Generacije vukova oko Černobilja razvile su otpornost na rak. Naučnici sada pokušavaju da identifikuju kako bi mutacije gena kod ljudi mogle povećati šanse za preživljavanje raka
Nakon nuklearne katastrofe koja je zadesila Černobilj 1986. godine, na ugroženo područje su se vratile divlje životninje.
Evolucioni biolog i ekotoksikolog Kara Lav sa Univerziteta Prinston proučavala je kako černobiljski vukovi generacijama preživljavaju uprkos izloženosti visokim nivoima radijacije.
Lav i njen tim istraživača posetio je 2014. godine zonu isključenja i tada označio jedan broj vukova, uzeo uzorke krvi i nadgledao njihovo ponašanje narednih godina.
Ogrlice sa tragačima omogućile su timu da prati vukove i zna tačno koliko vremena provode i radioaktivnoj zoni i koliko su izloženi zračenju.
Vukovima izmenjeni imuni sistemi
U uzorcima krvi otkrili su da su černobiljski vukovi izloženi i do 11,28 milirema radijacije svaki dan tokom čitavih svojih života – šest puta više od dozvoljene granice za ljude.
Utvrdili su da su vukovima izmenjeni imuni sistemi slično pacijentima koji prolaze radioterapiju protiv kancera.
Još važnije, naučnici su identifikovali specifične delove životinjskog genetskog materijala koji se čini otpornim na rak.
Brojna dosadašnja istraživanja otkrila su kod ljudi mutacije koje povećavaju rizik od oboljevanja od kancera, poput prisustva varijanti BRCA1 i BRCA2 gena koji povećavaju šansu žena da obole od raka dojke ili jajnika.
Napori američke biološkinje, međutim, usmereni su da identifikuju zaštitne mutacije koje povećavaju otpornost i poboljšavaju šanse da se rak preživi.
Istraživanje stalo zbog rata
Černobilski psi – potomci kućnih ljubimaca bivših stanovnika – takođe mogu imati sličnu otpornost na rak, iako nisu proučavani na isti način kao njihovi divlji rođaci.
Psi su bili odmah u tom području nakon katastrofe i bolje su se prilagodili od drugih vrsta — poput ptica, koje su doživjele ekstremne genetske defekte kao rezultat toksičnog zračenja.
Nalazi su posebno vredni jer su naučnici saznali da se psi i vukovi bore protiv raka sličnije kao što to čine ljudi nego laboratorijski pacovi.
Nažalost, istraživanje je donekle zastalo jer ona i njene kolege nisu mogle da se vrate u černobilsku zonu isključenja – prvo zbog pandemije COVID-19, a sada zbog rata između Rusije i Ukrajine koji je u toku.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Dubrovniku je u ponedeljak temperatura mora dostigla 29,5 stepeni. Ništa bolje nije ni u Crnoj Gori i Grčkoj. Posledice previsoke temperature mora je da ima sve manje ribe, a sve više meduza
Nekada su tu boravili Elizabet Tejlor i Ričard Barton, Sofija Loren, Kirk Daglas, Bobi Fišer i Tito i Jovanka. Ovo ostrvo je ugostilo i porodicu Bekam, a na njemu se venčao Novak Đoković. Ipak, četiri godine zaredom, čuveno odmaralište „Sveti Stefan“ u Crnoj Gori je zakatančeno
Nemački bivši vozač Formule 1 Ralf Šumaher, brat legendarnog Mihaela Šumahera, na društvenim mrežama objavio je fotografiju sa svojim ljubavnim partnerom Еtjenom i javno prizano da je homoseksualac
Rukovodstvo Fudbalskog saveza Srbije je na telefonskoj sednici jednoglasno donelo odluku da Dragan Stojković Piksi ostane selktor fudbalske reprezentacije
Kako je medijski magnat odvratio gledaoce od filma koji ga pokazuje u negativnom svetlu, kako je zbog jedne lepe žene u cvetnoj haljini Felini snimio film o paparacu, zašto je Bernstin poklonio Hofmanu svoj sat i slični detalji, deo su važne studije Sanje Domazet i Maje Vukadinović Novinarstvo i film, u kojoj analiziraju ta dva osnovna stuba demokratskih sloboda
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!