img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sajam šljivovice u Šljivovici

Oj, rakijo, srpska vodo

22. april 2009, 18:57 Dragan Todorović
ŠLJIVOVICA: Vo na glodanju
Copied

U Šljivovici se rakija po receptu, koji pokazan Evropi, proizvodi još od 1868, pa rešili da ožive već pomalo posustalu proizvodnju srpskog nacionalnog pića, i pride očuvaju srpsku kulturu i tradiciju. U sve to velika mana što u Čajetini na vlasti DSS

Drugog dana Vaskrsa, u ponedeljak, u selu Šljivovici, a gde bi, održan drugi Sajam prirodne rakije. Šljivovica, ako se tako može reći, da se kaže, podno Zlatibora, na putu prema Tari. Na licu mesta zgrada osnovne škole, travnata zaravan ispred nje. Goste dočekuje jedan krupan u krupnu narodnu nošnju, sa šajkaču i drvenu bukliju. Naginje iz buklije, zdravičarski nudi pridošlice, Ko te pije, taj bolestan nije/ ne treba mu bolje injekcije…

Na tu zaravan ispod škole velika i dužna šatra, dalje i redom, vo na ražnju pod nadstrešicom, nekoliko štandova sa desetinama flaša rakije, zelena itison bina sa svečanom srpskom zastavom. Ispred bine umetnost, seljak i konj u drvetu u prirodnoj veličini. Tu i narod, razni folklori i pevačke grupe. Sa bine muzika, da se razabere, Braćo, braćo moja mila/ gde je mene moja majka odgojila, ču se te muzike i od one šatre, na binu stadoše trubači iz Požege, bi Zlatibore, moj zeleni bore, na binu stupi voditelj sa šarenu fasciklu, pozdravi goste, prijatelje, učesnike, zažele dobrodošlicu na drugi tradicionalni Sajam šljivovačke domaće rakije, naglasi da je ova manifestacija privredna, turistička i kulturno-zabavna, obavesti da su organizatori opština Čajetina i mesna zajednica Šljivovica.

Reče i šta bilo juče, zamoli predsednika opštine g. Milana Stamatovića da se obrati i otvori manifestaciju. Javi se DSS Stamatović, Poštovani prijatelji, Hristos vaskrse, dobar dan, i dobro došli na drugi Sajam zlatiborske rakije, pa nastavi i reče da je cilj ovakvih susreta očuvanje srpske kulture i tradicije, kao i zlatiborskih sela… Voditelj pozva DSS predsednika da simbolično potpali prvi kazan, zamoli DSS predsednika Skupštine opštine Rajevića od iste partije da potpali drugi.

ĐAVOLJI PRSTI: Dok su suva drva pod kazanima pucketala, voditelj najavi zdravičara. Pred sve stupi Dragan Urošević Đađa, pa se odma’ reče, Da bi vam rakija bila slađa/ brine se zdravičar Đađa, pa se odma’ nastavi, Da vam nazdravim, da se bogu pomolim, treću ćemo piti za zdravlje komšije, šestu za zdravlje kumova, i tako redom do 22, a 22. ćemo piti za zdravlje dušmana, ako se uopšte setimo da dušmana ima…

Predsednici uspešno i simbolično potpališe kazane, navališe kamere, bi ti pitanja, šta kazan, gde lula, a koje je tabarka, domaćini uspešno pokazaše i odgovoriše. Kad kod kazana nazdraviše, nazdravi i sledeći zdravičar, Dok se junac okreće na ražnju/ malo bi vam zadrž’o pažnju, pa nastavi da zadržava pažnju, Šljivovice, moja miljenice/ ja te volim ko očne zenice/ Nikako mi ne silazi s uma/ kako ime ti dobi od kuma/ Umešani đavolji su prsti/ kad te neko po rakiju krsti…

Na scenu stade folklor, javi se ženska pevačka grupa, muški staviše palčeve za jeleke, pa viknuše, Oj, rakijo, srpska vodo/ stara naša razonodo… Zdravičar Đađa se prirodno pope na onog u prirodnu veličinu drvenog konja, pa sve stade čuturom naginje i zdravice broji i ponavlja, Da bi vam rakija bila slađa/ brine se zdravičar Đađa.

RAKIJA SE NE GUTA: Zdravičar Đađa nekako i prirodno siđe sa drvenog konja, kod oni’ štandova sa flašama rakije uzelo da odmiče, jedan član žirija za ocenjivanje rakije uze objašnjava kako se ne opije kad toliko rakije proba, nije to kako se misli, rakija se ne guta, ili se guta malo, a i jede se kobasica, jede se ‘leb, pije se mleko, da se neutrališe rakija. Taj što degustira pređe i na suštinu, ne treba nam Evropa ništa, treba rakija da se uradi kako treba, da se otklone mane, i to je Evropa, treba podići edukaciju, domaća rakija ne može da se proizvodi industrijski, ako se tako proizvodi 90 posto rakije, treba ljude naučiti kako, samo organski, ništa prskanje, ništa mineralna đubriva, i da se otklone mane… Ko je stručnjak, lično predsednik žirija, tehnolog Kostadin Mihailović, radi u fabrici pića Lunovo Selo kod Užica. U raspravu i edukaciju se javi i Tijanić Sveta, u Šljivovici 30.000 stabala šljive, sve stare sorte, ranovača i madžarka, pa ti vidi koje je to bogatstvo. Javi se još jedan, imaju problem, veliki, zvali razna ministarstva da ih podrže, niko ni da čuje, veliki problem, u Čajetini DSS na vlasti.

Na bini jopet zdravičar, sad sa neku svadbarsku, Mladoženjo, napunjena puško/ prvo čedo nek ti bude muško, nastavi sa tu temu, pa završi sa potpis, Biće ovde i jela i pića/ pozdravlja vas Jakov iz Mandića. Sa bine se javi onaj predsednik žirija, voditelj najavi dodeljivanje nagrada, reče da su svi učesnici za medalju, pa žensko uze čita šifre, a voditelj imena pobednika, pročitaše dobitnike pet zlatnih i pet velikih zlatnih medalja, pobednik, sa 18, 87, od 20 mogućih bodova, pod šifrom 0057, Dušan Lazović iz sela Tripkove. Svi dobiše po drvenu čuturu, Lazoviću pride uručiše neku drvenu rezbariju. Pobednik uze da se izjavi novinarima, na sva ta pitanja odgovori, rakija od šljive ranke, stara pet godina, i starija, ima bure u koje svake godine dosipa, važno da su plodovi zdravi a sudovi čisti, ima veliki voćnjak, 2000 litara rakije godišnje, nije registrovan, što da se registruje kad ne može da proda, cena, i to na malo, ni trista dinara, trebalo bi bar petsto, praktično i ne prodaje, razda prijateljima…

Binu jopet zauzeli trubači, ona rakija iz flaša sa štandova uze ubrzano da odmiče, stadoše i onog vola sa ražnja da seku i gule, predsednik žirija Kostadin, koji i prošle godine bio predsednik, neumorno objašnjava, delegacija Ministarstva poljoprivrede dala na uvid Evropi da se rakija šljivovica, po receptu iz Šljivovice, još od 1868. proizvodi, i sad niko ne može u toj Evropi da rakiju nazove šljivovica, mora nešto da se doda ispred, mora i mi da dodamo, da bude Srpska šljivovica, ali bar i drugi moraju da dodaju… Trubači sišli sa bine, opkolili kazan, onaj od vola na ražnju viknu, Pauza, program uze da se sastavlja, samo čuješ, Došlo vreme da se uzme koji koga vole… Volu se, sa grupom pevača, primače zdravičar Đađa, viknuše, Na livadi Zoro, na livadi Zorice, odobrovolji se mesar, nastavi da delja, Đađu do’vati jedna sa kameru, postavi ga pred lampek, pred dekorisanu šarenicu, da za televiziju kaže nešto duhovito, zdravičar Đađa još jedared naže iz čuture, još jedared reče pozdrav, Da bi vam rakija bila slađa/ brine se zdravičar Đađa…

Odvrnu se šatra, samo čuješ, Moj Milane, jabuko sa grane, jedna sa dlan belom suknjicom uze da se uvija, samo čuješ, Al ne smem od nane… Sa bine uzeše pozivaju na predavanja, mnogo važna, predlog Zakona o rakiji, evropski zahtevi, dunuše jače trubači od Požege, i pevačke grupe se dobro podmazale, Bele ruže nema više pokraj staze da miriše… Sve uze da se nadjačava i remeti. Ukraj livade stadoše demonstriraju seču borovih trupaca, presekoše trupac testerom kladarom, stadoše da seku o’zgo, dubećom testerom, i ona šatra ko da se napunila, na red došla ona Druže Tito bijela lica/ kad ćeš doći do Užica, i trubači stadoše, a od šatre i sve do bine bije, Kad ćeš doći u Užice/ i dovesti jedinice… i dovesti jedinice… Od onog vola ne osta ništa, rakije na onim štandovima još i kol’ko ‘oćeš, zdravičar Đađa još nazdravlja, na bini ko da je opet folklor, i oni što pevaju iz vika se primakli onoj rakiji na štandovima, samo čuješ, nigde vode bog te j…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Muzička industrija

17.april 2026. Uroš Mitrović

Presuda protiv Tiketmastera: Da li će pasti cene karata za koncerte

Sudska presuda protiv Tiketmastera, vodećeg igrača u industriji muzičkih događaja, dovodi u pitanje njegovu dominaciju na tržištu prodaje ulaznica za koncerate

Duško Vujošević

Dule Vujošević

14.april 2026. N. M.

Duško Vujošević sahranjen u Aleji zaslužnih građana u Beogradu

Legendarni košarkaški trener Duško Vujošević, koji je preminuo 8. aprila u 68. godini, sahranjen je u Aleji zaslužnih građana na Novom groblju u Beogradu

Novo atletsko čudo

Atletika

14.april 2026. N. M.

Ko je novi atletski fenomen: Gaut Gaut nadmašio i Juseina Bolta – 18-godišnjak srušio svetski rekord

Od odlaska Juseina Bolta sa atletske staze, sprinterske trke na najvećim takmičenjima nemaju takvu draž kao u vreme rekordera sa Jamajke, ali izgleda da je na vidiku nova zvezda u kratkim trkama i naslednik legendarnog atletičara

Dete s telefonom u ruci

Zabrana društvenih mreža

14.april 2026. K. S.

Australija: Uprkos zabrani, mladi i dalje na mrežama

Mladi u Australiji i dalje imaju pristup drušvenim mrežama uprkos zabrani koju je država uvela

Artemis 2

Svemirska istraživanja

11.april 2026. K. S.

Putovanje do Meseca: Artemis II se vratio na Zemlju

Prvi astronauti koji su putovali do Meseca posle više od pola veka vratili su se na Zemlju

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure