img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kosovo

Bedžet Pacoli, predsednik

16. februar 2011, 14:56 I. V
foto: reuters
Copied

Izgleda da je kombinatorika za sastavljanje koalicije za buduću kosovsku vladu okončana. Najuže rukovodstvo Demokratske partije Kosova Hašima Tačija odlučilo je u ponedeljak uveče da predsedniku Alijanse za novo Kosovo Bedžetu Pacoliju ponudi mesto predsednika Kosova.

Potpredsednik DPK Hajredin Kuči izjavio je da je odluka doneta konsenzusom, nakon tročasovne rasprave najužeg rukovodstva DPK, i naveo da će DPK imati mesto premijera i predsednika Skupštine Kosova. Tači u budućoj koaliciji računa na podršku većine poslanika Srba i drugih nealbanskih zajednica. U tom slučaju, buduća vlada će imati najviše 65 od 120 poslanika.

Sudeći po nezvaničnim podacima, Bedžet Pacoli ima i te kako živopisnu biografiju. Biznis je, navodno, započeo šezdesetih godina u Švajcarskoj firmom „Interplastik“ da bi se sredinom osamdesetih ta priča „završila skandalozno – bankrotstvom i nestankom direktora“. Ruski dnevnik „Jutro“ napisao je pre četiri godine da se Pacoli 1992. godine pojavio u Moskvi i upoznao sa uticajnim ljudima iz Kremlja, među kojima je bio Pavel Borodin, kasnije šef administracije Borisa Jeljcina. Isti dnevnik je podsetio da su se Borodin i Pacoli 1999. našli u centru skandala „Mabeteks“ ili „Rašagejt“. Švajcarsko tužilaštvo je optužilo Pacolija za mahinacije i pranje novca, izdvojenog za restauraciju objekata u Kremlju. Prema navodima ruskih medija, Pacolijev „Mabeteks“ je 1995. sa kompanijom „Merkata“ biznismena Viktora Stolpovskog izvodila rekonstrukciju Kremlja za koju je plaćeno 450 miliona dolara, prebačenih na račune u švajcarskoj banci, a posle tri godine rusko Tužilaštvo je pokrenulo krivični predmet pod sumnjom da je administracija ruskog predsednika, na čijem čelu je bio Borodin, uzela mito od 25 miliona dolara. I švajcarsko tužilaštvo je pokrenulo postupak i ocenilo da je mito bio 30 miliona dolara, optužujući pri tom i Borodinovog zeta Andreja Sileckog, potpredsednika „Merkate“.

Borodin je po švajcarskom zahtevu uhapšen u SAD januara 2001. godine i izručen Švajcarskoj, a nakon tromesečnog boravka u zatvoru i uz kauciju od tri miliona dolara pušten je i izručen Rusiji.

Inače, Pacoli je u istom intervjuu okarakterisan kao „jugonostalgičar koji voli Srbe“. Sam je u istom intervjuu izjavio da je „u jedinstvenoj Jugoslaviji ‘bilo dobro svima – i Albancima i Srbima’ i da ‘ne razume odakle i ko je provocirao nasilje 1994’“. Pacoli je tada još izjavio da je jedini put „priznanje Kosova kao nezavisne države“, a da će već „drugog dana biti ukinute granice i početi razvoj odnosa sa Srbijom“. „Srbija je vrlo važan faktor. Mi uvažavamo Srbiju! Mi volimo srpski narod!“, rekao je tada Pacoli, podsećajući pritom da je „rekonstruisao pravoslavnu crkvu u Bakunjinskoj ulici“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Aleksandar Vučić u Paraćinu

Komentar

Trijumf volje nad ruševinama republike

Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon

Ivan Milenković
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure