img
Loader
Beograd, 33°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Civili

11. мај 2011, 17:23 Aleksandar Ćirić
Copied

Sinonim za civile bi, po praksi koja se vuče u najmanju ruku od početka Drugog svetskog rata mogao da glasi kao pitanje „a ko vam je kriv“.

To uprkos teorijskom, naučnom, društvenom, enciklopedijskom, istorijskom, humanitarnom i – nadasve – civilnom objašnjenju da su civili oni ljudi koji nisu pripadnici oružanih snaga, vojske ili policije, niti drugih državnih ili paradržavnih snaga represije, od istražnih, preko sudskih do izvršnih „jedinica“.

Međunarodni pravni poredak ih štiti prvenstveno kao neborce.

Od kraja XIV veka pojam civilnog javlja se u značenju civilien, onaj ko kao sudija, pravnik, vatrogasac, policajac ili neki drugi službenik potpada pod građanski a ne vojni zakon. Tim pojmom obuhvaćeni su, sve do prve trećine XIX veka, svi ljudi van uniformisanih borbenih jedinica.

Taj princip razlikovanja oboren je masovnom praksom u Velikom (1914-1918) a definitivno uništen u Drugom svetskom ratu (1939-1945), u kojima je broj civilnih žrtava premašio i najgore noćne more „civilizovanog“ sveta, onog koji je do tada uspešno iz pamćenja potisnuo nestanak čitavih civilizacija golorukih i mirnih kultura od kojih neke nisu ni znale za rat, više-manje borbenog stanovništva čitavih kontinenata očišćenih planskom politikom izgladnjivanja – sve to uglavnom objašnjavano, svakako više no opravdavano civilizacijskim dužnostima i odgovornostima Zapada.

A posle, kada su ljudska prava – pa, valjda, i prava civila – postala središnje pitanje sukoba civilizacija, one sa leve i one sa desne strane, pojam civila postao je nešto nalik na pojam sveca. Donekle, ipak. Vašington je podigao memorijalni zid s imenima američkih vojnika poginulih u Vijetnamskom ratu, ali izvan Vijetnama nema memorijalnog spomenika onim milionima istovremeno ubijenih Vijetnamaca, pa taman da su svi i bili vojnici. Sjedinjene države su mučno pitanje savesti i odgovornosti posle pobune civila u obliku „dece cveća“ zbog Vijetnama odložile uvođenjem profesionalne, plaćeničke vojske. Sad njihovi civili nemaju šta da pitaju ni da se protiv nečeg bune.

Ali zato mogu da se fanatično bave zapaćivanjem, negovanjem, razvojem, zaštitom i – naročito – širenjem civilnog društva.

Valjda još niko nije zabranio pitanje jesu li Gadafijevi unuci i sin, bin Ladenova žena i rođaci civili ili ono u šta nas novogovor više ni ne ubeđuje – ciljana meta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure