img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zaostavština

Blago iz Titovog sefa

18. april 2013, 04:14 R. V
Copied

Tito je ponovo u centru pažnje – trideset četiri godine posle smrti, 23 godine od kada su propale SFRJ i KPJ. Titov sef u Narodnoj banci Srbije otvorila je u sredu 10. aprila tročlana državna komisija, koju je formirao predsednik Srbije.

foto: reuters

Zahtev da se sef otvori uputio je prošle godine Prvi osnovni sud u Beogradu, pred kojim se vodi ostavinska rasprava koja je započela 14. decembra 1983. na zahtev njegovog pokojnog sina Žarka. Nekadašnji Četvrti opštinski sud je 1989. doneo rešenje o podeli imovine Titovim naslednicima, koje osporava njegova udovica Jovanka, čiji je status dugo bio nedefinisan (nije imala ni ličnu kartu).

Otvaranju sefa u sredu nisu prisustvovali ni predstavnik Prvog osnovnog suda, ni advokati Brozovih naslednika, iako su oni to pismeno tražili od suda, jer, kako je objašnjeno u Predsedništvu, po zakonu oni nisu mogli prisustvovati. Titova unuka Zlatica Broz najavila je tužbu tim povodom.

Zakonom o upravljanju stvarima u društvenoj svojini koje su pripadale Josipu Brozu Titu („lex Jovanka“, koji je Ustavni sud 2000. proglasio neustavnim), Savezna skupština SFRJ je 1986. Titovu zaostavštinu prevela u državnu svojinu, koja je ponovo popisana 1996. i premeštena u podrumske prostorije vile Mir, ranije pod kontrolom SDB-a, u koje sada imaju pristup kustosi Muzeja istorije Jugoslavije, ako prethodno dobiju odobrenje Uprave za zajedničke poslove republičkih organa…

. Predsedništvo SFRJ je 30. marta 1982. odlučilo da Narodnoj banci Jugoslavije zapisnički preda:

– 29,366 kg zlata u polugama i u prahu;

– 2663 zlatnika (velikih i malih);

– 149 predmeta od zlata, briljanata i dijamanata koji su pripadali porodici Karađorđević;

– 251 predmet od zlata i drugih plemenitih metala koji su posle rata uzeti iz trezora Narodne banke Jugoslavije, zaplenjeni ili nabavljeni iz državnih sredstava;

– 1271 numizmatički novčić veće vrednosti;

– 13 odlikovanja koja su pripadala porodici Karađorđević;

– 18 kompleta posuđa od srebra, i srebra sa pozlatom;

– 83 predmeta manje vrednosti (dugmad za manžetne, kutije za cigarete, medaljoni, privesci, značke);

– 26.219 američkih dolara, 36.000 nemačkih maraka i 2200 danskih kruna u gotovini…

Na Titovom deviznom računu je bilo 5700,49 nemačkih maraka…

Na štednu knjižicu je stavljeno 2.149.589,80 dinara nađenih u Memorijalnom centru, tako da zajedno sa sredstvima koja su se već nalazila na knjižici ukupno ima 4.933.715,85 (ondašnjih) dinara.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Napukli Prokop

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Železnički fijasko

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure