img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Odbojka - Svetsko prvenstvo u Argentini

Zatvaranje kruga

02. oktobar 2002, 21:01 S.G
Copied

Ako trinaestog oktobra jugoslovenski odbojkaši osvoje zlatnu medalju na Svetskom prvenstvu u Argentini, sigurno će cela zemlja slaviti. Bez obzira na to da li će u drugom krugu izbora izaći preko pedeset odsto birača

VELIKO IŠČEKIVANJE: Reprezentacija Jugoslavije

U šest argentinskih gradova održava se XV svetsko prvenstvo u odbojci od 28. septembra do 13. oktobra. Reprezentacija Jugoslavije (poslednji put pod ovim imenom?) otišla je na ovaj šampionat sa oreolom evropskog i olimpijskog prvaka. Najboljoj generaciji odbojkaša koju je ovaj prostor dao nedostaje samo još titula svetskog prvaka da, poput profesionalnih boksera, objedini sve titule. Ekipa je ispraćena bez pompe, ali sa očekivanjem javnosti da će se iz Argentine vratiti sa zlatnom medaljom. Posle nastupa u Svetskoj ligi i osvajanja trećeg mesta (prva medalja sa tog komercijalnog takmičenja) odbojkaška reprezentacija pripremala se na Kopaoniku predvođena novim selektorom Veselinom Vukovićem. Takmičenje po grupama počela je sa tri sigurne pobede što će joj omogućiti da u narednoj rundi odigra opuštenije jer je sistem takmičenja takav da i eventualan poraz u drugom krugu neće značiti gubitak mogućnosti borbe za medalju. Na prethodnom prvenstvu održanom u Japanu pre četiri godine odbojkašima Jugoslavije zlato je izmaklo u čudnoj finalnoj utakmici protiv dominirajuće selekcije Italije. Pre toga su „plavi“ pobedili u osam utakmica u osam dana, pobedili su i Italiju, ali u finalu nisu imali snage. Revanš je usledio na Olimpijadi i docnije na Evropskom prvenstvu.

Od 1995. godine i osvajanja bronzane medalje na Evropskom prvenstvu, odbojkaši su svake godine donosili po medalju sa takmičenja što ih je svrstalo u porodicu nacionalnih sportova pored košarke, vaterpola i rukometa. Kostur tima činili su igrači koji su iz Vojvodine otišli u evropske klubove početkom devedesetih i njih sedmorica još igra za reprezentaciju. Jedina promena nastupila je ovog leta kada se sa selektorske klupe povukao Zoran Gajić, ali to nije uticalo na ekipu jer je smena obavljena bez pratećih afera. Iako su se 1995. pojavili na Evropskom prvenstvu tek posle kvalifikacija, kada su se jednom popeli na pobedničko postolje, odbojkaši sa njega nisu silazili. Postalo je nekako normalno da oni idu na takmičenja i da tamo redom pobeđuju, donose medalje i slavu sportu koji se u bivšoj Jugoslaviji nije mogao pohvaliti konstantnim vrhunskim rezultatima. U zemlji koja nema ništa, koja je bila omražena i izolovana od sveta, odbojkaši su bili prvi koji su nudili drugačiju sliku zemlje iz koje su dolazili, kao i ostali uspešni sportisti. Opet, za njih nije vezana nijedna afera, nije bilo spletkarenja i saplitanja, odbojka se kao sport razvijala i povećavala svoju popularnost kao da je sve planirano jako dugo i precizno. Zato se prvi put dogodilo da deca na ulicama i igralištima počnu da razvlače mreže i igraju odbojku, ugledajući se na braću Grbić, Vujevića, Miljkovića i ostale.

Odbojka je uz vaterpolo, verovatno, sport u kom odlučuje najviše detalja, gde pobednika može da odluči najmanja greška ili previd sudije, ali smo retko mogli da čujemo pritužbe od ljudi iz reprezentacije na tuđ račun posle malobrojnih izgubljenih utakmica. Dok je bio na čelu ekipe, Gajić je delovao kao čovek koji u svakom trenutku tačno zna šta i koliko može njegov tim, što bi moglo da posluži kao obrazac za neke trenere u drugim sportovima. Sada je na klupi čovek koji je godinama vodio juniore, a u jednom kratkom periodu i prvi tim – u januaru 2000. godine na kvalifikacionom turniru za Olimpijske igre. Tada je zabeležio pet maksimalnih pobeda.

