img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Predlog za slušanje

Harmonija sa neba

31. октобар 2001, 20:55 Dragan Jovićević, novinar i muzikolog
Copied

Hildegard fon Bingen, nova evropska lektira

Mali je broj onih koji su na ovogodišnjem BEMUS-u ravnodušno slušali delove iz Simfonije harmonije nebeskog otkrovenja, u izvođenju ženskog akademskog hora Kolegijum muzikum, a pod rukovodstvom Darinke Matić Marović i sa solistkinjom Snežanom Savičić, čija nam je interpretacija upravo na najbolji mogući način približila smisao naslova ovog dela. Zvuci koje smo tom prilikom čuli, istovremeno su nam otkrili atmosferu života jedne „izumrle“ civilizacije od pre nekoliko vekova, ali i jedan moderan svet, izgrađen na arhetipskim modelima, koji se u mnogo čemu udaljio od prvobitne zamisli svoga Tvorca. Ako se tome doda podatak da je ovo delo nastalo pre devet vekova, iz pera igumanije Hildegard fon Bingen, o čijem se životu i radu iz neobjašnjivih razloga do pre par decenija znalo vrlo malo a za kojom trenutno u Evropi vlada prava pomama, dobijamo svojevrsnu muzičku lektiru obaveznu za sve koji znaju da uživaju u nebeskim harmonijama, verovali oni u istinitost njihovog nastanka ili ne.

A životna priča Hildegard fon Bingen zaslužuje posebnu pažnju. Rođena je krajem 11. veka u veoma bogatoj i uglednoj nemačkoj porodici. Već u trećoj godini života, tokom teške i iscrpne bolesti, doživljava božansko prosvetljenje, što navodi njene roditelje da je pošalju na lečenje u manastir benediktinskog reda. Međutim, i nakon ozdravljenja, Hildegard ostaje u manastiru, gde je učila Psaltir, himne, monaško pojanje, a u 15. godini postaje monahinja. Narednih godina, posvećuje se humanitarnom radu, lečeći ljude koji su, u ono vreme, u manastirima tražili isceljenje od raznih bolesti. Preokret nastaje u njenim ranim četrdesetim godinama kada, kako je zapisano, Hildegard ponovo doživljava prosvetljenje. Glas koji je čula sa Nebesa pozvao ju je da govori i zapisuje svoje vizije. Tada nastaju dela koja danas zauzimaju posebno mesto u istoriji muzike, a Hildegard fon Bingen čine prvom ženom kompozitorom u Evropi.

Iako se smatra edukativnom kompozicijom čiji je cilj da ljude učini boljim, „Ordo Virtutum“ (Red vrlina), jedno od njenih prvih dela, zapravo je religiozno-mistična drama, obojena narodnim melosom, u kojoj je opisana borba Boga i đavola. Interesantno je da je svaka pojava đavola u drami obojena zveketom teških lanaca, dok su božjim anđelima dodeljene melodije širokih kolorita, čime je u dramu unesena i didaktička poruka o pobedi dobra nad zlim. Istražujući njene vizije, beogradski teatar Omen predstavio je, pre nešto više od godinu dana, svoje viđenje kraja sveta. Rađen kao koreodrama, njihov „Red vrlina“ zapravo je vizualizacija slika o haotičnom stanju u svetu koje će dovesti do kataklizme, a u kojem su odnosi među polovima sve teži, unutrašnji sukobi u ljudima sve češći, ženska seksualnost sve otvorenija, a zver se ponovo budi i ustaje iz mora…

Symphonia armoniae caelestium revelationum predstavlja centralno delo u stvaralaštvu ove igumanije, koje danas među evropskim izvođačima doživljava pravu „renesansu“. U ovom delu, nastalom negde u vreme rascepa do tada celovite Pravoslavne crkve, Hildegard otkriva svoju pripadnost latinskoj pesmi, ali nam istovremeno pruža sazvučja koja podsećaju na neke od najlepših vizantijskih napeva. „Symphonia“ se sastoji od sedamdesetak hijerarhijski uređenih pevanja i pesama, u kojima se već na prvi pogled vidi da ona nije bila učeni muzičar (jer su melodije lišene svih muzičkih uticaja tog vremena), već da je njen izvor upravo u božanskom prosvetljenju. Hildegard ostaje dosledna molitvama i tradiciji benediktinskog reda utemeljenoj u kultu Device, kao i svih potonjih svetiteljki, ukazujući nam da se ženska seksualnost bazira upravo na suprotnostima između čulne, prolazne ženske lepote oličene u Evi i nadzemaljske, neprolazne devičanske lepote otelotvorene u Djevi Mariji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure