Nebrojene su negativne reakcije povodom izbora Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta. Udruženje pozorišnih kritičara traži od Vlade Srbije odgovor na pitanje čime se Bokan nametnuo za to mesto, a SRCE kaže da je vlasti bitniji ćaćilend od kulture
Region juga i istoka Srbije i tokom 2024. godine beleži najvišu stopu rizika od siromaštva u zemlji – 27,7 odsto, pokazuju najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku, što je daleko iznad republičkog proseka koji iznosi 19,7 odsto
Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna
U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima
Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana
Više od sedam meseci, nekoliko postupaka i prepucavanje suda i tužilaštva - šta se dešava sa optužnicama za pad nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu
U mestima na jadranskoj obali na području Piska i Marušića, istočno od Omiša u Hrvatskoj, izbio je požar, a vatra se širi u smeru kuća. Gašenje požara otežava bura
MUP je saopštio da je dobio i analizirao obiman pisani materijal koji ukazuje da je u ranijem periodu nekoliko lica dogovaralo ishode utakmica u organizaciji Košarkaškog saveza Srbije
Studenti u blokadi organizuju 28. juna novi protest u Beogradu, a glavni zahtev tog skupa biće raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom ih najavljuje za 2026. godinu
Slovo nije samo znak koji deca treba da nauče, već njima bliska priča, kao što je pokazao Duško Radović – kaže glumac Ivan Jevtović, deo tima koji priprema mjuzikl po legendarnoj seriji „Na slovo na slovo“
U noći između petka i subote Iran gađao centralni i južni Izrael, Tel Aviv uzvratio udarima na raketne položaje. Izrael tvrdi da je u napadima poginuo visoki iranski komandant odgovoran za finansiranje i naoružavnje Hamasa pre 7. oktobra 2023.
Rat Izraela i Irana zauzeo je naslovne strane, ali hiljade ljudi u Gazi svakodnevno gubi živote, domove i dostojanstvo – bez ikakve pažnje. Humanitarna katastrofa se produbljuje, dok se taoci i civili bore za preživljavanje, potpuno zaboravljeni
Dok se masovna gradnja na Dorćolu širi, broj slobodnih parking mesta nestaje. Građani su se okupili ispred opštine Stari grad, tražeći da ih vlast bar sasluša. Obezbeđenje ih nije pustilo na sednicu, ali oni ne odustaju – i nude konkretno rešenje
U novoj epozoda podkasta „Ova situacija“ Ivan Milenković, Sloba Georgijev i Željko Bodrožić i ove nedelje komentarišu najvažnije svetske i domaće događaje
Isti zakon - drugi običaji
Direktorka škole tvrdi da je naglasila da je zabranjen svaki vid štrajka jer je škola specijalizovana za rad sa decom sa poremećajima u društvenom ponašanju.
„Kada je sindikat imao odluku da ulazi u štrajk, ja sam im rekla da je to ovde zakonski nedopustivo. Mi se ovde ne bavimo politikom, mi radimo mnogo težak i odgovoran posao. Nisam pretila nastavnicima koji su u štrajku otkazom, kako oni pričaju. Lepo sam im rekla da ako obustave nastavu, to jeste krivično delo. Ovde to ne može da se radi. Ako se 51 odsto nastavnika odluči da obustavi nastavu, ja ću da dam ostavku. Ja u takvoj školi ne želim da budem rukovodilac“, rekla je Snježana Kojić za portal Nova.
Prema njenim rečima, Nastavničko veće izglasalo je da škola ne uđe u štrajk niti u obustavu nastave.
„Kada je nastavničko veće tajnim glasanjem odlučilo da škola nije u štrajku, kolege od ‘štrajkača’ rekle su im da će ih zameniti i pokriti ako im znači da učestvuju u štrajku. Ja sam im rekla da objasne organizatorima da ova škola ne može biti u štrajku, nikada. Ne smemo da dozvolimo da ta deca osete da su u opasnosti. Međutim, oni su nastavili po svome.“
U brojnim školama sa decom koja rade sa ugroženim grupama je odavno proglašen štrajk, a neke škole uopšte ne rade.
Prema postojećem Zakonu o štrajku, potpuna obustava rada u svim školama u Srbiji je nazakonita, ali najviše iz razloga što se radi o zakonskom rešenju koje nije menjano još od 1996. godine, a čega su svesni i iz resornog ministarstva.
Pokazivanje moći
Nastavnica objašnjava da su kolege na početku imale na umu da rade sa ugroženom grupom dece, pa su u štrajk ušli krajem februara, mesec dana posle prvog poziva, kada je postalo jasno da svi prosvetari moraju da se okupe za zajednički cilj - studentski, ali i sopstveni.
„Štrajk jeste nazakonit, ali niko do sada nije pokrenuo postupak, sem jednog direktora u Trsteniku, a i sama ministarka je protiv toga“, dodaje ona.
Kolektiv se plaši, dodaje ona, da direktorki nije toliko bitna politika, iako jeste kadar SPS-a, već jednostavno pokazivanje moći.
Da li deca ostaju na ulici
Deca sa kojima ovi nastavnici rade najčešće nemaju roditelje ili su oni iz socijalno ugroženih porodica. Iako direktorka tvrdi da je štrajk nemoguć zbog ugroženosti ove dece, nastavnica kaže da je samo četvoro od ukupno 43 prosvetara u obustavi rada, pa se nastava i dalje odvija normalno.
„Čak i da svi uđemo u štrajk, mi radimo sa decom koja imaju gde da spavaju - oni žive u domovima ili kod porodica, mi ih školujemo, nisu kod nas na danonoćnom boravku i ne ostaju na ulici“, kaže nastavnica. „To je jako ružna zamena teza, kada škola ne bi radila, samo bismo obavestili domove i roditelje, kao i ostali prosvetari u specijalnim ili ne školama. Ja sama radim ovaj posao više od dve decenije i znam koliko je važno obrazovanje, ali je ovde pitanje - kakvu mi budućnost ostavljamo deci, a ne samo trenutno održavanje časa.“
',
title: 'Jedini nastavnici u Beogradu sa disciplinskim postupkom: Osećaj je užasan',
pubdate: '2025-03-13 10:31:14',
authors: authors,
sections: "Razno",
tags: "Nastavnici u štrajku,Prosveta,Slavica Đukić Dejanović,Štrajk prosvetara",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Jedini nastavnici u Beogradu sa disciplinskim postupkom: Osećaj je užasan',
'pageContent': '
Veći katolik od pape odlučila je da bude direktorka škole „Vožd“, u kojoj se obrazuju deca sa problemima u ponašanju.
Iako je njena ministarka Slavica Đukić Dejanović za RTS rekla da protiv nastavnika koji su u štrajku „nisu pokretani disciplinski postupci, jer nisu želeli da bilo ko ostane bez posla“, Snježana Kojić, direktorka škole na Voždovcu - ipak je ove postupke pokrenula.
„Vreme“ je razgovaralo sa jednom od četiri nastavnika, koji su jedini u Beogradu, završili sa rešenjem o disciplinskom postupku jer su odlučili da se bore sa studentske i sospstvene zahteve. U celoj Srbiji, samo je još jedan direktor u Trsteniku uradio isto.
„Osećaj je užasan. Radim 16 godina, a poruka je jasna - treba da dobijete otkaz“, kaže nastavnica za „Vreme“. „Pretnju pokretanjem postupka smo dobili i pre nego što smo ušli u obustavu nastave. Strahujemo da je u pitanju lična bahatost i taj stav direktorke - ova škola je moja.“
Nastavnici, ali i studenti FON-a, kolege iz svih voždovačkih škola i brojni saradnici ove škole, koja se bavi obrazovanjem jedne od najugroženijih grupa dece, pozivaju na protest u četvrtak (13. mart) u 18 časova ispred škole u Bulevaru oslobođenja na Voždovcu.
Direktorka škole tvrdi da je naglasila da je zabranjen svaki vid štrajka jer je škola specijalizovana za rad sa decom sa poremećajima u društvenom ponašanju.
„Kada je sindikat imao odluku da ulazi u štrajk, ja sam im rekla da je to ovde zakonski nedopustivo. Mi se ovde ne bavimo politikom, mi radimo mnogo težak i odgovoran posao. Nisam pretila nastavnicima koji su u štrajku otkazom, kako oni pričaju. Lepo sam im rekla da ako obustave nastavu, to jeste krivično delo. Ovde to ne može da se radi. Ako se 51 odsto nastavnika odluči da obustavi nastavu, ja ću da dam ostavku. Ja u takvoj školi ne želim da budem rukovodilac“, rekla je Snježana Kojić za portal Nova.
Prema njenim rečima, Nastavničko veće izglasalo je da škola ne uđe u štrajk niti u obustavu nastave.
„Kada je nastavničko veće tajnim glasanjem odlučilo da škola nije u štrajku, kolege od ‘štrajkača’ rekle su im da će ih zameniti i pokriti ako im znači da učestvuju u štrajku. Ja sam im rekla da objasne organizatorima da ova škola ne može biti u štrajku, nikada. Ne smemo da dozvolimo da ta deca osete da su u opasnosti. Međutim, oni su nastavili po svome.“
U brojnim školama sa decom koja rade sa ugroženim grupama je odavno proglašen štrajk, a neke škole uopšte ne rade.
Prema postojećem Zakonu o štrajku, potpuna obustava rada u svim školama u Srbiji je nazakonita, ali najviše iz razloga što se radi o zakonskom rešenju koje nije menjano još od 1996. godine, a čega su svesni i iz resornog ministarstva.
Pokazivanje moći
Nastavnica objašnjava da su kolege na početku imale na umu da rade sa ugroženom grupom dece, pa su u štrajk ušli krajem februara, mesec dana posle prvog poziva, kada je postalo jasno da svi prosvetari moraju da se okupe za zajednički cilj - studentski, ali i sopstveni.
„Štrajk jeste nazakonit, ali niko do sada nije pokrenuo postupak, sem jednog direktora u Trsteniku, a i sama ministarka je protiv toga“, dodaje ona.
Kolektiv se plaši, dodaje ona, da direktorki nije toliko bitna politika, iako jeste kadar SPS-a, već jednostavno pokazivanje moći.
Da li deca ostaju na ulici
Deca sa kojima ovi nastavnici rade najčešće nemaju roditelje ili su oni iz socijalno ugroženih porodica. Iako direktorka tvrdi da je štrajk nemoguć zbog ugroženosti ove dece, nastavnica kaže da je samo četvoro od ukupno 43 prosvetara u obustavi rada, pa se nastava i dalje odvija normalno.
„Čak i da svi uđemo u štrajk, mi radimo sa decom koja imaju gde da spavaju - oni žive u domovima ili kod porodica, mi ih školujemo, nisu kod nas na danonoćnom boravku i ne ostaju na ulici“, kaže nastavnica. „To je jako ružna zamena teza, kada škola ne bi radila, samo bismo obavestili domove i roditelje, kao i ostali prosvetari u specijalnim ili ne školama. Ja sama radim ovaj posao više od dve decenije i znam koliko je važno obrazovanje, ali je ovde pitanje - kakvu mi budućnost ostavljamo deci, a ne samo trenutno održavanje časa.“