Na Prvenstvu u Argentini glavni konkurenti reprezentacije Jugoslavije biće, prema prognozama stručnjaka, Brazil, Rusija i Italija, koja je pobeđivala na tri prethodna šampionata. Međutim, mlada selekcija Rusije već je na svoj konto upisala poraz protiv Bugara, a Brazil je izgubio od SAD. Tu su i odlične ekipe Holandije, Kube i Francuske, koja nas je pobeđivala u prvoj fazi Svetske lige ranije ove godine. Za razliku od košarkaša koji su ispraćeni sa „ambivalentnim“ osećanjima, u javnosti se stiče utisak da odbojkaška reprezentacija ide sigurno „na zlato“. U izjavama pred početak takmičenja videlo se, kao i prethodnih godina, da su svi u timu svesni tereta favorita i da od toga ne beže. Narednih dana čitava nacija biće uz njih, mada u svetskim medijskim okvirima ovo takmičenje niko ne tretira kao nešto preterano važno. U krajnjoj instanci, bolje je identifikovati se sa vrhunskim sportistima, nego sa provincijskim političarima, „uspešnim“ preduzetnicima i virtuelnim estradnim zvezdama. Pošto su se odbojkaši toliko puta dokazali i pokazali u svetskim okvirima, možda bi ovoga puta mogle da izostanu patriotski obojene izjave tipa „igramo za našu zemlju i naš narod“, a mi im potom vratimo spektakularnim dočekom koji organizuje gradska uprava. Treba mirno prihvatiti činjenicu da smo u nekim stvarima uspešniji od drugih, to nam niko neće osporiti.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Tenis

23.maj 2025. Novak Marković

Stota titula: Nova prilika za novi rekord Novaka Đokovića

Samo dva koraka dele Novaka Đokovića od osvajanja 100. titule u karijeri. Srpski teniser ima priliku da u subotu, u Ženevi, postane tek treći teniser koji je došao do trocifrenog broja trofeja

Nova pravila Evrolige

23.maj 2025. I.M.

Evroliga menja format: Crvena zvezda i Partizan korak od sigurne pozivnice?

Sudbina formata Evrolige i učesnika naredne sezone biće poznata sledećeg četvrtka, kada će akcionari ovog takmičenja glasati o ključnim promenama. Sve upućuje na proširenje na 20 timova, što bi praktično garantovalo mesta za oba beogradska kluba

Vakcinacija protiv gonoreje

23.maj 2025. I.M.

Stiže prva vakcina protiv gonoreje: Prekretnica u borbi protiv seksualno prenosivih infekcija

U Engleskoj će od avgusta početi primena prve rutinske vakcine protiv gonoreje na svetu, saopštili su zdravstveni zvaničnici. Ova odluka dolazi usred rekordnog porasta slučajeva ove bakterijske infekcije, kao i rastuće zabrinutosti zbog otpornosti na antibiotike

Plazma keks

Fabrika „Bambi“

22.maj 2025. M.S.

Treba ti veza za plazmu: Zašto i dalje nema dovoljno omiljenog keksa?

Reporteri „Vremena“ u više prodavnica nisu pronašli plazma keks. Iz kompanije zvanično ćute, a nezvanično se čuje da još nisu uspeli da vrate proizvodnju u punom obimu

Bijenale u Veneciji

21.maj 2025. Ivan Šuletić

Rasplitanje – film pušten sa kraja ka početku

Po izboru globalnog sajta za arhitekturu ArchiDaily, Srpski paviljon izabran je među pet najboljih na Bijenalu arhitekture u Veneciji, a u okviru tog izbora naš paviljon je naveden na prvom mestu

Komentar

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević

Komentar

Pravosudna bilmezijada: Pustite odmah Mariju Vasić

Držati profesorku sociologije Mariju Vasić u zatvoru pod optužbom za terorizam je anticvilizajski zločin. Ili groteska, kako god hoćete. Zašto se protiv toga ne pobune sudije, tužioci, policajci, bezbednjaci

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1794
Poslednje izdanje

Režimski napad na visoko obrazovanje

Kako se sprema Šešeljev zakon 2.0 Pretplati se
Intervju: Vladimir Horovic, advokat

Srbija ne sme da postane Pinočeov Čile

Nenad Gladić – Lepi Brka, Kosjerić

Izbori kao moba

Transplantacija organa

Šta Srbiji nedostaje za efikasan sistem

Intervju: Vladan Joler, umetnik i profesor

Odmotavanje planetarnog sistema komunikacije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr