img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Gimme five

11. jul 2012, 18:26 Aleksandar Ćirić
Copied

Daj pet! Kaže se, odskora, i kod nas.

Sledi, u najmanju ruku, pljesak dlanom o dlan uzdignutih ruku onih koji se zajedno nečemu raduju. To što Amerikanci zovu i high five izmislio je, kaže urbani mit, Glen Bark, bejzbol igrač Los Anđeles dodžersa, 2. oktobra 1977; po drugima, autori su Vili Braun i Derek Smit, takođe bejzbol igrači, ali u timu Luisvil kardinalsa tokom sezone 1978/79.

Amerikanci su na taj izum toliko ponosni da se očekuje brzo proglašenje trećeg četvrtka u aprilu za državni Daj pet! praznik.

Francuzi će vam reći da je taj pozdrav viđen još ranije, u jednom od prvih filmova francuskog novog talasa, Žan Lik Godarovom Do poslednjeg daha (1960). Problem je, kao uvek u pronalazaštvu, da li je važnije što je nešto bilo prvo – Vikinzi u Vinlandu, Britanci u Martinim vinogradima, Kolumbo u Indiji… – ili je Daj pet! nastao kad su se pećinski slikar i njegov drug sreli i u preistorijskom mraku promašili pozdrav, pa nam je na steni ostao najstariji naslikani ljudski otisak šake. Ili je ključno nešto drugo. Argumentacijom da nije važno biti prvi nego najveći služe se pobornici američkog prvenstva u Gimme five! jer, navodno, stariji novogovorski „kulturni značaj“ tog pozdrava jednostavno ne postoji.

Neki autori misle da je rukovanje kao pozdrav u zapadnu Evropu XVI veka uveo tek državni pirat i prvi pušač na engleskom dvoru, ser Valter Reli, kog Bitsli – ali ne zbog rukovanja – proklinju u jednoj od svojih ranih pesama.

Druge priče nisu ništa uverljivije niti manje zanimljive: rukovanje je pokazivanje da nismo naoružani, a „srdačni“ istovremeni hvat za levu nadlakticu onog s kim se rukujemo tek provera da možda nož ne krije – u rukavu. Postoje čitave enciklopedije tumačenja načina na koji se neko s nekim rukuje, kako se izražava dominacija a kako podatnost, ko prvi pruža ruku, da li se rukuje u rukavicama ili se udarcem rukavice nanosi uvreda koja se spira krvlju, kako se rukuju masoni a kako oni drugi, uključujući i crkvena uputstva za prepoznavanje osobe s kojom se rukujete kao homoseksualca…

Postoji i odbijanje rukovanja, kojim se proslavila Biljana Plavšić u susretu sa Slobodanom Miloševićem kada je rešio da postane garant mira i stabilnosti. I rukovanje kojim se, u prisustvu važnih svedoka, prošle nedelje u Dubrovniku, u susretu s Hašimom Tačijem, proslavio Boris Tadić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure