img
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kosovo

Bedžet Pacoli, predsednik

16. februar 2011, 14:56 I. V
foto: reuters
Copied

Izgleda da je kombinatorika za sastavljanje koalicije za buduću kosovsku vladu okončana. Najuže rukovodstvo Demokratske partije Kosova Hašima Tačija odlučilo je u ponedeljak uveče da predsedniku Alijanse za novo Kosovo Bedžetu Pacoliju ponudi mesto predsednika Kosova.

Potpredsednik DPK Hajredin Kuči izjavio je da je odluka doneta konsenzusom, nakon tročasovne rasprave najužeg rukovodstva DPK, i naveo da će DPK imati mesto premijera i predsednika Skupštine Kosova. Tači u budućoj koaliciji računa na podršku većine poslanika Srba i drugih nealbanskih zajednica. U tom slučaju, buduća vlada će imati najviše 65 od 120 poslanika.

Sudeći po nezvaničnim podacima, Bedžet Pacoli ima i te kako živopisnu biografiju. Biznis je, navodno, započeo šezdesetih godina u Švajcarskoj firmom „Interplastik“ da bi se sredinom osamdesetih ta priča „završila skandalozno – bankrotstvom i nestankom direktora“. Ruski dnevnik „Jutro“ napisao je pre četiri godine da se Pacoli 1992. godine pojavio u Moskvi i upoznao sa uticajnim ljudima iz Kremlja, među kojima je bio Pavel Borodin, kasnije šef administracije Borisa Jeljcina. Isti dnevnik je podsetio da su se Borodin i Pacoli 1999. našli u centru skandala „Mabeteks“ ili „Rašagejt“. Švajcarsko tužilaštvo je optužilo Pacolija za mahinacije i pranje novca, izdvojenog za restauraciju objekata u Kremlju. Prema navodima ruskih medija, Pacolijev „Mabeteks“ je 1995. sa kompanijom „Merkata“ biznismena Viktora Stolpovskog izvodila rekonstrukciju Kremlja za koju je plaćeno 450 miliona dolara, prebačenih na račune u švajcarskoj banci, a posle tri godine rusko Tužilaštvo je pokrenulo krivični predmet pod sumnjom da je administracija ruskog predsednika, na čijem čelu je bio Borodin, uzela mito od 25 miliona dolara. I švajcarsko tužilaštvo je pokrenulo postupak i ocenilo da je mito bio 30 miliona dolara, optužujući pri tom i Borodinovog zeta Andreja Sileckog, potpredsednika „Merkate“.

Borodin je po švajcarskom zahtevu uhapšen u SAD januara 2001. godine i izručen Švajcarskoj, a nakon tromesečnog boravka u zatvoru i uz kauciju od tri miliona dolara pušten je i izručen Rusiji.

Inače, Pacoli je u istom intervjuu okarakterisan kao „jugonostalgičar koji voli Srbe“. Sam je u istom intervjuu izjavio da je „u jedinstvenoj Jugoslaviji ‘bilo dobro svima – i Albancima i Srbima’ i da ‘ne razume odakle i ko je provocirao nasilje 1994’“. Pacoli je tada još izjavio da je jedini put „priznanje Kosova kao nezavisne države“, a da će već „drugog dana biti ukinute granice i početi razvoj odnosa sa Srbijom“. „Srbija je vrlo važan faktor. Mi uvažavamo Srbiju! Mi volimo srpski narod!“, rekao je tada Pacoli, podsećajući pritom da je „rekonstruisao pravoslavnu crkvu u Bakunjinskoj ulici“.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure