img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Elita kod Radojice u Valjevu

Genocid

29. април 2009, 16:16 Dragan Todorović
foto: dragan todorović
Copied

Gospodin Radojica Radošević stavi pred sebe svoju crnu akten-tašnu na kojoj je bilo plakat-obaveštenje: „Srpski narodni pokret ‘Svetozar Miletić’, nevladina, nestranačka i neprofitabilna organizacija, i društvo ‘Serbona’, koje se bavi izučavanjem najstarije istorije Srba, obe nacionalno i patriotski opredeljene, organizuju promociju knjige Genocid prof. dr Smilje Avramov. Sem autora govoriće elita srpske inteligencije“. Kad obavi još pripremnih radnji, g. Radojica reče ko prisutan, g. Dragan Nedeljković, član Evropske akademije, predsednik društva „Svetozar Miletić“, do njega dr Smilja Avramov, promoter knjige Genocid, akademik g. Kosta Čavoški, a do njega dr Srboljub Živanović, lepo ime, Srbe ljubi, član Londonske akademije. Ne može da ne kaže jednu malu pesmicu koju napisao povodom rođendana dr Smilje, na Sretenje: Srpska miljo, naša Smiljo/ Zarad Vaših lepih veza/ nek Srbiji cveće cveta/ Nikad tajni nije dosta/ poručuje dragi Kosta/ Neka sunce dugo sija/ poruka je Vasilija (tu autor izvini Vasilija Krestića koji nije mog’o doći) Mudre reči sa svih strana/ a najviše od Dragana/ Zdravlje vam žele sva trojica/ a najviše Radojica.

Posle zasluženih aplauza g. Radojica dade uvodnu reč, genocid nad Srbima traje više vekova, zabeležen još u Starom zavetu, genocid prema Srbima postoji kroz vekove od strane katoličanstva i Vatikana, da ne govori o Hrvatima koji su najviše zla naneli tim svojim genocidnim radnjama, tako da su oni genocidan narod. I da ne govori o skupini Azijata iza Prokletija, koji su se ovde doselili u XI veku, koji se prozvaše Ilirima, ugrabiše Srbima Skenderbega i preoteše Kosovo. Moramo zapamtiti, reče iz glave g. Radojica, trajemo vekovima ovde, da smo narod koji je nastao hiljadu godina pre Hrista, da je laž da smo na Balkan došli u VII veku. Mi smo ovde od pamtiveka, sa područja sedam svetih reka, odatle se selili, sve do Mauritanije, bili bezmalo u celoj Evropi, zapadna i severna Azija, do Aljaske, koja se i dan-danas zove Alaska, zašto, znate ko je Mika Petrović Alas, ribar, i da znate, Srbi su tamo imali svoje naseobine, i bitke sa Kinezima, treba otvoriti istoriju, treba to pratiti, uzmite Sveto pismo, na koliko se mesta pominju Srbi, jedino se pominju Srbi i Jevreji, drugi nisu postojali.

Posle takvog uvoda, koji je naišao na odobravanje u publici – u kojoj mnogi imaju diplome sa tečaja o najstarijoj istoriji Srba, g Radojica dade reč dr Draganu Nedeljkoviću. Ovaj probesedi da je pred svima tragična i otrežnjujuća knjiga, te da je dr Smilja Avramov to morala da učini, bio je to njen dug prema mučeničkoj naciji. Nastavi akademik Čavoški, poseban doprinos autora je što je u knjizi ukazao na anonimni tehnološki varvarizam, jer se danas genocid obavlja drugim sredstvima, na anoniman tehnološki način.

Na red dođe dr Avramov, zahvali organizatorima promocije, posebno g. Radojici, knjiga Genocid rezultat dugog istraživanja, na pisanje je motivisalo kontinuirano stradanje srpskog naroda koje traje kroz ceo XX vek, kao i to što postoji zavera ćutanja, što stradanja padaju u zaborav. Jednu knjigu posvetila genocidu od ‘41. do ‘45, i mislila da je završila posao, onda došla ‘91, i počeo proces kao i ‘41. Videla da genocid nije završen, da kontinuitet genocida nad Srbima nije slučajnost, ‘91. Jugoslavija je raskomadana po istoj šemi kao ‘41, divljački zločini nad Srbima u Hrvatskoj ‘41–’45, ponovljeni su i ‘91, Mengele je bio amater, u knjizi objavila da je vađenje ljudskih organa otpočelo u Gospiću ‘91, da se to kasnije proširilo, da su organi ubijenih Srba završavali u Kraljevskoj bolnici u Londonu. To što je napisala dve knjige o genocidu smatra samo prvom inicijativom, mlađim generacijama predstoji da nastave, sa većom energijom i borbenije, borbu protiv obmana i laži, jer neoprostivo je da se pređe preko milionskih žrtava koje je Srbija dala. Završnu reč dobi dr Srboljub Živanović, koji je upravo objavio knjigu o Jasenovcu, najznačajniji zaključak posle čitanja knjige je da je genocid nad Srbima trajan proces, o kome nove generacije malo znaju, jer ih o tome niko ne uči. Još važno napomenuti ignorantstvo politikanata koji su na vlasti u Srbiji, i svih dosadašnjih srpskih vlada, kada se radi o genocidu i stradanju Srba. Za pitanja, pošto se besede odužile, ne bilo vremena, g. Radojica svima zahvali, diplomci kursa o najstarijoj istoriji Srba razmeniše, proveriše pređeno gradivo u neposrednom susretu sa akademskom elitom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure