img
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Crvena linija

09. maj 2013, 00:22 Aleksandar Ćirić
Copied

Dobro nam poznata Karla del Ponte saopštila je na Uskrs kao član komisije UN kako nema dokaza da sirijska armija koristi bojni otrov sarin, ali ima osnovane sumnje da to čine pobunjeničke snage.

Neobično hitro, već u utorak 7. maja istraživači ratnih zločina iste firme, Ujedinjenih nacija, objavili su kako se ne može zaključiti da bilo koja od sirijskih sukobljenih strana koristi hemijsko oružje.

Američki predsednik Barak Obama nije stigao da se oglasi, mada je mogao, jer je malo pre toga izjavio kako će upotreba bojnih otrova u Siriji za SAD biti „crvena linija“. Ali, eto…

O tome ima više i bolje u tekstu „Crvene linije na Bliskom istoku“ (str. 64).

Otrovna priča širi se od početka decembra, kada su SAD saopštile da strahuju kako Sirija koristi bojni otrov sarin; toj sumnji tercirao je pre neku nedelju izraelski brigadni general Isaja Brun, tvrdnjom da ga je koristila sirijska vojska u artiljerijskim napadima na Homs i Alepo.

Tako smo se prisetili časova predvojničke obuke i ABHO predavanja u neumrloj JNA. Sarin je, ukratko, bezbojna, bezmirisna tečnost, nervni bojni otrov koji ubija za minut ili trajno onesposobljava, dakle hemijsko oružje klasifikovano Rezolucijom UN 687 kao oružje za masovno uništenje čija je proizvodnja i skladištenje stavljeno van zakona po Konvenciji o hemijskom oružju iz 1993.

Ne iznenađuje što su ga otkrili Nemci (1938, posle tabuna a pre somana i ciklosarina) koliko to što nisu stigli da ga upotrebe; ne iznenađuje ni odluka NATO alijanse da, početkom pedesetih godina, sarin uvede u arsenal standardnog naoružanja. Britanci su 2004. godine priznali da smrt dvadesetogodišnjeg vazduhoplovca Ronalda Medisona 1953. nije bila nesrećni slučaj pri istraživanju leka za prehladu, već testiranje sarina na ljudima. Tvrdi se da je u kurdskom gradu Halabža u severnom Iraku od posledica trovanja sarinom 1988. godine umrlo oko 5000 ljudi. Japanska sekta Aum Šinrikjo koristila je „prljavi“ sarin 1994. i 1995. godine.

Do 2007. godine trebalo je da su uništene sve postojeće zalihe sarina.

Ta „crvena linija“ je odavno prošla.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Miting SNS-a u Novom Sadu

Komentar

Vučićev novosadski miting: Demonstracija sile i strateški uzmak

Cilj novosadskog mitinga bio je jasan: zastrašivanje, demonstracija masovnosti i dominacije, kao i pokazivanje snažnih kapaciteta za prinudu i nasilje

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Studenti pobeđuju

Komentar

Zakazan sastanak sa slobodom

"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1867
Poslednje izdanje

Intervju: Dejan Šoškić, ekonomista

Narod ili korupcija Pretplati se
IZBORI 2026: Izlaznost

Svaki birač više glas je protiv režima

Izbori 2026 (II)

Šta nas čeka posle 25. oktobra

Politički marketing 2026.

Šta govore i pokazuju predizborne kampanje

Fenomen Zafranović

Hronika zla, surovosti i bezumlja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure