img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Festival nauke 2010.

Čiko, a gde je vaša laboratorija?

08. децембар 2010, 16:20 S. Bubnjević
Copied

Sve što je dobro ima kraj. A onda, po dobrom savremenom običaju, nakon kraja sledi – evaluacija. Na srpskom jeziku bismo rekli – sabiranje utisaka. No, neke činjenice bile su očigledne i odmah nakon što su u nedelju uveče zatvorene kapije četvrtog Festivala nauke tokom koga su u tri dana na tri lokacije posetioci mogli da vide na desetine postavki, demonstracija i naučnopopularnih predavanja.

Ispred SKC-a i nekadašnje Robne kuće Kluz, sa mesta gde se tri dana, od petka do nedelje, protezao red onih koji su, stojeći na hladnoći, čekali da kupe ulaznice za Festival, razišli su se i poslednji posetioci, a više od 300 učesnika, mladih naučnika, organizatora i koordinatora, okupilo se sa druge strane vrata kako bi proslavilo zatvaranje festivala.

Čemu slavlje? Zar ima ikakvog razloga da se bilo šta, osim sportskih uspeha, u Srbiji slavi? Pre svega, svima u Kluzu bilo je jasno da je ovogodišnji festival, mada se manje nalazio u medijskoj žiži, bio veći i ambiciozniji od tri prethodna. A zatim i da tako uvećan, uspešno funkcioniše. I da na kraju i te kako ima prostora za radost.

„Niko odavde nije izašao, a da nije bio nasmejan i oduševljen. Vi ste pokazali da ste najbolji komunikatori nauke u Srbiji“, okupljenim učesnicima Festivala rekla je Ana Jovanović iz Centra za promociju nauke i umetnosti, koja je uz Mladena Petrovića osnivač Festivala.

Ona je saopštila da je na osnovu prodatih karata utvrđeno kako je Festival nauke 2010. posetilo čak 19.000 ljudi, što je više nego prethodnih godina. Rast se, dakle, nastavio i nema sumnje da je Festival, kao jedan od najvećih kulturnih događaja u Beogradu, već postao i najvažniji događaj za srpsku nauku tokom godine.

Međutim, kako to izgleda iz ugla bilo kog od svih tih posetilaca? Nije nemoguće da je neko ipak izašao nezadovoljan. Najbolji sadržaji su prirodno izazivali najveću pažnju, pa je kao i prethodnih godina, na mnogim mestima bilo gužve. Ove godine se dodatno vodilo računa o relaksiranosti, ali su gužve bile neizbežne. To je na neki način ipak deo šarma Festivala – ovo je mesto gde se ljudi guraju zbog nauke.

Kako to izgleda iz ugla učesnika, mladih naučnika i njihovih institucija? Pre svega, nakon višenedeljnih priprema, tri dana Festivala nisu malo, ako sve vreme odgovarate na pitanja, izvodite oglede i pokušavate da svakom ko je došao da se upozna sa čudesima nauke pružite punu pažnju. No, efekti su nemerljivi.

Evo jedne scene koja sve govori. Nakon nastupa doktora fizike Vladimira Jovanovića, koji je zajedno sa mađioničarem Igorom Trifunovom na krajnje uzbudljiv način predstavio kvantne fenomene u programu „Ovo ne pokušavajte kod kuće“, što se događalo u okviru 27 inspirativnih predavanja u SKC-u, bini je prišla devojčica ne starija od sedam godina i sasvim oduševljena onim što je videla, upitala predavača: „Čiko, a gde je vaša laboratorija?“

Ima li bolje evaluacije? Ima li boljeg dokaza šta znači popularizovati nauku? Tu negde je i nauk naučnim institucijama u Srbiji – uzmite više učešća u događajima kao što je Festival, dodatno podržavajte i afirmišite popularizaciju u svojim redovima, jer kad običan svet bude smatrao nauku važnom, i vaš budžet će biti veći. I u tome ne mora baš sve da bude na leđima produkcije samog Festivala i 300 entuzijasta koji su mu pogonsko gorivo.

A kako to pak izgleda iz ugla sponzora? Onih nekoliko društveno odgovornih kompanija (treba ih pomenuti – MTS, Erste banka, Samsung i Siemens), koje su pomogle Festival, praćene Ministarstvom za nauku i tehnološki razvoj, poslale su jasnu poruku da su zainteresovane za napredak, kako naučni i tehnološki tako i opštedruštveni.

A ostali? Njih, naravno, ništa ne zanima. U jednom čisto merkantilnom ceđenju svih živih sokova jednog društva nema mesta za mnogo šta, a kamoli za nauku ili njenu popularizaciju. „O čemu vi to? Ne budite budale, mi samo ovde obrćemo kapital, kakva nauka?“, kažu i misle sa pravom. Ali, pre ili kasnije, ta logika će doživeti potpuni i rekao bih, jedan vrlo bolni poraz. Jer, kako festivali u Srbiji odmiču, u njoj ipak ima sve manje „budala“. Ove godine smo ukupnu brojku umanjili bar za 19.000.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure