili na Pirinejima nastala bez spoljnog uticaja. Ono što je iz današnje perspektive čini posebnom jeste način zbrajanja poena, zadržan u modernom tenisu: 15, 30, 40, gem.

Igralo se na otvorenom prostoru, terenu podeljenom na dva nejednaka dela. Ekipa kojoj bi zapalo da igru počne na težoj polovini mogla je da osvoji protivničko polje – što je bio cilj – samo pod uslovom da loptu koja je udarana dlanom (paume) plasira u određenu zonu na suprotnoj polovini terena ili ako protivnik ne vrati loptu natrag.

U Parizu je 1292. godine radilo trinaest majstora koji su proizvodili opremu za paume, dok je istovremeno bilo ukupno osam trgovaca knjigama i samo jedan trgovac mastilom. Početkom XIV veka izgrađene su prve dvorane za igru, što je povećalo mogućnosti za majstorstvo upućivanjem udaraca prema zidovima, kosinama ili pregradama koje su postavljane da otežaju meč. Krajem XV stoleća propisan je kvalitet loptica a igrači su počeli da se koriste rukavicama, potom i reketima sa mrežom od životinjskih creva. U XVI veku Pariz je imao 250, Orlean 40, Poatje 22 uređena igrališta za Jeu de Paume. Fransoa I potvrdio je 1537. godine cehove majstora za proizvodnju opreme, a Šarl IX proglasio je njihove statute, pozivajući se na činjenicu da je paume „skoro najraširenija ili najraširenija od svih ostalih igara po svim dobrim gradovima naše kraljevine“.

Engleski putnici bili su zadivljeni tom igračkom strašću, izveštavajući o neverovatnoj činjenici da u Francuskoj ima više igrača paume nego u Engleskoj pijanaca.

A tenis? Naziv, kažu, potiče od starofrancuskog tenez, uzvika kojim je bacač lopte upozoravao protivnika da je hvata odnosno vrati, a posmatrači su uzvik povezali sa igrom, koju su Francuzi zvali la paulme, dlan. Ono što danas znamo kao tenis krajem XIX veka zvalo se u Britaniji sphairistike, veština igre s loptom različita od tada popularnog badmingtona.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm

Komentar

Videla sam komšiju u Ćacilendu

Svi koje ja poznajem kažu da ne znaju nikoga ko glasa za SNS. E pa ja od 23. maja znam, a imam i dokaz za to. Videla sam komšiju u Ćacilendu

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure