img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sećanje – Vatroslav Mimica, filmski reditelj (1923–2020)

Poetika opraštanja

26. februar 2020, 19:16 Zlatko Crnogorac
Copied

Film Banović Strahinja iz 1981. godine još uvek je neprevaziđeno filmsko delo o srednjovekovnoj Srbiji

Velikan jugoslovenske kinematografije umro je u Zagrebu 15. februara. Njegovo poslednje ostvarenje, film Banović Strahinja iz 1981, kada je počela poslednja decenija Jugoslavije, do danas je neprevaziđeno delo sedme umetnosti posvećeno srednjovekovnoj Srbiji. Podudarnost je htela da nedavna retrospektivna izložba Ivana Meštrovića u Narodnom muzeju u Beogradu, kao i njegovo neprevaziđeno vajarsko delo, torzo Banović Strahinje, skrene pažnju na zajednički identitet ljudi s ovih prostora.

Mimičin debitantski film U oluji 1952. godine spada u prvih 20 filmova snimljenih u bivšoj Jugoslaviji. Naredni film Jubilej gospodina Ikla danas se, uz Koncert Branka Belana i Ne okreći se sine Branka Bauera, sagledava kao bitno ostvarenje početaka hrvatske kinematografije. Nakon toga, Mimica će se okrenuti animaciji i postati jedan od utemeljivača Zagrebačke škole animiranog filma. Godine 1957. režira svoj prvi animirani film Strašilo i osvoja Grand pri u Veneciji, što je prvi veliki međunarodni uspeh Zagrebačke škole. Siže Strašila sublimacija je Mimičnog scenarističkog svetonazora: usamljenik na polju, razapet, u dronjcima, nastoji da se sprijatelji baš sa onim bićima protiv kojih ga je čovek tu posadio, sa pticama.

Takav koncept, koji je Ranko Munitić definisao kao „egzistencijalističku poetiku Vatroslava Mimice“, zadržaće i u igranom filmu kome se vraća sredinom šezdesetih, trilogijom Prometej s otoka Viševice (1964), Ponedjeljak ili utorak (1966) i Kaja, ubit ću te (1967), otkrivajući iskustvo stečeno u animiranom filmu. Odlučuje se na dotad nezamislive eksperimente: njegov snimatelj u filmu Prometej s otoka Viševice, Tomislav Pinter, koristiće različite fakture fotografije za određena razdoblja dana. Napuštajući klasičnu naraciju, Mimica inovativno uvodi modernizam u jugoslovenski film, kroz kolaž paralelnih kolorističkih planova i apstraktnu alegoriju, i delocira kontekst NOB-a u novo vreme postanka socijalističke srednje klase. Taj će film dobiti Zlatnu arenu u Puli 1965. godine (sa Tri Aleksandra Petrovića). Iduće godine na istom festivalu, Ponedjeljak ili utorak dobija Zlatnu arenu za najbolji film a Mimica za režiju. Kaja, ubit ću te, kao sinergija mediteranske scenografije entropije i dinarske psihopatologije, naići će na opšte nerazumevanje i osudu Pulskog filmskog festivala, ali će verovatno inspirisati sledeću generaciju autora sve do Lordana Zafranovića.

Slede filmovi Događaj (Srebrna arena 1969), Hranjenik, Makedonski deo pakla, Poslednji podvig diverzanta Oblaka, sa njegovim najangažovanijim glumcem Pavlom Vujisićem, da bi film Seljačka buna, odnosno TV serija Anno Domini 1573 inspirisana Krležinim Baladama Petrice Kerempuha, bila svojevrsna produkciona priprema za njegovo najambicioznije ostvarenje – film Banović Strahinja. Snimljen je po scenariju Aleksandra Petrovića (bio je to njegov povratak nakon što je zbog crnog talasa proglašen disidentom srpskog filma) kao hrvatsko-srpsko-zapadnonemačka koprodukcija. Navodno i danas, pod nama manje poznatim naslovom The Falcon / Der Falke, može se videti u kasnim terminima nemačkih kablovskih kanala. Tada ga je u Jugoslaviji videlo neverovatnih milion gledalaca.

U prvobitnoj podeli trebalo je da Dragan Nikolić tumači Banović Strahinju, Bekim Fehmiju – Aliju. Međutim, zbog internacionalne distribucije filma Banovića je igrao Franko Nero, italijanska zvezda, a nemačkog glumca Gerta Fruhea je pozvao da igra Jug Bogdana. Dragan Nikolić je glumio Aliju, što je verovatno jedini negativni lik u njegovoj karijeri, a tada dvadesetogodišnja Sanja Vejnović je igrala Anđu. Glasove Nera i Fruhea nahsinhronizovali su Mrgud Radovanović i Petar Banićević. Slavu inostranog dvojca preoteli su Dragan Nikolić i Rade Šerbedžija. Nikolić je za ulogu Alije dobio Zlatnu arenu, i to u konkurenciji još tri svoje uloge: u filmovima Sezona mira u Parizu, Neka druga žena i Lov u mutnom. Film će dobiti i Arenu za muziku – Alfi Kabiljo. Mimica je imao i izvanrednu podelu epizodnih uloga: Kole Angelovski, Zlatko Madunić, Edo Peročević, Longa Pavićević i Neda Spasojević.

U srazu sa aktuelnim porodičnim nasiljem, Banović Strahinja i danas je avangarda: suprotstavljajući se onovremenoj konvenciji, glavni junak kreće u potragu za otetom dragom, oprosti joj prevaru na koju je prisiljena i, uprkos tradiciji, poštedi joj život. Mikroklimu filma Mimica je gradio izvanrednim epizodnim ulogama i mozaikom scena – na primer, čuvena scena Abdulahovog (Rade Šerbedžija) nabijanja na kolac u orijentalnom, turskom logoru. Sagledavan iz današnje perspektive, postupak Mimičine modernistčke režije tradicionalno narativnog scenarija, Banović Strahinja najviše podseća na novi vestern žanr i komercijalni film Klinta Istuvda.

Krajem osamdesetih, u sveopštem nacionalnom overdozu jubilejom 600. godina Kosovskog boja, dobićemo prikladan istoimeni ali nikad uvažen film, uprkos solidnom literarnom predlošku Ljubomira Simovića. Do danas, na temu srpskog srednjeg veka, a u novoj kontekstualizaciji državotvornosti Stevana Nemanje, biće snimljena verovatno najviše i opravdano osporavana serija Nemanjići. Tako će Banović Strahinja Vatroslava Mimice, baš kao i istoimeni torzo Ivana Meštrovića, do naših dana ostati neprevaziđena umetnička dela o srednjovekovnoj Srbiji.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Ludo vreme ovog leta

Klima

06.avgust 2025. Katarina Vilhelm / HR

Svuda pakao, samo u Nemačkoj – lije kiša

Dok Balkan, Italija ili Španija gore, nad Nemačkom se poslednjih nedelja sastavilo nebo. Zašto?

Alergije

06.avgust 2025. M. L. J.

Prvi slučaj alfa-gal sindroma u Srbiji: Ko su ugroženi i kako se zaštititi

U Srbiji je zabeležen prvi slučaj alfa-gal sindroma, odnosno alergije na crveno meso koja nastaje nakon ujeda krpelja. Postoje načini za prevenciju, ali i lečenje

Letnje prevare

06.avgust 2025. F. M.

Kako turističke agencije varaju ljude veštačkom inteligencijom?

Pojavi vam se na nekoj društvenoj mreži bajkovita plaža. Ili restoran. Hteli biste baš tu da odete. Postoji samo jedan problem – ne postoje

Razgrađivanje plastike

06.avgust 2025. Luka Stokić (DW)

Revolucionarno otkriće u Srbiji: Crvi koji jedu stiropor i prave đubrivo

Plastični otpad je sve veća pretnju po životnu sredinu. U Srbiji je došlo do revolucionarnog otkrića: crvi bi mogli da reše ovaj problem

Tenis

04.avgust 2025. M. M.

Umesto Novaka u Atinu se seli turnir „Beograd open”

Teniski turnir Beograd Open, iza kojeg stoji porodica Đoković, a koji je planiran za novembar, održaće se u Atini, potvrdili su iz organizacije

Komentar

Komentar

Građanski sukobi

Srbija srlja u građanske sukobe na jesen kada se oni koji su otišli na odmor vrate orni i poletni da se više ne povlače pred golom silom koja brani bezakonje

Andrej Ivanji
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure