img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kako je propao italijanski fudbal

Pare i muzika

07. avgust 2002, 19:24 Ivan Jevtović
Copied

Nikad se nije desilo da čak 23 kluba (od prve do treće lige) rizikuju da budu isključeni iz takmičenja zbog zaostalih dugovanja. Samo nekoliko cifara je dovoljno da se shvati vrsta krize kroz koju prolazi italijanski fudbal: ukupni godišnji prihodi klubova prve lige iznose 1,15 milijardi eura, dok samo troškovi za angažman igrača iznose 740 miliona eura

Serija neostvarenih transfera koji bi osvežili sparno leto (Davids u Romu, Nesta u Inter), odnosno nedostatak „keša “ učinili su da timovi odu na pripreme potpuno nepromenjeni u odnosu na prošlu sezonu. U poslednjem času, kada je italijanski fudbal padao u nezapamćenu krizu a navijači u depresiju, na scenu je stupio sveprisutni Silvio Berluskoni, vlasnik Milana i premijer Italije, oduvek poznat po smislu za spektakl i improvizaciju (karijeru je započeo kao zabavljač na luksuznim krstaricama). Uvek u dosluhu sa svojim agencijama za ispitivanje javnog mnjenja, Berluskoni je osetio trenutak, okrenuo par telefonskih brojeva i dao nalog za transfer Brazilca Rivalda u Milan. Televizijski magnat je tako poklonio italijanskoj publici ponajboljeg igrača tek završenog Mundijala i nesumnjivo zaradio nekoliko procenata popularnosti kod italijanskog biračkog tela. Usput je omogućio svom timu da povrati katedru na evropskoj fudbalskoj sceni koju je držao do pre par godina. Ukupan iznos transfera (18 miliona eura za trogodišnji ugovor) nije čak ni preterano visok jer je Rivaldo otišao iz Barselone bez ikakvog obeštećenja. Milan je tako porekao svoju nedavnu odluku da nikad više neće kupovati Brazilce jer su, navodno, stalno odsutni zbog obaveza sa svojom reprezentacijom. Odlučujuću ulogu u transferu Rivalda iz Barselone imao je trener Katalonaca, povratnik Luis Van Gal, koji je smatrao da je Brazilac suvišan. Takođe, ima glasina da je Rivaldo, poput mnogih igrača poreklom iz Brazila, zapravo stariji nego što piše u dokumentima. Neki sumnjaju da je sklon povredama i da su Španci još jednom prodali Milanu „praznu pušku“: Argentinac Redondo, od prelaska iz Real Madrida u Milan pre tri godine, nije odigrao nijednu jedinu utakmicu zbog povrede. Međutim, sve ove sumnje padaju u vodu kada se ima u vidu sjajan učinak Rivalda na Svetskom prvenstvu gde je, prema rečima brazilskog selektora Skolarija, bio najbolji igrač.

DUGOVI: Kada su u gradu već svi maštali o velikom derbiju Ronaldo protiv Rivalda (dva imena koja zvuče skoro istovetno, kad su otpevana na akustičnom San Siru), stigla je vest da je Ronaldo na korak od prelaska u Real Madrid. Ronaldo ima ugovor na još pet godina, ali očigledno želi da naplati epitet najboljeg strelca Svetskog prvenstva. Poslednju reč imaće predsednik Intera Masimo Morati, koji od silnih posrednika i menadžera još nije mogao da čuje samog Ronalda (razlog za odlazak je navodno neslaganje sa strogim trenerom Kuperom). Bio bi to još jedan udarac ovom naftašu meceni, koji je za sedam godina u Interu promenio 88 igrača, uložio preko 500 miliona eura, a osvojio samo jedan trofej (Kup Uefa ‘98). S druge strane, nezadrživi vlasnik Reala Florentino Peres upotpunio bi svoju galeriju asova (Zidan, Figo, Raul…) i stavio hipoteku na deseti Kup šampiona Reala.

Transferi igrača su postali sve ređi i finansijski skromniji – što do sada nije uticalo na kvalitet igre, ali je pogađalo moćne menadžere, ljude iz senke današnjeg fudbala. Međutim, poslednjih meseci situacija je postala dramatična: doveden je u pitanje opstanak pojedinih klubova pa čak i start prvenstva. Naime, od kada je recesija pokucala na vrata francusko-američkog konglomerata Vivendi Univerzal, vlasnika Kanala Plus i digitalnih kanala u Španiji i Italiji, a istovremeno bankrotirao nemački gigant Kirk Media, nastupila je panika među klubovima širom Evrope. Obećani novac za TV prava biće drastično smanjen, što dovodi klubove u opasne vode jer su višegodišnji ugovori sa igračima basnoslovni, a po svim evropskim zakonima koji štite radnike ugovori su nedodirljivi, osim ako radnik (igrač) sâm ne traži smanjenje plate.

Tako su nedavno zvezde Intera Vijeri i Rekoba samoinicijativno ponudili smanjenje svojih ugovornih primanja koja iznose po pet-šest miliona eura (neto) godišnje. Očekivalo se da će, u katastrofalnoj finansijskoj krizi klubova, ova inicijativa uzeti maha među igračima Serije A, ali je naišla na ironiju i sumnjičavost ostalih zvezda.

ŽRTVE: Sistem je „bolestan“ jer zavisi od televizijskih prava, a sami digitalni satelitski kanali su u velikim teškoćama jer ne uspevaju da izađu na kraj s „piratskim“ karticama, kojih u Italiji ima preko jedan milion (naspram dva miliona regularnih). Za sada sistem funkcioniše samo u Engleskoj, gde kanal Skaj nema problema s piraterijom i uspeva da održi na nogama sve klubove (konkurentski ITV je propao). Zato se mnogi raduju najavljenom dolasku Australijanca Ruperta Mardoka, vlasnika engleskog Skaja, koji nudi da otkupi italijansku branšu Kanala Plus za oko 1,2 milijarde eura. Ako Mardok još uspe da nadmudri hakere iz Napulja i nekom inovacijom spreči falsifikovanje digitalnih kartica, profit mu je zagarantovan.

Prva žrtva krize je slavna Fiorentina, koja je prestala da postoji 31. jula pošto vlasnik Čeki Gori, kontroverzni filmski producent, nije uspeo da obezbedi 22 miliona eura za zaostale plate igračima. Već sutradan osnovan je istoimeni novi klub s novim vlasnicima, koji će takmičenje započeti od C2 lige s omladinskim pogonom nekadašnje Fiorentine. Igrači prvog tima, među kojima i Peđa Mijatović, do poslednjeg dana nisu verovali da klub može da propadne: ostali su bez prošlogodišnjih primanja i bez kluba.

Nikad se nije desilo da čak 23 kluba (od prve do treće lige) rizikuju da budu isključeni iz takmičenja zbog zaostalih dugovanja. Samo nekoliko cifara je dovoljno da se shvati vrsta krize kroz koju prolazi italijanski fudbal: ukupni godišnji prihodi klubova prve lige iznose 1,15 milijardi eura (od čega 54 odsto od TV prava), dok samo troškovi za angažman igrača iznose 740 miliona eura (a gde su struja, komunalije…). Ukupan prošlogodišnji gubitak 128 profesionalnih klubova (od prve do treće lige) iznosi oko milijardu eura.

Ali, zašto su klubovi više trošili nego što su prihodovali?

Jednostavno, verovali su da je finansiranje od strane televizijskih kanala na ime TV prava bunar bez dna. Usled nagomilanih gubitaka, televizijski kanali, naročito oni digitalni koji žive od TV pretplate, drastično su smanjili sume izdvajane za fudbalske klubove. Čak i državni RAI sada nudi polovinu novca uplaćenog prethodnih godina.

Još se ne zna kad će početi sezona ni kako će se završiti, jer osam manjih klubova Serije A preti štrajkom ako im Kanal Plus ne obezbedi po deset mliona eura za TV prava. Poređenja radi, prvak Juventus prima 60 miliona eura za TV prava i jedini je klub prve lige koji posluje bez gubitka i bez dugovanja. Čak i Roma i Lacio posluju s gubitkom i do poslednjeg dana njihov upis u novo prvenstvo bio je neizvestan. Oba kluba su na kraju došla do novca tako što su većinski vlasnici (manjinski deo akcija je u slobodnoj berzanskoj prodaji) zahvatili u svoj džep. Međutim, moraće drastično da se smanje troškovi: Lacio ima strašan tim, ali plate nisu ni približne raspoloživom novcu u kasi, pa je prodaja Krespa ili Neste neizbežna kako bi se ostalim igračima isplatilo 28 miliona eura zaostalih plata.

Na kraju, igrači širom Evrope moraće da shvate da su dosadašnja primanja bila nerealno visoka. Sledi drastično smanjenje plata za sve, osim za malobrojne fenomene koji svojim prisustvom donose i brojne sponzore za klub.

REPREZENTACIJA: Ogromnom štetom rezultiralo je i ispadanje sa Svetskog prvenstva. Neostvareni prihod RAI-ja meri se na oko 100 miliona eura, usled propuštenih reklama: eliminacijom „azura“ Svetsko prvenstvo više nije bilo interesantno (sa 25 na osam miliona gledalaca po utakmici) tako da ni reklame nemaju više efekta.

Krivica je u prvom trenutku svaljena na „mafiju iz Fife“ i ekvadorskog sudiju Morena koji je „izbacio“ azure sa Mundijala. RAI je čak najavio tužbu protiv Fife zbog pretrpljene štete od strane sudija. Kasnije, kada su pogledali reprize utakmica, Italijani su ipak shvatili kakve su šanse propustili Vijeri i društvo.

Jugosloveni u kalču

Jugosloveni više nisu u glavnim ulogama u trci za titulu prvaka Italije, pa je i naša kolonija ostala bez svojih „ambasadora“, na čije su se pozivanje često otvarala mnoga vrata. Nekada je u milanskoj policiji dozvola za boravak, popularni „sođorno“, mogla da se dobije preko reda zahvaljujući slici s posvetom Dejana Savićevića, a danas… Ostali su samo Stanković, odličan prošle sezone u Laciju, i Mihajlović, koji se radovao dolasku na klupu svog drugara Manćinija, ali je potom na treningu pretrpeo tešku povredu kolena. Mijatović je ostao bez kluba posle bankrota Fiorentine, dok je kao pojačanje novom prvoligašu Komu stigao Nikola Lazetić, prošle sezone prvak Turske sa Fenerbahčeom.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Fišing

Fišing

29.april 2026. Nemanja Rujević

Pozdrav, nemojte nikako glasati za Mariju!

Aplikacijom Vocep kruži naizgled nevini poziv da se glasa za malu Mariju, valjda u nekom baletskom takmičenju. U pitanju je fišing

Odmor Bašibozoka

Aukcija u Sotbiju

29.april 2026. I.M.

Srbija kupila sliku Paje Jovanovića u Londonu za skoro 200.000 evra

Ministarstvo kulture Srbije otkupilo je delo Paja Jovanović „Stražar koji se odmara” na aukciji u Londonu za 170.000 funti, odnosno oko 196.000 evra. Slika iz čuvenog orijentalističkog ciklusa biće smeštena u zbirku Istorijskog muzeja Srbije

Veštačka inteligencija

Industrija veštačke inteligencije

28.april 2026. Uroš Mitrović

Ilon Mask protiv Sema Altmana: Sudski rat za dušu veštačke inteligencije

Sukob bivših saradnika oko milijardi dolara i budućnosti OpenAI-ja seli se u sudnicu. Da li je vizija o neprofitnoj tehnologiji bila samo varka

Pompeja

28.april 2026. N.R.

Kako izgleda čovek kojeg je ubila kiša vulkanskog kamenja

Arheološki park u Pompeji prvi put je probao da veštačkom inteligencijom generiše jednu od žrtava čuvene erupcije vulkana

Maraton u Londonu

Maraton u Londonu

27.april 2026. N. M.

Naučnici predviđali tek za 50 godina: Kako je Kenijac uspeo da obori neverovatan rekord

Kenijski atletičar Sebastijan Save ispisao je istoriju na 46. Londonskom maratonu, postavši prvi čovek koji je zvaničnu maratonsku trku završio za manje od dva sata. Naučnici su tvrdili da ovaj rezultat nije dostižan još 50 godina

Komentar
Viktor Rajić, dečak koji hekla, internet zvezda, daje intervju televiziji Nova
Heklaj, Viktore, nek’ crknu dušmani!

Frustrirane budale na internetu nisu mogle da zaobiđu ni Viktora Mitića, dečaka od jedanaest godina koji hekla. To je vrli novi svet

Nemanja Rujević
Zajednička konferencija za novinare opozicionih poslanika

Pregled nedelje

Šta će biti sa opozicijom – možda se ujedini

Pred opozicijom je teška odluka. Izići na izbore i rizikovati  još jedan poraz ili podržati studente u stvaranju referendumske atmosfere. Šta nam govore rezultati nedavnog glasanja u Mađarskoj

Filip Švarm
Nikola Selaković

Komentar

Ko to može Selakovića da „povuče za Generalštab“

Ministar kulture Nikola Selaković nasred Skupštine poručuje opoziciji da može da ga “povuče za Generalštab”. To je ispod zdravog razuma, pristojnosti, a pre svega časti

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1842
Poslednje izdanje

Represija i dirigovana anarhija u Vučićevoj Srbiji

Koliko živ čovek može da podnese Pretplati se
Represija i dirigovana anarhija (III): Informerov rijaliti sa “dekom”, pozornikom i Vučićem

Združeni napad na zdrav razum

Paralele: Srbija i Mađarska

Borba za duše nagnute nadesno

Intervju: Srđan Dragojević, režiser i pisac

Pokažite kičmu, pokažite obraz

Roman

Poigravanje pravilima igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure