img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Bolno

14. mart 2013, 00:22 Milan Milošević
Copied

Mantra sadašnjeg političkog novogovora sadrži više bola nego svi „srce-boli-kad-se-voli“ novokomponovani narodnjaci i pesma „Bolne grudi otrovane“, Hašima Kučuka Hokija, zajedno.

„Reforme su bolne ali će boleti još više ako ih Vlada bude odlagala…“

„Odlaganje reformi je zapravo odlaganje bolnih rezova…“

„Za nastavak evrointegracija postoje uslovi koji su ponekad i bolni…“

„Bolni kompromis na putu ka EU…“

„Bolni uslovi MMF-a za dve milijarde dolara…“

„Biće potrebne bolne i teške promene…“

Izgleda da ta nova reč nema veze s onom m/ž rečju (bol, boli, bolovi) koja je označavala probod, probadanje, grč, tištanje, sevanje, štrecanje, tugu, žalost, jad, fizičku patnju zbog poremećaja ili bolesti ili zbog povrede tela ili od kakvog unutrašnjeg poremećaja, od udara, ishrane, nahlade, zaraze…

Nema više veze ni s onim romantičnim svetskim bolom, tugom onoga ko razmišlja o svetskom zlu, s veltšmercom (Weltschmertz) Johana Paula Fridriha Rihtera, lorda Bajrona, Leopardija, Hesea i Hajnea.

Obrnuto, kao da ona sada služi za opravdanje potrebe vlastodržaca da bez bolećivosti, operacijom bez anestezije, većem broju ljudi uskrate njihova stečena prava, radi tržišnog prilagođavanja.

O bolnim lišavanjima se govorilo u svim dosadašnjim neuspelim reformama: i 1957. i tokom one K. Gligorova 1967. i one S. Krajgera (Dugoročni program ekonomske stabilizacije) 1982, i A. Markovića 1990, i dede Avramovića 1995, i u toku doskorašnjih, proevropski neoliberalnih i u toku tzv. promena ovih sadašnjih novoevropejaca.

A zapravo ispada da se uz to licemerno nadrilekarstvo švercuje prikriveno antievropejstvo.

Evo zašto: U Rimu je 2002. godine nastala Evropska povelja o pravima pacijenata, „Rimska povelja“, koja je u novembru iste godine ratifikovana u Briselu i postala temeljni dokument za reformu zdravstva u zemljama EU, a njeno drugo poglavlje, u kojem je precizirano 14 prava pacijenata, sastavni je deo Evropskog ustava.

Tačka 11. te povelje nalaže:

„Svaki pojedinac ima pravo da izbegne patnju i bol koliko god je to moguće, u svakoj fazi bolesti…“

E sad, zna li neko da li vaš hroničar, koji se i sam manje-više zalagao za sve te bolne reforme, može da u Strazburu po toj tački 11. Povelje nekoga tuži, ili neko može tužiti njega?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure