img
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svemir

505 putnika

22. jul 2009, 11:18 S. Bubnjević
Copied

Ove nedelje je obeležena četrdesetogodišnjica od prve ljudske posete Mesecu. Mada su sve vesti na televizijama i na internetu bile filovane i mišljenjima skeptika koji ne veruju da je uopšte bilo ljudske posete Zemljinom satelitu (odnosno, koji veruju u tu verovatno najbesmisleniju savremenu teoriju zavere), činilo se da se planeta opet ujedinjuje oko nečega.

Uz nade u pokretanje novih misija i debate oko putovanja na Mars, uz internet i televizijske rekonstrukcije, ponovo smo videli detalje slavne misije Apolo 11, kada su astronauti Nil Armstrong i Edvin Baz Oldrin sleteli 21. juna 1969. godine u Mare Tranquillitatis. Njihovo dramatično spuštanje, moglo se zapaziti, danas se globalno doživljava kao jedan od najvećih „koraka za čovečanstvo“, što je naš poznati astrofizičar dr Milan Ćirković nazvao „jednim od dva događaja“ po kojima će za 2000 godina, biti pamćen XX vek. Drugi je let sovjetskog kosmonauta Jurija Gagarina od 12. aprila 1961. godine.

Koliko ljudi je uopšte, pre i posle Meseca, do sada boravilo u svemiru?

Situacija je sledeća – od početka svemirske ere do danas, Zemlju je napustilo ukupno 505 osoba iz 38 država. Ovakvo stanje, prema kriterijumima Međunarodne aeronautičke federacije, FAI (The Fédération Aéronautique Internationale), uključuje i astronaute i svemirske turiste. Broj svemirskih putnika prešao je 500 prošle nedelje kad je, sa uzletišta u Svemirskom centru Kenedi na Floridi, posle više odlaganja, poleteo američki spejs šatl Endevor sa sedam članova posade.

Inače, visina koju FAI prihvata kao granicu iznad koje se može govoriti o letu u svemir, Karmanova linija, nazvana je po fizičaru Teodoru fon Karmanu, koji je pedesetih godina ustanovio da se linija razdvajanja Zemljine atmosfere i onog što nazivamo svemirom nalazi na visini gde gustina atmosfere postaje preniska da bi avioni mogli da lete. Danas je usvojeno da se Karmanova linija nalazi na 100 kilometara od tla.

Ispostavlja se da većina astronauta koji su prešli Karmanovu liniju nije mnogo odmakla – trojica astronauta su izašli u podorbitalno područje, 466 je stiglo samo do Zemljinih orbita po kojima kruže sateliti i Međunarodna svemirska stanica, a 24 je napustilo ove orbite, od čega je 12 astronauta šetalo po površini Meseca. Kad se, kako je to učinjeno na Vikipediji, saberu sva vremena koje su astronauti proveli u svemiru, dobija se oko 77 godina ukupnog boravka izvan planete.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.septembar 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.jul 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure