img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svemir

505 putnika

22. јул 2009, 11:18 S. Bubnjević
Copied

Ove nedelje je obeležena četrdesetogodišnjica od prve ljudske posete Mesecu. Mada su sve vesti na televizijama i na internetu bile filovane i mišljenjima skeptika koji ne veruju da je uopšte bilo ljudske posete Zemljinom satelitu (odnosno, koji veruju u tu verovatno najbesmisleniju savremenu teoriju zavere), činilo se da se planeta opet ujedinjuje oko nečega.

Uz nade u pokretanje novih misija i debate oko putovanja na Mars, uz internet i televizijske rekonstrukcije, ponovo smo videli detalje slavne misije Apolo 11, kada su astronauti Nil Armstrong i Edvin Baz Oldrin sleteli 21. juna 1969. godine u Mare Tranquillitatis. Njihovo dramatično spuštanje, moglo se zapaziti, danas se globalno doživljava kao jedan od najvećih „koraka za čovečanstvo“, što je naš poznati astrofizičar dr Milan Ćirković nazvao „jednim od dva događaja“ po kojima će za 2000 godina, biti pamćen XX vek. Drugi je let sovjetskog kosmonauta Jurija Gagarina od 12. aprila 1961. godine.

Koliko ljudi je uopšte, pre i posle Meseca, do sada boravilo u svemiru?

Situacija je sledeća – od početka svemirske ere do danas, Zemlju je napustilo ukupno 505 osoba iz 38 država. Ovakvo stanje, prema kriterijumima Međunarodne aeronautičke federacije, FAI (The Fédération Aéronautique Internationale), uključuje i astronaute i svemirske turiste. Broj svemirskih putnika prešao je 500 prošle nedelje kad je, sa uzletišta u Svemirskom centru Kenedi na Floridi, posle više odlaganja, poleteo američki spejs šatl Endevor sa sedam članova posade.

Inače, visina koju FAI prihvata kao granicu iznad koje se može govoriti o letu u svemir, Karmanova linija, nazvana je po fizičaru Teodoru fon Karmanu, koji je pedesetih godina ustanovio da se linija razdvajanja Zemljine atmosfere i onog što nazivamo svemirom nalazi na visini gde gustina atmosfere postaje preniska da bi avioni mogli da lete. Danas je usvojeno da se Karmanova linija nalazi na 100 kilometara od tla.

Ispostavlja se da većina astronauta koji su prešli Karmanovu liniju nije mnogo odmakla – trojica astronauta su izašli u podorbitalno područje, 466 je stiglo samo do Zemljinih orbita po kojima kruže sateliti i Međunarodna svemirska stanica, a 24 je napustilo ove orbite, od čega je 12 astronauta šetalo po površini Meseca. Kad se, kako je to učinjeno na Vikipediji, saberu sva vremena koje su astronauti proveli u svemiru, dobija se oko 77 godina ukupnog boravka izvan planete.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Nedelja

Palestina

24.септембар 2025. Redakcija Vremena

Smrt i diplomatija

Čukarički rukavac

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Pomor ribe fekalijama

Saobraćaj

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Mračna strana trotineta

EPS

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Struja kod Macure

Anonimne prijave

16.јул 2025. Redakcija Vremena

Hajka i na tužioca

Komentar
Miting SNS u Beogradu

Komentar

Porodica iz autobusa

Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni

Filip Švarm
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure