Ako trinaestog oktobra jugoslovenski odbojkaši osvoje zlatnu medalju na Svetskom prvenstvu u Argentini, sigurno će cela zemlja slaviti. Bez obzira na to da li će u drugom krugu izbora izaći preko pedeset odsto birača
VELIKO IŠČEKIVANJE: Reprezentacija Jugoslavije
U šest argentinskih gradova održava se XV svetsko prvenstvo u odbojci od 28. septembra do 13. oktobra. Reprezentacija Jugoslavije (poslednji put pod ovim imenom?) otišla je na ovaj šampionat sa oreolom evropskog i olimpijskog prvaka. Najboljoj generaciji odbojkaša koju je ovaj prostor dao nedostaje samo još titula svetskog prvaka da, poput profesionalnih boksera, objedini sve titule. Ekipa je ispraćena bez pompe, ali sa očekivanjem javnosti da će se iz Argentine vratiti sa zlatnom medaljom. Posle nastupa u Svetskoj ligi i osvajanja trećeg mesta (prva medalja sa tog komercijalnog takmičenja) odbojkaška reprezentacija pripremala se na Kopaoniku predvođena novim selektorom Veselinom Vukovićem. Takmičenje po grupama počela je sa tri sigurne pobede što će joj omogućiti da u narednoj rundi odigra opuštenije jer je sistem takmičenja takav da i eventualan poraz u drugom krugu neće značiti gubitak mogućnosti borbe za medalju. Na prethodnom prvenstvu održanom u Japanu pre četiri godine odbojkašima Jugoslavije zlato je izmaklo u čudnoj finalnoj utakmici protiv dominirajuće selekcije Italije. Pre toga su „plavi“ pobedili u osam utakmica u osam dana, pobedili su i Italiju, ali u finalu nisu imali snage. Revanš je usledio na Olimpijadi i docnije na Evropskom prvenstvu.
Od 1995. godine i osvajanja bronzane medalje na Evropskom prvenstvu, odbojkaši su svake godine donosili po medalju sa takmičenja što ih je svrstalo u porodicu nacionalnih sportova pored košarke, vaterpola i rukometa. Kostur tima činili su igrači koji su iz Vojvodine otišli u evropske klubove početkom devedesetih i njih sedmorica još igra za reprezentaciju. Jedina promena nastupila je ovog leta kada se sa selektorske klupe povukao Zoran Gajić, ali to nije uticalo na ekipu jer je smena obavljena bez pratećih afera. Iako su se 1995. pojavili na Evropskom prvenstvu tek posle kvalifikacija, kada su se jednom popeli na pobedničko postolje, odbojkaši sa njega nisu silazili. Postalo je nekako normalno da oni idu na takmičenja i da tamo redom pobeđuju, donose medalje i slavu sportu koji se u bivšoj Jugoslaviji nije mogao pohvaliti konstantnim vrhunskim rezultatima. U zemlji koja nema ništa, koja je bila omražena i izolovana od sveta, odbojkaši su bili prvi koji su nudili drugačiju sliku zemlje iz koje su dolazili, kao i ostali uspešni sportisti. Opet, za njih nije vezana nijedna afera, nije bilo spletkarenja i saplitanja, odbojka se kao sport razvijala i povećavala svoju popularnost kao da je sve planirano jako dugo i precizno. Zato se prvi put dogodilo da deca na ulicama i igralištima počnu da razvlače mreže i igraju odbojku, ugledajući se na braću Grbić, Vujevića, Miljkovića i ostale.
Odbojka je uz vaterpolo, verovatno, sport u kom odlučuje najviše detalja, gde pobednika može da odluči najmanja greška ili previd sudije, ali smo retko mogli da čujemo pritužbe od ljudi iz reprezentacije na tuđ račun posle malobrojnih izgubljenih utakmica. Dok je bio na čelu ekipe, Gajić je delovao kao čovek koji u svakom trenutku tačno zna šta i koliko može njegov tim, što bi moglo da posluži kao obrazac za neke trenere u drugim sportovima. Sada je na klupi čovek koji je godinama vodio juniore, a u jednom kratkom periodu i prvi tim – u januaru 2000. godine na kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre. Tada je zabeležio pet maksimalnih pobeda.
Na Prvenstvu u Argentini glavni konkurenti reprezentacije Jugoslavije biće, prema prognozama stručnjaka, Brazil, Rusija i Italija, koja je pobeđivala na tri prethodna šampionata. Međutim, mlada selekcija Rusije već je na svoj konto upisala poraz protiv Bugara, a Brazil je izgubio od SAD. Tu su i odlične ekipe Holandije, Kube i Francuske, koja nas je pobeđivala u prvoj fazi Svetske lige ranije ove godine. Za razliku od košarkaša koji su ispraćeni sa „ambivalentnim“ osećanjima, u javnosti se stiče utisak da odbojkaška reprezentacija ide sigurno „na zlato“. U izjavama pred početak takmičenja videlo se, kao i prethodnih godina, da su svi u timu svesni tereta favorita i da od toga ne beže. Narednih dana čitava nacija biće uz njih, mada u svetskim medijskim okvirima ovo takmičenje niko ne tretira kao nešto preterano važno. U krajnjoj instanci, bolje je identifikovati se sa vrhunskim sportistima, nego sa provincijskim političarima, „uspešnim“ preduzetnicima i virtuelnim estradnim zvezdama. Pošto su se odbojkaši toliko puta dokazali i pokazali u svetskim okvirima, možda bi ovoga puta mogle da izostanu patriotski obojene izjave tipa „igramo za našu zemlju i naš narod“, a mi im potom vratimo spektakularnim dočekom koji organizuje gradska uprava. Treba mirno prihvatiti činjenicu da smo u nekim stvarima uspešniji od drugih, to nam niko neće osporiti.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Svakog leta širom Evrope padaju novi temperaturni rekordi, a posledice vrućina sve više ugrožavaju zdravlje građana, infrastrukturu i energetsku stabilnost. Atlantski savet upozorava da je vreme za strategiju hlađenja – sada. Jedan od predloga koji dobija na značaju i u Srbiji jeste koncept daljinskog hlađenja iz toplana, prenosi RTS
Renomirani svetski ekonomski časopis „Euromoney“ proglasio je Raiffeisen najboljom bankom u Srbiji. Za nagradu za izvrsnost (Awards for Excellence) svake godine se prijavi više od 600 banaka iz preko 100 zemalja, navodi „Euromoney“
Publika više ne može biti sigurna da li u medijima čita tekst koji je napisao čovek ili veštačka inteligencija, da li su slike i snimci autentični ili generisani. Novinarka Ivana Kragulj za „Vreme“ govori kako se u Srbiji u medijima koriste ovi alati
Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje na novi toplotni talas koji će biti najizraženiji na jugu i istoku Srbije. Krajem sledeće nedelje temperatura će ići i do 42 stepena Celzijusa
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!