img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Gimme five

11. јул 2012, 18:26 Aleksandar Ćirić
Copied

Daj pet! Kaže se, odskora, i kod nas.

Sledi, u najmanju ruku, pljesak dlanom o dlan uzdignutih ruku onih koji se zajedno nečemu raduju. To što Amerikanci zovu i high five izmislio je, kaže urbani mit, Glen Bark, bejzbol igrač Los Anđeles dodžersa, 2. oktobra 1977; po drugima, autori su Vili Braun i Derek Smit, takođe bejzbol igrači, ali u timu Luisvil kardinalsa tokom sezone 1978/79.

Amerikanci su na taj izum toliko ponosni da se očekuje brzo proglašenje trećeg četvrtka u aprilu za državni Daj pet! praznik.

Francuzi će vam reći da je taj pozdrav viđen još ranije, u jednom od prvih filmova francuskog novog talasa, Žan Lik Godarovom Do poslednjeg daha (1960). Problem je, kao uvek u pronalazaštvu, da li je važnije što je nešto bilo prvo – Vikinzi u Vinlandu, Britanci u Martinim vinogradima, Kolumbo u Indiji… – ili je Daj pet! nastao kad su se pećinski slikar i njegov drug sreli i u preistorijskom mraku promašili pozdrav, pa nam je na steni ostao najstariji naslikani ljudski otisak šake. Ili je ključno nešto drugo. Argumentacijom da nije važno biti prvi nego najveći služe se pobornici američkog prvenstva u Gimme five! jer, navodno, stariji novogovorski „kulturni značaj“ tog pozdrava jednostavno ne postoji.

Neki autori misle da je rukovanje kao pozdrav u zapadnu Evropu XVI veka uveo tek državni pirat i prvi pušač na engleskom dvoru, ser Valter Reli, kog Bitsli – ali ne zbog rukovanja – proklinju u jednoj od svojih ranih pesama.

Druge priče nisu ništa uverljivije niti manje zanimljive: rukovanje je pokazivanje da nismo naoružani, a „srdačni“ istovremeni hvat za levu nadlakticu onog s kim se rukujemo tek provera da možda nož ne krije – u rukavu. Postoje čitave enciklopedije tumačenja načina na koji se neko s nekim rukuje, kako se izražava dominacija a kako podatnost, ko prvi pruža ruku, da li se rukuje u rukavicama ili se udarcem rukavice nanosi uvreda koja se spira krvlju, kako se rukuju masoni a kako oni drugi, uključujući i crkvena uputstva za prepoznavanje osobe s kojom se rukujete kao homoseksualca…

Postoji i odbijanje rukovanja, kojim se proslavila Biljana Plavšić u susretu sa Slobodanom Miloševićem kada je rešio da postane garant mira i stabilnosti. I rukovanje kojim se, u prisustvu važnih svedoka, prošle nedelje u Dubrovniku, u susretu s Hašimom Tačijem, proslavio Boris Tadić.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure