img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Novogovor

Bolno

14. март 2013, 00:22 Milan Milošević
Copied

Mantra sadašnjeg političkog novogovora sadrži više bola nego svi „srce-boli-kad-se-voli“ novokomponovani narodnjaci i pesma „Bolne grudi otrovane“, Hašima Kučuka Hokija, zajedno.

„Reforme su bolne ali će boleti još više ako ih Vlada bude odlagala…“

„Odlaganje reformi je zapravo odlaganje bolnih rezova…“

„Za nastavak evrointegracija postoje uslovi koji su ponekad i bolni…“

„Bolni kompromis na putu ka EU…“

„Bolni uslovi MMF-a za dve milijarde dolara…“

„Biće potrebne bolne i teške promene…“

Izgleda da ta nova reč nema veze s onom m/ž rečju (bol, boli, bolovi) koja je označavala probod, probadanje, grč, tištanje, sevanje, štrecanje, tugu, žalost, jad, fizičku patnju zbog poremećaja ili bolesti ili zbog povrede tela ili od kakvog unutrašnjeg poremećaja, od udara, ishrane, nahlade, zaraze…

Nema više veze ni s onim romantičnim svetskim bolom, tugom onoga ko razmišlja o svetskom zlu, s veltšmercom (Weltschmertz) Johana Paula Fridriha Rihtera, lorda Bajrona, Leopardija, Hesea i Hajnea.

Obrnuto, kao da ona sada služi za opravdanje potrebe vlastodržaca da bez bolećivosti, operacijom bez anestezije, većem broju ljudi uskrate njihova stečena prava, radi tržišnog prilagođavanja.

O bolnim lišavanjima se govorilo u svim dosadašnjim neuspelim reformama: i 1957. i tokom one K. Gligorova 1967. i one S. Krajgera (Dugoročni program ekonomske stabilizacije) 1982, i A. Markovića 1990, i dede Avramovića 1995, i u toku doskorašnjih, proevropski neoliberalnih i u toku tzv. promena ovih sadašnjih novoevropejaca.

A zapravo ispada da se uz to licemerno nadrilekarstvo švercuje prikriveno antievropejstvo.

Evo zašto: U Rimu je 2002. godine nastala Evropska povelja o pravima pacijenata, „Rimska povelja“, koja je u novembru iste godine ratifikovana u Briselu i postala temeljni dokument za reformu zdravstva u zemljama EU, a njeno drugo poglavlje, u kojem je precizirano 14 prava pacijenata, sastavni je deo Evropskog ustava.

Tačka 11. te povelje nalaže:

„Svaki pojedinac ima pravo da izbegne patnju i bol koliko god je to moguće, u svakoj fazi bolesti…“

E sad, zna li neko da li vaš hroničar, koji se i sam manje-više zalagao za sve te bolne reforme, može da u Strazburu po toj tački 11. Povelje nekoga tuži, ili neko može tužiti njega?

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure