Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima
Zimske olimpijske igre u Milanu i Kortini d’Ampeco počinju sutra (6. februar) svečanim otvaranjem na stadionu „San Siro“, a trajaće do 22. februara 2026. godine.
Oko 2.900 sportista iz više od 90 zemalja takmičiće se na ledu i snegu na 25. Zimskim olimpijskim igrama (ZOI) koje će po treći put biti organizovane u Italiji, posle Kortine d’Ampeco 1956. i Torina 2006.
U Milanu će biti centar za hokej na ledu, brzo klizanje, šort trek i umetničko klizanje. U Bormiju se nalazi Stelvio ski centar za muško skijanje i skijaško planinarenje, dok će se žene takmičiti u alpskom skijanju na legendarnoj stazi Olimpija dela Tofana u Kortini. U okolini se nalaze još karling, bob, sankanje i skeleton.
Skijaški skokovi će se održati u Predacu u pokrajini Trento. Tezero kros kantri stadion za nordijsko skijanje smešten je u dolini Val di Fjeme, a za biatlonce je rezervisana Anterzelva arena. Livinjo je domaćin za snoubord i skijanje slobodnim stilom.
Ko predstavlja Srbiju?
Za razliku od letnjih igara na kojima Srbiju predstavlja ogroman broj sportista, početkom februara boje srpske trobojke brani samo troje sportista.
Anja Ilić i Miloš Milosavljević će nastupati u nordijskom skijanju (kros kantri), dok će se Miloš Tomović takmičiti u alpskom skijanju (slalom i veleslalom).
Od zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija će imati najviše predstavnika, njih 37 u šest disciplina. Najviše se očekuje od Domena Prevca, trenutno najboljeg ski skakača na svetu.
Hrvatska ima 14 sportistkinja i sportista u Italiji u četiri discipline, a uzdanica je Zrinka Ljutić u alpskom skijanju, dok će Bosnu i Hercegovinu predstavljati petoro sportista.
Olimpijski tim Severne Makedonije čini četvoro sportista, Crne Gore dvojica skijaša, dok će i Kosovo imati svoje predstavnike, oboje u alpskom skijanju.
Ekološki problemi i kritike
Pripreme se uprkos velikim očekivanjima italijanskih zvaničnika ne odvijaju harmonično, i karakterišu ih ekološki, ali i organizacioni problemi, piše nemački ekonomski nedeljnik Virčaftsvohe.
Ekološka nevladina organizacija Klimatska akcija Južni Tirol saopštila je da nema dovoljno snega, da ponestaje vode za veštački sneg i da postoji opasnost da to budu najmanje održive ZOI svih vremena.
Foto: AP Photo/Antonio CalanniVeliki problemi u organizaciji Zimskih olimpijskih igara
Virčaftsvohe navodi novu bob stazu u Kortini, projekat koji je postao daleko skuplji nego što je prvobitno planirano i za koji Međunarodni olimpijski komitet prvobitno nije dao zeleno svetlo.
Stara bob staza je sravnjena sa zemljom 2023. godine, a posle toga je, prema kritikama ekologa, nemilosrdno sečena šuma za novu 1.749 metara dugu stazu.
Vodeći svetski proizvođači žičara nisu se uključili ni u posao izgradnje žičare koja povezuje Kortinu sa skijalištem Tofane. Razlog su sumnje u geološku bezbednost, koje su se i potvrdile kada se u septembru na gradilištu pojavila desetine metara dugačka pukotina u tlu.
Velika kašnjenja u organizaciji
Poznato je da su organizatori bili u borbi sa vremenom kada je u pitanju organizacija Zimskih olimpijskih igara i da je sve rađeno u poslednji čas.
U pet sati vožnje udaljenom Milanu još nije završena višenamenska Arena Santa Đulija, koja će ugostiti takmičenja u hokeju. Radovi su kasnili, a kapacitet hale je sa planiranih 14.000 reduciran na 11.800 mesta, dok je sama hala pravo gradilište sa kranovima okolo.
Očigledno je sve rađeno na brzinu i u dvorani za karling, gde je u jednom momentu tokom mečeva u sredu nestala struja.
„Apollonio–Socrepes“ žičara je jedan od najspornijih objekata koji su građeni za potrebe Zimskih igara ove godine. Rojters je imao uvid u pismo datirano na 29. januar u kome prvi čovek lokalne samouprave zadužen za organizaciju ZOI Andrea Franćisi obaveštava organizatore da gondola neće biti završena na vreme.
Cela manifestacija koštaće Italiju 5,2 milijarde evra, a očekuje se zarada nešto veća od 5,3 milijarde.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kafa je decenijama predmet rasprava o tome da li više šteti ili koristi zdravlju. Najnovije analize pokazuju da umerena količina za većinu zdravih odraslih osoba nije problem, a mogla bi da bude povezana i sa manjim rizikom od pojedinih bolesti
Broj restorana sa Mišlenovom preporukom u Srbiji brzo raste, ali ne uspevaju svi da opstanu. Da li su domaći gosti spremni da izdvoje stotine evra za "fajn dajning"
Požar u Deliblatskoj peščari, za koji se nedavno tvrdilo da je pod kontrolom, i dalje se širi. Vremenska prognoza je za gašenje požara krajnje nepogodna. Koliko je hektara do sada zaista izgorelo i kolika je površina ugrožena?
“Nije narcisoidnost rezervisana samo za muškarce, međutim, ako imate moć – ekonomsku moć, poziciju u društvu – i narcisoidni ste, vi koristite tu moć. A muškarci su ti koji vekovima drže moć, novac i najbolje pozicije na poslu, pa njihova narcisoidna ličnost nanosi mnogo veću štetu”
Na filmu žene mogu biti heroine, majke, ratnice i naučnice, a da ipak nemaju šta da kažu jedna drugoj. Bekdel test jednostavan je kriterijum koji pita da li dve žene u filmu razgovaraju o nečemu drugom osim o muškarcu. Ipak, šokantno veliki broj filmova ne uspeva da ga prođe
Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija
Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon
Ako se studentski pokret bude više bavio „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.