
Mozaik
Može li veštačka inteligencija da pravi biološko oružje?
Kako se biološko oružje razlikuje od hemijskog, zašto ga je teško otkriti i koliko međunarodna zabrana može da spreči njegovu zloupotrebu?

Ako se nastavi trend klimatskih promena, pet milijardi ljudi mogli bi da žive u sušnim predelima do kraja veka. Tri četvrtine kopnenih površina Zemlje su u proteklih tri decenije postale suvlje i te posledice nisu privremene, već permanentne
Klimatske promene uzrokuju sušenje ogromnih površina planete, zbog čega će do 2100. godine biti dovedena u pitanje egzistencija pet milijardi ljudi, upozorava se u novom izveštaju Ujedinjenih nacija.
Tri četvrtine kopnenih površina Zemlje su u proteklih tri decenije postale suvlje i te posledice nisu privremene, već permanentne, prenosi RTS.
U poređenju sa periodom od pre 30 godina, 77,6 odsto kopnene površine planete postalo je suvlje, a sušna područja proširila su se za površinu veću od Indije i sada pokrivaju 40,6 odsto kopna Zemlje.
Nalazi studije, objavljene u novom izveštaju UN-a, upozoravaju da ako se trend nastavi, pet milijardi ljudi mogli bi da žive u sušnim predelima do kraja veka. To će uzrokovati ispošćavanje tla, isušivanje iovako umanjenih vodnih resursa i slom vitalnih ekosistema.
„Prvi put smo krizu suvoće dokumentovali sa naučnom jasnošću, otkrivajući egzistencijalnu pretnju po milijarde ljudi širom sveta. Sušama dođe kraj. Ali kada klima jednog područja postane suvlja, mogućnost da se vrati na prethodne uslove se gubi. Suvlja klima sada pogađa ogromna prostranstva i ona se neće vratiti na prethodno stanje, a ova promena redefiniše život na Zemlji“, ističe jedan od izvršnih sekretara UN-a Ibrahim Tiav.
Dok klimatske promene uzrokuju porast temperatura širom planete, voda više isparava sa površine a atmosfera je sve više apsorbuje.
Taj proces vodi planetu u sve teže sušne uslove i za stalno transformiše nekada zelene šume u suve pašnjake i otklanja vlagu potrebnu za život i poljoprivredu.
Izvor: RTS

Kako se biološko oružje razlikuje od hemijskog, zašto ga je teško otkriti i koliko međunarodna zabrana može da spreči njegovu zloupotrebu?

Ekstremne vrućine dovele su do nestanka glečera na Triglavu, najvišem vrhu Slovenije. Ostale su samo „mesečaste kamene pustinje".

“Naslov monografije Sidro i pesak je njen, Branke Petrić. Sidro je simbol uzemljenja, težišnog oslonca, pesak svakovrsne prolaznosti. A njen se život, rekla je, zbivao i odvijao na razmeđi”

Proteinski šejkovi, pločice i pudinzi sve su popularniji, ipak stručnjaci upozoravaju da prekomeran unos proteina može da bude štetan

Džabari Parker i Partizan sporazumno su raskinuli ugovor, čime je okončana saga koja je obeležila njegov boravak u crno-belom dresu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve