
Povodom knjige
Kantorov teatar ljubavi i smrti
Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati

Legendarni šahovski velemajstor bio je deseti prvak sveta po redu, a ostaće upamćen po okršaju sa Bobijem Fišerom u „meču veka“ 1972. godine, koji važi za najpraćeniji okršaj u istoriji šaha
Legendarni sovjetski, ruski i francuski šahovski velemajstor Boris Spaski, svetski šampion od 1969. do 1972, preminuo je nepunih mesec dana posle 88. rođendana, javio je Šahovski savez Rusije.
Predsednik saveza Andrej Filatov istakao je da su na partijama Spaskog učili, kao i da i dalje uče mladi šahisti. „Veliki gubitak za zemlju“, dodao je Filatov, izražavajući saučešće rodbini i bliskim osobama velemajstora.
Spaski, koji je od 1982. do 2013. predstavljao Francusku, bio je deseti prvak sveta po redu, a do četvrtka najstariji živi čovek koji je držao tu titulu.
Boris Spaski rođen je 30. januara 1937. godine u Lenjingradu. Nakon početka Velikog otadžbinskog rata, nedugo pre blokade grada, zajedno sa bratom evakuisan je u selo Koršik u Kirovskoj oblasti. Po povratku u Lenjingrad 1946. godine, upisao se u šahovski krug Lenjingradskog Doma pionira.
Velemajstor je postao 1955. godine.

U tri navrata je igrao za svetsku titulu – protiv Tigrana Petrosjana 1966. je izgubio, pa mu se revanširao tri godine kasnije, a Spaskog pamte po duelu iz 1972.
Bio je to antologijski okršaj u Rejkjaviku protiv Bobija Fišera, koji važi za najpraćeniji okršaj u istoriji šaha. Događaj je od tada poznat kao „Meč veka“, piše Sportklub.
Izvor: Sportklub

Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati

Zemunka koja je osvojila Njujork, Marina Mićanović, kaže da je bavljenje dizajnom njena priroda i smisao, a da je moda stil života. Njeni klijenti vole njenu autentičnost

Mnogo je polemika o pitanju ko je oborio nemački cepelin iznad Soluna 1916. godine. U Spomenici Solunske đačke čete je autentično svedočanstvo o tom događaju

Tekst “Zašto padaju beogradske fasade”, objavljen u novogodišnjem dvobroju, bio je povod našem čitaocu iz Valjeva da napiše o svom iskustvu na tu temu

Gde se deo cirkus? U Srbiji se jedva još može videti, a i to što ima preživljava na entuzijazmu pojedinaca
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve