img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Gimme five

11. jul 2012, 18:26 Aleksandar Ćirić
Copied

Daj pet! Kaže se, odskora, i kod nas.

Sledi, u najmanju ruku, pljesak dlanom o dlan uzdignutih ruku onih koji se zajedno nečemu raduju. To što Amerikanci zovu i high five izmislio je, kaže urbani mit, Glen Bark, bejzbol igrač Los Anđeles dodžersa, 2. oktobra 1977; po drugima, autori su Vili Braun i Derek Smit, takođe bejzbol igrači, ali u timu Luisvil kardinalsa tokom sezone 1978/79.

Amerikanci su na taj izum toliko ponosni da se očekuje brzo proglašenje trećeg četvrtka u aprilu za državni Daj pet! praznik.

Francuzi će vam reći da je taj pozdrav viđen još ranije, u jednom od prvih filmova francuskog novog talasa, Žan Lik Godarovom Do poslednjeg daha (1960). Problem je, kao uvek u pronalazaštvu, da li je važnije što je nešto bilo prvo – Vikinzi u Vinlandu, Britanci u Martinim vinogradima, Kolumbo u Indiji… – ili je Daj pet! nastao kad su se pećinski slikar i njegov drug sreli i u preistorijskom mraku promašili pozdrav, pa nam je na steni ostao najstariji naslikani ljudski otisak šake. Ili je ključno nešto drugo. Argumentacijom da nije važno biti prvi nego najveći služe se pobornici američkog prvenstva u Gimme five! jer, navodno, stariji novogovorski „kulturni značaj“ tog pozdrava jednostavno ne postoji.

Neki autori misle da je rukovanje kao pozdrav u zapadnu Evropu XVI veka uveo tek državni pirat i prvi pušač na engleskom dvoru, ser Valter Reli, kog Bitsli – ali ne zbog rukovanja – proklinju u jednoj od svojih ranih pesama.

Druge priče nisu ništa uverljivije niti manje zanimljive: rukovanje je pokazivanje da nismo naoružani, a „srdačni“ istovremeni hvat za levu nadlakticu onog s kim se rukujemo tek provera da možda nož ne krije – u rukavu. Postoje čitave enciklopedije tumačenja načina na koji se neko s nekim rukuje, kako se izražava dominacija a kako podatnost, ko prvi pruža ruku, da li se rukuje u rukavicama ili se udarcem rukavice nanosi uvreda koja se spira krvlju, kako se rukuju masoni a kako oni drugi, uključujući i crkvena uputstva za prepoznavanje osobe s kojom se rukujete kao homoseksualca…

Postoji i odbijanje rukovanja, kojim se proslavila Biljana Plavšić u susretu sa Slobodanom Miloševićem kada je rešio da postane garant mira i stabilnosti. I rukovanje kojim se, u prisustvu važnih svedoka, prošle nedelje u Dubrovniku, u susretu s Hašimom Tačijem, proslavio Boris Tadić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure