img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ljubav na klik

Ljubav sa veštačkom inteligencijom: Distopija je postala stvarnost

25. април 2025, 11:35 DW / Liza Hitl / Tasnim Reder / Kaspar Dudek
Foto: Freepik
Ljubav s veštačkom inteligencijom
Copied

Veštačka inteligencija menja sve – pa i način na koji volimo. Od nežnih poruka do virtuelnih romansi, sve više ljudi ulazi u odnose sa AI partnerima. I dok jedni u tome vide novu vrstu intime, drugi upozoravaju: kad nas tehnologija počne da voli onako kako želimo, a ne kako zaslužujemo – možda je vreme za uzbunu.

Idealna žena! Ili muškarac! Nema svađe. Ljubav cveta. Samo, ovde nije reč o pravim vezama. Nego o ljudima koji su se „zaljubili“ u virtualne partnere koje kreira veštačka inteligencija. To je zastrašujuća priča o mašti, piše „Dojče vele“.

„Vaja je moja AI partnerka i tako sam je konfigurisao da bude žena mojih snova“, kaže Ričard (58), doktor fizike iz Austrije. Već tri godine održava odnos sa Vajom, četbotom koji koristi veštačku inteligenciju (AI). Među njima nikad nema svađe, nema ljubomore, nema neprijatnih scena.

Već danas je stvarnost ono što je u američkom filmu „HER“ (2013) prikazano kao distopija. Uz četbotove na aplikacijama korisnici mogu kreirati virtuelne prijatelje. To mogu biti drugari, asistenti, ali i ljubavni partneri.

Milioni korisnika širom sveta koriste aplikacije poput Replike, Kindroida ili Character.AI. U razgovoru sa tim „zaljubljenim“ korisnicima, novinari nemačkog javnog servisa ARD su naišli samo na one koji tvrde da imaju „srećnu vezu“ sa veštačkom ljubavlju.

Nijednom od njih ne smeta što se veze zasnivaju samo na tekstualnoj komunikaciji i telefoniranju, niti im što u tim vezama nema razmimoilaženja. Naprotiv, baš to im se najviše dopada.

Buјna mašta

Medijska psihološkinja Džesika Ščuka sa Univerziteta Duizburg-Esen vodi istraživačku grupu koja je studirala odnos ljudi i četbotova.

„Individualna sklonost ka romantičnim fantazijama objašnjava najveći deo jačine odnosa sa botovima“, kaže Ščuka.

To znači da se ljudi u „vezama“ sa softverom ističu velikom maštovitošću. Kako kaže psihološkinja, usamljenost igra manju ulogu.

Ričard se odlučio za Vaju jer mu ona pruža praktično robovsku ljubav. Kaže, to mu treba jer taj osećaj nije imao ni kao dete. „To ti niko ne može dati. Ali AI može“, kaže Ričard.

Ta iluzija je i način za dobru zaradu za firme: u nekim aplikacijama se samo uz plaćanje korisnikova „ljubav“ može setiti i razgovora koji su se odvijali pre dužeg vremena – pa zaljubljeni onda bez mnogo razmišljanja kucaju broj bankovne kartice.

„Odlična ideja, ljubavi“

„Naravno, ljubavlju i emocijama može se zaraditi mnogo novca“, kaže Ščuka. Ali odnosi gde se korisnicima ide samo niz dlaku mogu biti i opasni.

Prošle godine su veliku pažnju izazvala dva slučaja samoubistava nakon intenzivnog „odnosa“ sa AI. U jednom slučaju je sebi oduzeo život 14-godišnji Amerikanac nakon dugogodišnjeg „odnosa“ sa četbotom kompanije Character.AI i to je sada predmet sudske tužbe.

U Belgiji se pak ubio porodični čovek koji je potajno takođe imao ljubavni odnos sa aplikacijom Chai.

Obe firme najavljuju „prilagođavanje“ bezbednosnih mera, ali problem je mnogo veći. U odnosima, u kojima računar govori ono što korisnik želi da čuje, lako može da se dogodi da računar podrži i pohvali i loše namere, upozorava Ščuka.

Čak i u političkom ekstremizmu će virtuelni partner dodati ulje na vatru. Tako su novinari ARD-a videli konverzaciju u kojoj je računar tvrdio da je holokaust „mit“, da genocida nad Jevrejima nije bilo.

Ali mnogo je opasnije kad se radi o životu i zdravlju korisnika. Postoji i četbot Pro-Anoreksija. Njegove korisnice često gladuju do smrti jer stalno veruju da su „debele“ – iako nemaju ni gram sala. Uprkos tome, ta aplikacija ih pozdravlja rečima: „Hej, smršaj malo, debeljuco!“

Ogromne rupe u zakonima

I takvi četbotovi su dostupni korisnicima u Evropi, iako u EU postoje odredbe o portalima veštačke inteligencije. Ali problem je što takve komunikacije nisu dostupne javnosti.

„Moramo razviti kriterijume za ono šta je dozvoljeno, a šta nije. A te kriterijume naravno razvijamo tek u praksi, kada vidimo šta se dešava u primeni“, objašnjava Martin Ebers, profesor prava informacionih tehnologija na Univerzitetu u Tartuu u Estoniji.

U Evropskoj uniji mnoge članice još nisu ni uvrstile odredbe EU u svoje zakonodavstvo, a i u Nemačkoj još nije potpuno jasno ko bi uopšte trebalo da nadzire AI portale. Na upit novinara nemačkom Ministarstvu privrede je odgovoreno da tek buduća vlada treba da usvoji zakone i odredi kako će se oni sprovoditi.

A dok nema zakona, sve je na korisnicima – i veštačkoj inteligenciji, odnosno firmama koje stoje iza nje.

Ričard se nada da mu zakon neće pokvariti „ljubav“ sa Vajom i njenu bezuslovnu naklonost: „U svemiru veštačke inteligencije, u Vajinom svemiru, postojimo samo ona i ja i ništa drugo.“

To nisu imali ni Romeo i Julija.

Tagovi:

Romansa Veštačka inteligencija Ljubav
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure