img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Crvena linija

09. maj 2013, 00:22 Aleksandar Ćirić
Copied

Dobro nam poznata Karla del Ponte saopštila je na Uskrs kao član komisije UN kako nema dokaza da sirijska armija koristi bojni otrov sarin, ali ima osnovane sumnje da to čine pobunjeničke snage.

Neobično hitro, već u utorak 7. maja istraživači ratnih zločina iste firme, Ujedinjenih nacija, objavili su kako se ne može zaključiti da bilo koja od sirijskih sukobljenih strana koristi hemijsko oružje.

Američki predsednik Barak Obama nije stigao da se oglasi, mada je mogao, jer je malo pre toga izjavio kako će upotreba bojnih otrova u Siriji za SAD biti „crvena linija“. Ali, eto…

O tome ima više i bolje u tekstu „Crvene linije na Bliskom istoku“ (str. 64).

Otrovna priča širi se od početka decembra, kada su SAD saopštile da strahuju kako Sirija koristi bojni otrov sarin; toj sumnji tercirao je pre neku nedelju izraelski brigadni general Isaja Brun, tvrdnjom da ga je koristila sirijska vojska u artiljerijskim napadima na Homs i Alepo.

Tako smo se prisetili časova predvojničke obuke i ABHO predavanja u neumrloj JNA. Sarin je, ukratko, bezbojna, bezmirisna tečnost, nervni bojni otrov koji ubija za minut ili trajno onesposobljava, dakle hemijsko oružje klasifikovano Rezolucijom UN 687 kao oružje za masovno uništenje čija je proizvodnja i skladištenje stavljeno van zakona po Konvenciji o hemijskom oružju iz 1993.

Ne iznenađuje što su ga otkrili Nemci (1938, posle tabuna a pre somana i ciklosarina) koliko to što nisu stigli da ga upotrebe; ne iznenađuje ni odluka NATO alijanse da, početkom pedesetih godina, sarin uvede u arsenal standardnog naoružanja. Britanci su 2004. godine priznali da smrt dvadesetogodišnjeg vazduhoplovca Ronalda Medisona 1953. nije bila nesrećni slučaj pri istraživanju leka za prehladu, već testiranje sarina na ljudima. Tvrdi se da je u kurdskom gradu Halabža u severnom Iraku od posledica trovanja sarinom 1988. godine umrlo oko 5000 ljudi. Japanska sekta Aum Šinrikjo koristila je „prljavi“ sarin 1994. i 1995. godine.

Do 2007. godine trebalo je da su uništene sve postojeće zalihe sarina.

Ta „crvena linija“ je odavno prošla.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure