

Esej
Šta bi bilo kad bi bilo sa SFRJ
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Ako se nastavi trend klimatskih promena, pet milijardi ljudi mogli bi da žive u sušnim predelima do kraja veka. Tri četvrtine kopnenih površina Zemlje su u proteklih tri decenije postale suvlje i te posledice nisu privremene, već permanentne
Klimatske promene uzrokuju sušenje ogromnih površina planete, zbog čega će do 2100. godine biti dovedena u pitanje egzistencija pet milijardi ljudi, upozorava se u novom izveštaju Ujedinjenih nacija.
Tri četvrtine kopnenih površina Zemlje su u proteklih tri decenije postale suvlje i te posledice nisu privremene, već permanentne, prenosi RTS.
U poređenju sa periodom od pre 30 godina, 77,6 odsto kopnene površine planete postalo je suvlje, a sušna područja proširila su se za površinu veću od Indije i sada pokrivaju 40,6 odsto kopna Zemlje.
Nalazi studije, objavljene u novom izveštaju UN-a, upozoravaju da ako se trend nastavi, pet milijardi ljudi mogli bi da žive u sušnim predelima do kraja veka. To će uzrokovati ispošćavanje tla, isušivanje iovako umanjenih vodnih resursa i slom vitalnih ekosistema.
„Prvi put smo krizu suvoće dokumentovali sa naučnom jasnošću, otkrivajući egzistencijalnu pretnju po milijarde ljudi širom sveta. Sušama dođe kraj. Ali kada klima jednog područja postane suvlja, mogućnost da se vrati na prethodne uslove se gubi. Suvlja klima sada pogađa ogromna prostranstva i ona se neće vratiti na prethodno stanje, a ova promena redefiniše život na Zemlji“, ističe jedan od izvršnih sekretara UN-a Ibrahim Tiav.
Dok klimatske promene uzrokuju porast temperatura širom planete, voda više isparava sa površine a atmosfera je sve više apsorbuje.
Taj proces vodi planetu u sve teže sušne uslove i za stalno transformiše nekada zelene šume u suve pašnjake i otklanja vlagu potrebnu za život i poljoprivredu.
Izvor: RTS


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...


Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion


Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici


Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve