img
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Crvena linija

09. maj 2013, 00:22 Aleksandar Ćirić
Copied

Dobro nam poznata Karla del Ponte saopštila je na Uskrs kao član komisije UN kako nema dokaza da sirijska armija koristi bojni otrov sarin, ali ima osnovane sumnje da to čine pobunjeničke snage.

Neobično hitro, već u utorak 7. maja istraživači ratnih zločina iste firme, Ujedinjenih nacija, objavili su kako se ne može zaključiti da bilo koja od sirijskih sukobljenih strana koristi hemijsko oružje.

Američki predsednik Barak Obama nije stigao da se oglasi, mada je mogao, jer je malo pre toga izjavio kako će upotreba bojnih otrova u Siriji za SAD biti „crvena linija“. Ali, eto…

O tome ima više i bolje u tekstu „Crvene linije na Bliskom istoku“ (str. 64).

Otrovna priča širi se od početka decembra, kada su SAD saopštile da strahuju kako Sirija koristi bojni otrov sarin; toj sumnji tercirao je pre neku nedelju izraelski brigadni general Isaja Brun, tvrdnjom da ga je koristila sirijska vojska u artiljerijskim napadima na Homs i Alepo.

Tako smo se prisetili časova predvojničke obuke i ABHO predavanja u neumrloj JNA. Sarin je, ukratko, bezbojna, bezmirisna tečnost, nervni bojni otrov koji ubija za minut ili trajno onesposobljava, dakle hemijsko oružje klasifikovano Rezolucijom UN 687 kao oružje za masovno uništenje čija je proizvodnja i skladištenje stavljeno van zakona po Konvenciji o hemijskom oružju iz 1993.

Ne iznenađuje što su ga otkrili Nemci (1938, posle tabuna a pre somana i ciklosarina) koliko to što nisu stigli da ga upotrebe; ne iznenađuje ni odluka NATO alijanse da, početkom pedesetih godina, sarin uvede u arsenal standardnog naoružanja. Britanci su 2004. godine priznali da smrt dvadesetogodišnjeg vazduhoplovca Ronalda Medisona 1953. nije bila nesrećni slučaj pri istraživanju leka za prehladu, već testiranje sarina na ljudima. Tvrdi se da je u kurdskom gradu Halabža u severnom Iraku od posledica trovanja sarinom 1988. godine umrlo oko 5000 ljudi. Japanska sekta Aum Šinrikjo koristila je „prljavi“ sarin 1994. i 1995. godine.

Do 2007. godine trebalo je da su uništene sve postojeće zalihe sarina.

Ta „crvena linija“ je odavno prošla.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić

Komentar

Silovanje zdrave pameti

Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?

 Andrej Ivanji
Milenko Jovanov ispred

Pregled nedelje

Crni Milenko u crnoj kutiji

Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je  govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš

Filip Švarm  
Hašim Tači dok mu se u Hagi izriče presuda za ratne zločine

Komentar

„Osuđeni ratni zločinac“

Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1863
Poslednje izdanje

Studentska lista i kampanja

Srbija nikada nije bila lepša Pretplati se
Katarina Popović, profesorka Filozofskog fakulteta u Beogradu

Kako sprečiti krađu i pobediti na izborima

Mauricijus

Majmuni sa smrtnom presudom

DUH VREMENA: Sedamdeset pet godina Selindžerovog Holdena Kolfilda

Lovac u raži između kvarnih bumera i čednih zumera

Izložba

Umetnost koja leči

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure