img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Deklaracija iz Terezina

Bez Srbije

08. јул 2009, 11:39 A. I
foto: reuters
Copied

U češkom Terezinu, na mestu gde je nekada stajao nacistički koncentracioni logor Theresienstadt, 46 država potpisalo je „Izjavu iz Terezina“, koja nije pravno obavezujuća, ali kojom zemlje potpisnice iskazuju nameru da se „isprave posledice nelegalnog konfiskovanja imovine, kao i prisilnih prodaja koje su pratile nacistički progon nedužnih ljudi“. Izjavu su potpisale zemlje članice Evropske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, kao i sve zemlje nastale iz bivše Jugoslavije, s izuzetkom Srbije, koja se iz ko zna kojih razloga odlučila da prisustvuje samo kao posmatrač, baš kao i Vatikan. Možda zato što je u austrougarskom zatvoru u Terezinu u lancima umro Gavrilo Princip, nikada se ne zna.

Reč je, u svakom slučaju, o do sada najobuhvatnijoj deklaraciji koja se odnosi na povratak imovine žrtvama holokausta, a koja prvi put uključuje i imovinu za koju nema direktnih naslednika, a koja bi ušla u fond za pomoć preživelim žrtvama i njihovim naslednicima. Zašto Srbija ovu deklaraciju zajedno za zemljama EU, čiji član deklarativno želi da bude, nije potpisala, ne zna ni Aleksandar Nećak, koji je kao predstavnik Saveza jevrejskih opština prisustvovao konferenciji. „Uputio samo pisma svim nadležnima i niko nije odgovorio, osim premijera, koji mi je poručio da je prosledio dopis svim ministarstvima, odakle će mi se javiti. Do danas se niko nije javio. Shvatio sam da ne postoji koordinacija, jedno ministarstvo ne zna šta se događa u drugom“, rekao je Nećak, a preneo B92. Prema proceni Saveza jevrejskih opština, Jevrejima u Srbiji je za vreme Drugog svetskog rata oduzeta imovina u vrednosti od oko 500 miliona evra.

Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić vidi i drugi problem: „Srbija treba mnogo više pažnje da posveti pitanjima antifašizma. Ovakva situacija kao posledicu na međunarodnom planu ima snižavanje ugleda Srbije. Srbija je bila članica pobedničke koalicije, a danas nije na odgovarajućem nivou predstavljena ni kada su u pitanju parade u Moskvi, ni kada se slavi u Parizu, ni kada su ovakvi skupovi protiv holokausta.“ Tome treba dodati da je maltene samo Beograd propustio da u Nemačkoj na 60. godišnjicu oslobođenja koncentracionog logora Buhenvald naš ambasador položi venac. Kao što se pribojava ministar Dačić, neki bi mogli da pomisle da u svemu tome postoji neki sistem, da Srbija ne deli antifašističke vrednosti onog dela sveta kome bi želela da pripada, zato što su nekako povezane sa komunizmom. Ili ko zna zašto.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja
Aleksandar Vučić klanja se pred zastavom Srbije

Vojska i municija

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Muke “vrhovnog komandanta”

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odao se vojnim temama, a to obično znači da mu trebaju popularne reči i još popularnija obećanja

Kulturna politika

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Čitajte ratne i druge zločince

Klima-uređaji

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Ruglo na fasadama

Košarkaši Zvezde i Partizana

Košarka

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Skupocena pojačanja

Kako provesti vreme

25.јун 2025. Redakcija Vremena

Brojni festivali

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Fili Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure