Legendarni šahovski velemajstor bio je deseti prvak sveta po redu, a ostaće upamćen po okršaju sa Bobijem Fišerom u „meču veka“ 1972. godine, koji važi za najpraćeniji okršaj u istoriji šaha
Legendarni sovjetski, ruski i francuski šahovski velemajstor Boris Spaski, svetski šampion od 1969. do 1972, preminuo je nepunih mesec dana posle 88. rođendana, javio je Šahovski savez Rusije.
Predsednik saveza Andrej Filatov istakao je da su na partijama Spaskog učili, kao i da i dalje uče mladi šahisti. „Veliki gubitak za zemlju“, dodao je Filatov, izražavajući saučešće rodbini i bliskim osobama velemajstora.
Spaski, koji je od 1982. do 2013. predstavljao Francusku, bio je deseti prvak sveta po redu, a do četvrtka najstariji živi čovek koji je držao tu titulu.
Boris Spaski rođen je 30. januara 1937. godine u Lenjingradu. Nakon početka Velikog otadžbinskog rata, nedugo pre blokade grada, zajedno sa bratom evakuisan je u selo Koršik u Kirovskoj oblasti. Po povratku u Lenjingrad 1946. godine, upisao se u šahovski krug Lenjingradskog Doma pionira.
Velemajstor je postao 1955. godine.
Foto: AP PhotoSpaski i Fišer: Rukovanje u Rejkjaviku 1972. godine
U tri navrata je igrao za svetsku titulu – protiv Tigrana Petrosjana 1966. je izgubio, pa mu se revanširao tri godine kasnije, a Spaskog pamte po duelu iz 1972.
Bio je to antologijski okršaj u Rejkjaviku protiv Bobija Fišera, koji važi za najpraćeniji okršaj u istoriji šaha. Događaj je od tada poznat kao „Meč veka“, piše Sportklub.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Na ovogodišnjem izboru za Mis i Mister Univerzuma Srbiju će predstavljati Mongolka i Nemac sa srpskim pasošem. Tabloidi razglabaju da je mnogo onih koji su gnevni zbog toga što Srbiju ne predstavljaju Srpkinja i Srbin, da se Srbija „odriče svog identiteta“
Titula Novaka Đokovića u Atini možda nije od velikog značaja za njegovo nasleđe, ali je s obzirom na okolnosti sada svaka pobeda velika. Kako je izgledala njegova sezona u 39. godini života
Dok društvo slavi mnoštvo izbora kao vrhunac slobode, realnost je drugačija. Svedoci smo generacije Z koja je paralisana sopstvenim privilegijama, zarobljena u večitom preispitivanju, nesposobna da se pokrene u bilo kom pravcu jer svaki pravac izgleda istovremeno i primamljivo i zastrašujuće. Obilje izbora postaje teret koji parališe. Zašto je to tako?
Pred Sajam knjiga, a povodom godišnjice smrti velikog glumca koga volimo, objavljena je Monografija Žarko Laušević da obelodani i sačuva uspomene Voje Brajovića, Dragane Varagić, Slavka Štimca, Slobodana Unkovskog, Vlade Divca... na njihovog Lauša
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!