Nema razloga da javnost bude zabrinuta, navodi se u upozorenju koje je u subotu izdao NOAA-in centar za predviđanje vremenskih prilika u Boulderu u Koloradu, prenosil Glas Amerike (VOA).
Geomagnetna solarna oluja bi, doduše, mogla da prekine visokofrekventne radio prenose, kao što je komunikacija aviona sa udaljenim tornjevima za kontrolu letenja, ali većina komercijalnih aviona može da koristi satelitski prenos kao rezervnu opciju, rekao je prognostičar u tom centru Džonatan Laš.
Satelitski operateri bi mogli da imaju problema sa praćenjem svojih svemirskih letelica, a elektrodistributivne mreže bi takođe mogle da imaju neku „indukovanu struju“ na svojim linijama, iako ništa što ne mogu da podnesu, rekao je on.
„Za širu javnost, ako imate vedro nebo noću i ako ste na višim geografskim širinama, ovo bi bila odlična prilika da vidite kako nebo sija“, rekao je Laš.
Solarni maksimum
Svakih 11 godina magnetno polje Sunca se okreće, što znači da njegov severni i južni pol menjaju položaje. Solarna aktivnost se menja tokom tog ciklusa i sada je blizu svoje najveće aktivnosti koja se označava kao „solarni maksimum“.
Tokom takvih vremena, geomagnetne oluje koje su stigle u nedelju mogu pogoditi Zemlju nekoliko puta godišnje, rekao je Laš. Tokom solarnog minimuma, između oluja može proći nekoliko godina.
U decembru je najveća solarna baklja poslednjih godina poremetila radio komunikaciju.
Podsećamo, oluja nazvana “Kanibal” tada je pogodila Zemlju, a prvo upozorenje izdala je Američka nacionalna administracija za okeane i atmosferu.
Prema procenama naučnika, vrhunac solarnih aktivnosti koji se očekuje 2024. ili 2025. će biti daleko jači nego što su ranije predviđali. Na to ukazuje veći broj Sunčevih pega, ali i pojava takozvanih kanibalističkih koronalnih eksplozija.
Karingtonov događaj
Prvi zabeleženi izbačaj Sunčeve koronalne mase (CME) s velikim uticajem na Zemlju datira od 1. septembra 1859. godine i postao je poznat kao Karingtonov događaj. Ovaj kataklizmični CME stigao je do Zemlje za samo 17 sati, uzrokujući štete i požare u telegrafskoj mreži i opremi, a nekoliko operatera doživelo je električne šokove.
Uzrokovao je velike prekide u radu telegrafa u Severnoj Americi i Evropi. Nedavna studija koja je analizirala rizike koje bi Karingtonov događaj predstavljao za američku elektroenergetsku mrežu danas utvrdila je da bi 20 do 40 miliona ljudi u toj zemlji moglo da ostane bez struje do 2 godine, a ukupni ekonomski trošak iznosio bi od 0.6 do 2.6 biliona dolara.