img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Crvena linija

09. мај 2013, 00:22 Aleksandar Ćirić
Copied

Dobro nam poznata Karla del Ponte saopštila je na Uskrs kao član komisije UN kako nema dokaza da sirijska armija koristi bojni otrov sarin, ali ima osnovane sumnje da to čine pobunjeničke snage.

Neobično hitro, već u utorak 7. maja istraživači ratnih zločina iste firme, Ujedinjenih nacija, objavili su kako se ne može zaključiti da bilo koja od sirijskih sukobljenih strana koristi hemijsko oružje.

Američki predsednik Barak Obama nije stigao da se oglasi, mada je mogao, jer je malo pre toga izjavio kako će upotreba bojnih otrova u Siriji za SAD biti „crvena linija“. Ali, eto…

O tome ima više i bolje u tekstu „Crvene linije na Bliskom istoku“ (str. 64).

Otrovna priča širi se od početka decembra, kada su SAD saopštile da strahuju kako Sirija koristi bojni otrov sarin; toj sumnji tercirao je pre neku nedelju izraelski brigadni general Isaja Brun, tvrdnjom da ga je koristila sirijska vojska u artiljerijskim napadima na Homs i Alepo.

Tako smo se prisetili časova predvojničke obuke i ABHO predavanja u neumrloj JNA. Sarin je, ukratko, bezbojna, bezmirisna tečnost, nervni bojni otrov koji ubija za minut ili trajno onesposobljava, dakle hemijsko oružje klasifikovano Rezolucijom UN 687 kao oružje za masovno uništenje čija je proizvodnja i skladištenje stavljeno van zakona po Konvenciji o hemijskom oružju iz 1993.

Ne iznenađuje što su ga otkrili Nemci (1938, posle tabuna a pre somana i ciklosarina) koliko to što nisu stigli da ga upotrebe; ne iznenađuje ni odluka NATO alijanse da, početkom pedesetih godina, sarin uvede u arsenal standardnog naoružanja. Britanci su 2004. godine priznali da smrt dvadesetogodišnjeg vazduhoplovca Ronalda Medisona 1953. nije bila nesrećni slučaj pri istraživanju leka za prehladu, već testiranje sarina na ljudima. Tvrdi se da je u kurdskom gradu Halabža u severnom Iraku od posledica trovanja sarinom 1988. godine umrlo oko 5000 ljudi. Japanska sekta Aum Šinrikjo koristila je „prljavi“ sarin 1994. i 1995. godine.

Do 2007. godine trebalo je da su uništene sve postojeće zalihe sarina.

Ta „crvena linija“ je odavno prošla.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković

Komentar

Ko priziva krvavi sukob

Ruska Spoljna obaveštajna služba optužila je mene da guram ćerke u krvavi srpski Majdan. Ko poveruje nije normalan, a ko se na to poziva je ološ

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure