img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Iz ličnog ugla

Vidovdan i kult

18. jul 2001, 23:03 Olga Zirojević
Copied

Upravo je Skupština Srbije usvojila zakon o državnim i drugim praznicima, među kojima će se radno praznovati Sveti Sava – Dan duhovnosti 27. januara i Vidovdan – spomen na Kosovsku bitku 28. juna.

Ko je sveti Vid čiji se kult razvijao (i traje do današnjeg dana) naporedo sa kosovskim mitom?

Oslanjajući se na Veselina Čajkanovića, Vid ili Svetovid („jaki Vid“) poznato je slovensko ratno božanstvo. Vid je ime koje je imao naš vrhovni bog, a možda i najstariji grčki htonični bog Avides. Indikativni su, kada je reč o strani ovog kulta, i mitski ostaci vegetacijskih kultova vezanih za Kosovsku bitku (kosovski božur). Samo ime ovog svetitelja – Vid (sačuvano je u brojnim narodnim imenima: Vidosav, Vidak, Vidosava, kasnije Vidovdanka) odredilo je, najvećim delom, i prirodu rituala koji su izvođeni na njemu posvećen dan. Bilo je, na primer, veoma važno šta će se toga dana videti. Na Vidovdan se mogla videti i budućnost; otuda je Vidovdan važio i kao dan proricanja i gatanja, izvođenih, najčešće pomoću trave vid, vidac, vidova trava.

Izneta je mogućnost da je zbog homonimije imena staroslovenskog boga (Sveto) Vid(t)a i malo poznatog hrišćanskog mučenika iz trećeg veka Vita, koji je umro istog dana kada je poginuo i knez Lazar, došlo do zamene starijeg kulta novim. Crkva je, naime, Svetim Vidom nastojala potisnuti paganskog svetitelja Svetovita.

Petnaesti jun po starom, odnosno 28. jun po novom kalendaru, Pravoslavna crkva je u ranijim vremenima bila posvetila starozavetnom proroku Amosu i ubrzo posle Kosovske bitke kanonizovanom knezu Lazaru (čija je slava, po predanju, bio upravo ovaj prorok). Sveti Vid, odnosno Vidovdan, kao praznik i istorijski dan pojavljuje se kod Srba u kalendaru već u XIV veku; u Bosni i Hercegovini običaj održavanja božje službe na Vidovdan posvećene caru Lazaru treba da je negovan još u tursko doba, a proslavljanje lokalnog značaja zabeleženo je i u nekim muslimanskim selima ispod Jahorine (Turovo, Trebečaj).

Oslobodilačku ideju na južnoslovenskom prostoru pratila je i kosovska misao preko Vidovdana i kosovskih junaka. Ipak, kao crkveni i nacionalni praznik Vidovdan je tekovina novijeg datima, a dug put do njegovog unošenja crvenim slovima u kalendar ide zajedno sa stvaranjem novog vidovdanskog kulta. U Beogradu se 1879. pojavio članak „Vidovdan“ (a nešto ranije i istoimeni časopis) u kojem se kaže: „Vidovdan bi trebalo da postane dan opštenarodnog kajanja, posta i molitve. Sećamo se junaka naših, ali sećamo se i Boga.“

U vreme proslavljanja petstogodišnjice Kosovske bitke u (od 1879) nezavisnoj Srbiji vlada je donela odluku o održavanju na Vidovdan parastosa knezu Lazaru i junacima poginulim na Kosovu. U kalendarskom delu državnog shematizma za 1890. naznačeno je, prvi put, da je Vidovdan državni praznik i da se „15. juna (…) čini pomen srpskim borcima izginulim za veru i otadžbinu“. A u kalendaru, dve godine kasnije, pod 15. junom „pr. Amos i Lazar (vidov dan)“, prvi put je štampano crvenim slovima.

Vidovdan, kao kosovski simbol, dolazi u središte pažnje kao dan konačnog obračuna sa Turcima i kosovski mit se postepeno preinačava u vidovdanski kult i Vidovdan – dan junačkog ogledanja i pobede nad zlom – postaje simbol krvave bespoštedne osvete nad svim što je tursko (muslimansko). U kalendaru za 1914. Vidovdan je jedan od devet zvaničnih praznika Kraljevine Srbije, a „od 1913, na dan njegovog svetkovanja, redovno će biti evocirano sećanje na pale ratnike i deliće se jelo i piće za njihovu dušu, kao u mitsko doba“. Podsetimo se, na kraju, i proročkih reči Miodraga Popovića, izrečenih pre četvrt veka: „Vidovdanski kult, koji meša istorijsku zbilju sa mitskom realnošću, stvarnu borbu za slobodu sa sačuvanim paganskim sklonostima (osveta, klanje, prinošenje žrtve, oživljavanje herojskog pretka), potencijalno sadrži u sebi sve osobine sredina sa neukroćenim mitskim impulsima. Kao određena faza u razvitku nacionalnog mišljenja, on je bio istorijski neophodan. Ali, kao trajno stanje duha, vidovdanski kult može biti i koban po one koji nisu u stanju da se iščupaju iz njegovih pseudomitskih i pseudoistorijskih mreža. U njima savremena misao, duh čovekov, može doživeti novo Kosovo, intelektualni i etički poraz.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Bioskop, filmovi

Filmska industrija

08.jun 2026. A. M.

Zemljotres u Holivudu: Reditelji generacije Z s niskobudžetnim hororima ostvarili ogromnu zaradu

Dva niskobudžetna horora mladih režisera generacije Z ostvarila su neočekivan uspeh na blagajnama, a skupi holivudski blokbasteri podbacili. Takav preokret mogao bi da najavi novu eru u Holivudu

Radni svet

08.jun 2026. N. R.

Čak 60 odsto ljudi u Srbiji bi pobeglo sa svog posla

Ubedljiva većina zaposlenih u Srbiji bi promenila posao odmah ako može, a njihovi pretpostavljeni žive u zabludi kako je radnicima super, pokazuje novo istraživanje

Fudbaler kolabirao na terenu

Fudbal

08.jun 2026. I.M.

Danski fudbaler Kristijan Eriksen ponovo kolabirao na terenu

Danski reprezentativac Kristijan Eriksen kolabirao je u 65. minutu prijateljske utakmice protiv Ukrajine, nakon čega je meč prekinut. Fudbalski savez Danske saopštio je da je igrač svestan i da se oseća dobro

Mesec

Osvajanje kosmosa

06.jun 2026. Uroš Mitrović

Naseljavanje Meseca: Novo poglavlje istorije čovečanstva

NASA vidi Mesec kao prvo trajno ljudsko uporište van Zemlje, buduću odskočnu dasku za Mars i jezgro nove svemirske industrije. Projekat naseljavanja se zove „Moon base“ i počinje da se realizuju ove godine

Fudbal

05.jun 2026. Bojan Bednar

Slika i prilika Srbije: Predivni autogol protiv Meksika

Prelepi autogol reprezentativaca Srbije na utakmici protiv Meksika savršeno definiše Srbiju: svi stoje na terenu, svi imaju dresove, svi viču „Srbija!“, a lopta nekako uvek završi u našoj mreži

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1848
Poslednje izdanje

Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije

Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati se
Politika i tehnologija

Roboti za Žikino kolo

Intervju: Veroljub Sarić (90), demonstrant

Ko izdrži, taj je pobedio

Intervju: Dr Varsen Agabekijan Šahin, ministarka spoljnih poslova i iseljenika države Palestine

Očuvanje božanstvenog mozaika naroda Palestine

Intervju: Drago Pilsel, novinar i publicista

Odrastao sam s Pavelićevom slikom iznad kreveta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure