img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Odlazak Lorin Bekol

Pogled i glas koji se ne mogu zaboraviti

20. avgust 2014, 13:19 Tamara Skrozza
Copied

Za mnogim ženama njenog doba Holivud je naricao, pravio posmrtne spektakle i stvarao teorije zavere. Sasvim očekivano, to se u slučaju Lorin Bekol nije dogodilo. Velika dama vremena koje je odavno prošlo, otišla je tiho, elegantno i sa stilom. Kako se već odlazi u 89.

Vest o smrti Lorin Bekol obišla je svet nepuna 24 sata nakon što je objavljeno da ni Robina Vilijamsa više nema. Zahvaljujući tome, jedna od poslednjih velikih dama Holivuda otišla je tiho, skoro neprimetno, na neki način „zaštićena“ senkom smrti mlađeg kolege.

Da je sve to mogla da prokomentariše, sigurno je da bi se prelepoj Bekol – kao nekad davno – podigao jedan kraj usana i da bi onim nezaboravnim promuklim glasom ponovila svoju davno izgovorenu rečenicu: „Ne možeš uvek igrati glavnu ulogu.“

I zaista. Tokom karijere, koja je praktično trajala sedamdeset godina, Lorin Bekol odigrala je više epizoda nego glavnih rola, mada je u svakoj bila nezamenjiva, u svakoj jedinstvena i u svakoj zapamćena. U privatnom životu dogodila joj se ista stvar: iako ga je nadživela za više od pola veka, romansa i brak sa Hemfrijem Bogartom bili su i ostali prve asocijacije na pomen njenog imena.

Ipak, zahvaljujući urođenom gospodstvu, stilu, inteligenciji i pogledu koji se u holivudskim analima piše velikim početnim slovom, za Bekol se nikako ne može reći da je bila epizodistkinja. Naprotiv. Na njenom primeru pokazalo se da se značaj nečijeg prisustva ne meri ni minutažom, ni brojem replika, ni mestom koje čovek zauzima na odjavnoj špici, već tragom koji ostavlja.

JEDNA NOVA ŽENA: Biografija Lorin Bekol jasno pokazuje da je u pitanju bila žena koja je vrlo racionalno upravljala svojim „prirodnim resursima“ i svojim životom. Pre svega, za razliku od većine drugih holivudskih lepotica, ona nije dozvolila da ono čime ju je bog obdario raznesu slatkorečivi mangupi. Vitka, visoka, plavooka, s naglašenim jagodicama i perfektno oblikovanim usnama, u startu je bila viđena za manekenku. Pošto je rasla u sirotinjskom delu Njujorka, uz samohranu majku i rodbinu koja nije mogla mnogo da im pomogne, već sa šesnaest godina usmerila je svoje snage baš u tom pravcu. Pored angažmana u modnom studiju Dejvida Kristala, trudila se da bude primećena i u filmsko-pozorišnim krugovima, što joj je pošlo za rukom, ali ne zahvaljujući glumačkom talentu. Kao deo pratećeg osoblja u jednom pozorištu na Brodveju, primetio ju je pozorišni kritičar „Eskvajera“, posvećujući joj deo svog teksta i konstatujući da je „najlepša pozorišna razvodnica… izvesna visoka i skladnu plavuša u desnom redu… koja je očarala sve“.

Presudan susret ipak se dogodio godinu dana kasnije, kada je upoznala Nikolasa de Gunzburga, urednika „Harpers Bazara“ i malo potom osvanula na naslovnoj stranici prestižnog modnog magazina. Za Holivud, to je bilo dovoljno: za prelepu mladu ženu zainteresovala su se najveća imena, između ostalih i Hauard Hoks, koji će presudno uticati na dalji tok njene karijere. U nekrologu „Njujork tajmsa“ to je opisano ovako: „Beti Bekol, stara osamnaest godina, napustila je Zapadnu obalu sa majkom, u vozu. U Njujork se vratila dve godine kasnije, kao Lorin Bekol, zvezda.“

Iako je tokom karijere snimila više od četrdeset filmova i glumila u više desetina predstava, njena prva uloga – ona u filmu „Imati i nemati“ – biće i ostaće najvažnija, i po njenom sopstvenom priznanju neprevaziđena. Pre svega, u toj roli doći će do izražaja elementi koji su postali njeni znaci raspoznavanja: pogled i glas. Godinama kasnije, u svoje dve autobiografije, Lorin Bekol će baš ta dva elementa do kraja demistifkovati. Pogled je, kako je objasnila, bio posledica neverovatne treme koju je imala – što zbog samog snimanja, što zbog već globalno slavnog partnera Hemfrija Bogarta. U jednoj od prvih scena u kojima glume jedno kraj drugog, Bekol pita da li neko ima šibicu, Bogart joj dobacuje kutiju, ona pali cigaretu i baca kutiju nazad ka njemu. „Ruka mi se tresla, glava mi se tresla, cigareta mi se tresla. Bila sam prestravljena. Što sam više pokušavala da se smirim, drhtanje je bilo sve jače. Shvatila sam da podrhtavanje glave mogu da sprečim samo tako što ću je pognuti, s bradom postavljenom što niže, skoro do grudi, a očima podignutim ka Bogartu. Uspelo mi je i to je postao Pogled.“

Što se tiče promuklog, za ženu prilično dubokog glasa, stvar je bila malo kompleksnija. Ispravno procenjujući da fizionomiji Lorin Bekol i njenom stavu nikako ne pristaju piskutavi, nežni i meki tonovi, Hauard Hoks insistirao je na dodatnom produbljivanju njenog inače dubokog alta – čak i u emotivnijim scenama, nije joj bilo dozvoljeno da ga povisi. Željena dubina postignuta je posle mukotrpnog vežbanja, odnosno svakodnevnog višesatnog čitanja u nižem i glasnijem registru. „Ko je sedeo u kolima, na planinskim vrhovima, glasno čitajući knjige i gledajući u kanjone? To sam bila ja“, kasnije je opisala taj period. Sav trud apsolutno se isplatio, jer je baš glas postao ono što je Lorin Bekol u startu izdvajalo od drugih holivudskih lepotica. „Čak i najjednostavnija replika koju izgovori zvučala je kao životinjski udvarački zov“, opisao je taj fenomen jedan ondašnji kritičar.

Verovatno baš zahvaljujući glasu, Bekol nikada nije glumila nemoćne, preplašene i romantične žene koje čekaju da padnu u zagrljaj svog princa: onako promukla, lepa i prava, bila je slika i prilika nove žene, one kojoj ne manjka ni strasti, ni ljubavi, ali ni volje i dara da svojim životom upravlja sama.

ILI IMAŠ, ILI NEMAŠ: Upravo tokom snimanja filma „Imati i nemati“ započela je romansa s Hemfrijem Bogartom, koja i danas važi za jednu od najlepših ljubavnih priča Holivuda. Ono što se obično naziva „hemijom“ između dvoje glumaca dogodilo se momentalno, a njihove međusobne replike izgovorene su s količinom strasti koju je bilo nemoguće odglumiti. „Nema šanse da smo Bogi i ja mogli da budemo u istoj prostoriji, a da ne posegnemo jedno za drugim, i to ne samo u fizičkom smislu. Fizička privlačnost bila je snažna, ali u nama bi se pokrenuo čitav jedan sistem – glave, srca, tela“, napisala je godinama kasnije. Ovaj „sistem“ možda je najočigledniji u sceni koja i danas važi za antologijsku, u kojoj Bekol, posle poljupca s Bogartom, već na putu ka vratima prostorije, izgovara: „Znaš da sa mnom ne moraš da glumiš, Stiv. Ne moraš ništa da kažeš, ništa da uradiš. Baš ništa. Ili, možda, samo da zazviždiš…“. A onda, već izlazeći, uputivši mu čuveni Pogled: „Ti znaš da zviždiš, zar ne, Stiv? Samo spojiš usne i – duneš…“

Posle „Imati i nemati“, pred Bekol su se otvorila sva vrata, ali je romansa sa Bogartom bila sila jača od svega što se oko nje događalo. Pošto je u to doba bio oženjen, Bogartu je bilo potrebno neko vreme da prelomi šta mu je činiti, ali su se već sledeće godine on i Bekol venčali. On je imao 45 godina i svetsku slavu, a ona je bila dvadeset godina mlađa glumica koja je pravu slavu tek trebalo da stekne. Pošto je odigrala brojne uloge, 1997. dobila počasnog Oskara, a nešto ranije i druga važna filmska i pozorišna priznanja, bilo bi nepošteno reći da Bekol nije imala karijeru. S druge strane, teško je izbeći utisak da je mogla da uradi više. Na to se, konačno, i sama osvrnula u poznijim godinama: „Da nije bilo Bogarta, ja ne bih imala bolji život, ali bih imala bolju karijeru. Hauard Hoks je bio kao Svengali, oblikovao me je kako je hteo. Bila sam njegova kreacija i moja karijera bila bi fantastična, samo da je on mogao da je kontroliše. Ali, čim je Bogi bio tu negde, Hoks je znao da ne može da me kontroliše. Zato je i prodao ugovor sa mnom. I to je bio kraj.“

Ipak, valjda kao žena pomirena s činjenicom da ne može uvek da igra „glavnu ulogu“, Bekol se nikada nije pokajala zbog toga. Zapravo, i za vreme drugog braka s glumcem Semom Robardsom – za koga se udala posle Bogartove smrti 1957. i kraće afere sa Frenkom Sinatrom – manje se bavila glumom, nego svojim privatnim životom. „Karijeru sam stavljala na drugo mesto tokom oba svoja braka, i ona je trpela. Ne žalim. Svi mi pravimo sopstvene izbore. Ako želiš uspešan brak, moraš o njemu da vodiš računa. Ako želiš nezavisnost, samo napred. Ali, ne možeš imati i jedno i drugo.“

JA, SAMA: Bez obzira na ovakve stavove, Lorin Bekol je u svojim poznijim intervjuima, u vreme kada je uveliko radila u pozorištu, povremeno snimala filmove i svoj glas „pozajmljivala“ različitim crtanim junacima, delovala prilično iznervirana činjenicom da je ljudi posmatraju samo kroz prizmu Hemfrija Bogarta:

„Mislim da sam prokleto teško zaradila pravo da me ljudi cene kao mene samu. Krajnje je vreme da mi dozvole da imam sopstveni život, da mi sude kao osobi, kao meni“, rekla je 1970, ističući i dalje da je vreme s Bogartom najlepši period njenog života.

Šta god danas mislili o toj ljubavnoj priči, pa i o njenom uticaju na karijeru Lorin Bekol, činjenica je da se takvi susreti i takvi spojevi ipak retko događaju i da je malo onih – ne samo u Holivudu – koji bi o osobi s kojom su proveli neko vreme mogli da kažu onoliko lepog koliko su Bogart i Bekol rekli jedno o drugom. Konačno, svoj stav o toj temi zaokružila je sama Lorin Bekol, konstatujući dugo posle Bogartove smrti da „žena nije potpuna bez muškarca“ i dodajući „…ali gde da nađeš pravog muškarca ovih dana?“.

Za razliku od stavova o ljubavi i braku, njena politička uverenja bila su sve, samo ne konzervativna.

U jeku antikomunističke histerije u SAD i delovanja komisije koja je ispitivala ideološka usmerenja Amerikanaca, Bekol i Bogart su 1947. bili među 500 slavnih potpisnika peticije kojom se protestuje protiv kampanje usmerene na „uništenje filmske industrije“. Takođe, njih dvoje putovali su i u Vašington, kao deo grupe poznate pod nazivom Komitetet za odbranu Prvog amandmana, a sve s ciljem odbrane „osnovnih građanskih sloboda koje su nam oduzete“. Zapravo, sve do svog kraja, Bekol će direktno ili indirektno podržavati demokrate i njihove predsedničke kandidate.

Tokom sedamdesetogodišnje karijere, Bekol nije bila akterka ni u jednom skandalu; svoj emotivni život držala je u tajnosti i nikada se nisu pojavile ispovesti njenih ljubavnika ili udvarača; dvoje dece koje je imala s Bogartom i sin kojeg je rodila u braku s Robardsom nisu postali deo razmaženog i razularenog holivudskog društva, sve što je želela da objavi o sebi, ispričala je u autobiografijama. Gospodstveno ponašanje bilo je uvek zgodno dopunjeno gospodstvenim izgledom. Nikad vulgarna, nikad napadna, uvek u odeći koja joj pristaje, ali nikako ne prikriva činjenicu da je pre i iznad svega lepa žena.

Za mnogim ženama njenog doba Holivud je naricao, pravio posmrtne spektakle i stvarao teorije zavere. Sasvim očekivano, to se u slučaju Lorin Bekol nije dogodilo. Velika dama vremena koje je odavno prošlo, otišla je tiho, elegantno i sa stilom. Kako se već odlazi u 89.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure