Generacije vukova oko Černobilja razvile su otpornost na rak. Naučnici sada pokušavaju da identifikuju kako bi mutacije gena kod ljudi mogle povećati šanse za preživljavanje raka
Nakon nuklearne katastrofe koja je zadesila Černobilj 1986. godine, na ugroženo područje su se vratile divlje životninje.
Evolucioni biolog i ekotoksikolog Kara Lav sa Univerziteta Prinston proučavala je kako černobiljski vukovi generacijama preživljavaju uprkos izloženosti visokim nivoima radijacije.
Lav i njen tim istraživača posetio je 2014. godine zonu isključenja i tada označio jedan broj vukova, uzeo uzorke krvi i nadgledao njihovo ponašanje narednih godina.
Ogrlice sa tragačima omogućile su timu da prati vukove i zna tačno koliko vremena provode i radioaktivnoj zoni i koliko su izloženi zračenju.
Vukovima izmenjeni imuni sistemi
U uzorcima krvi otkrili su da su černobiljski vukovi izloženi i do 11,28 milirema radijacije svaki dan tokom čitavih svojih života – šest puta više od dozvoljene granice za ljude.
Utvrdili su da su vukovima izmenjeni imuni sistemi slično pacijentima koji prolaze radioterapiju protiv kancera.
Još važnije, naučnici su identifikovali specifične delove životinjskog genetskog materijala koji se čini otpornim na rak.
Brojna dosadašnja istraživanja otkrila su kod ljudi mutacije koje povećavaju rizik od oboljevanja od kancera, poput prisustva varijanti BRCA1 i BRCA2 gena koji povećavaju šansu žena da obole od raka dojke ili jajnika.
Napori američke biološkinje, međutim, usmereni su da identifikuju zaštitne mutacije koje povećavaju otpornost i poboljšavaju šanse da se rak preživi.
Istraživanje stalo zbog rata
Černobilski psi – potomci kućnih ljubimaca bivših stanovnika – takođe mogu imati sličnu otpornost na rak, iako nisu proučavani na isti način kao njihovi divlji rođaci.
Psi su bili odmah u tom području nakon katastrofe i bolje su se prilagodili od drugih vrsta — poput ptica, koje su doživjele ekstremne genetske defekte kao rezultat toksičnog zračenja.
Nalazi su posebno vredni jer su naučnici saznali da se psi i vukovi bore protiv raka sličnije kao što to čine ljudi nego laboratorijski pacovi.
Nažalost, istraživanje je donekle zastalo jer ona i njene kolege nisu mogle da se vrate u černobilsku zonu isključenja – prvo zbog pandemije COVID-19, a sada zbog rata između Rusije i Ukrajine koji je u toku.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima
Aleks Honold se u živom prenosu uzverao na neboder od 508 metara bez užeta. Bilo bi to dosadnih 90 minuta da nije jedne “sitnice” – svakog trena je mogao da pogine. Kako od blizine smrti nastaje spektakl
Literarni autoriteti ne znaju šta da rade sa književnošću koja ne optužuje, ne tuguje i ne spasava, koja nema ni jasne etikete ni moralne pouke na tacni, koja nije ni levo ni desno
Između Tirana i Sent Morica “Bernina Express” prolazi kroz 55 tunela i preko 196 mostova i vijadukta, a ako putujete po sunčanom zimskom danu, videćete neke od najspektakularnijih prizora na Alpama
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija
Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima
Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!