img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Irska i euro

Muke sa menjanjem

05. децембар 2001, 20:36 Redakcija Vremena
Copied

Šta se događa kada vam banka greškom uplati dvadeset pet puta veći iznos od predviđenog i još se ogradi da nije odgovorna za greške

HEVI METAL: 300 novčića za svakog Irca

Dejvid Hajki iz Dablina otišao je 10. novembra u jednu od poslovnica Irske banke i zatražio da mu 1.500 irskih funti pretvore u pezete i prebace na njegov račun u Španiji. Umesto očekivanih 300.000 pezeta, koliko je trebalo da dobije po zvaničnom kursu, Dejvidu je na račun uplaćeno 300.000 eura, otprilike dvadeset puta više nego što je trebalo.

Dejvid, koji želi da se useli u Španiju, sada tvrdi da je za ovu grešku saznao tek kada su predstavnici banke kontaktirali s njim u Španiji i zatražili da im vrati pare. Nakon toga pozvan je i u špansku policiju kako bi objasnio o čemu je zapravo reč. Tamo ga je čekalo novo iznenađenje. Policajci su ga uhapsili i s lisicama na rukama izveli pred sudiju. Sudiji je gospodin Hajki mirno izjavio da ne namerava da vrati pare niti da na bilo koji način ispašta zbog greške u banci. Sud je naložio da bude oslobođen, ali da ne napušta novo mesto stanovanja i da se javlja na svake dve nedelje sve dok se ne donese odluka u njegovom slučaju.

U izjavi za britanski radio Ulster Hajki je rekao kako je na bančinom izveštaju o transakciji pisalo da banka nije odgovorna za moguće greške u procesu transfera novca s računa na račun.

„Pomislio sam: onda je sve u redu, pare su moje“, kaže Dejvid, dok predstavnici banke odbijaju da daju izjave na ovu temu. Irska policija ne smatra ovo kriminalnim aktom budući da je reč o tehničkoj grešci.

Britanci koji su se na internetu uključili u debatu o ovom pitanju podelili su se na dve grupe: na one koji smatraju da Hajki treba da vrati novac i na one koji smatraju da banka treba da ispašta zbog svoje greške. Ovi prvi smatraju da novac nije njegov i da nije pošteno da ga uzme, da je banka pošteno priznala da je pogrešila i postavljaju pitanje šta bi bilo da je greška bila na Dejvidovu štetu, da li bi se on bunio i šta bi bilo kada bi sada neko sa njegovog računa „greškom“ pokupio celu sumu i još malo više. Dejvidovi simpatizeri ukazuju na brojne greške koje bankarski službenici prave na račun klijenata i njihov arogantan odnos kada grešku treba ispraviti. Neki čak predlažu da im banka vrati pare, ali da im uzme procenat uobičajen kod svake bankarske usluge te da zadrži i kamatu. Takođe, ima onih koji misle da klijent treba da se nagodi s bankom i dobije naknadu zbog problema koje su mu napravili. „Možda bi mu banka i vratila pare da je situacija bila obrnuta, ali pomislite koliko bi samo vremena on potrošio na tu proceduru“, poručuje jedan od onih koji misle da je novac Dejvidov i kvit.

Inače, zamena irske funte u euro, pored ovakvih situacija, opterećena je i dodatnim problemom. Irci tradicionalno vole da čuvaju novčiće, tako da se pretpostavlja da se više od 30 miliona irskih funti (oko 40 miliona eura) čuva u Irskoj po džepovima, kasicama ili, što je najpopularnije, po flašama. Ne samo da će promena ovih novčića biti komplikovana, već će irska nacionalna banka morati da proizvede znatno više metalnih novčanica od bilo koje druge u Evropi (svaka nacionalna banka pravi svoje novčiće, dok se papirni novac štampa na jednom mestu).

Reč je o logističkoj noćnoj mori, poručuju službenici banke, zamišljajući dugačke redove svojih zemljaka u januaru kada počne zamena novca. „Ovde se ne radi o zaturenim novčićima ili sitnišu iz novčanika, već o namerno čuvanim kovanicama“, kaže predstavnik za štampu irske centralne banke i dodaje: „Govorimo o 550 miliona novčića različite vrednosti. U proseku jedno domaćinstvo ima 24 funte u metalu.“

Osam posto Iraca je na pitanje koliko trenutno imaju novca u metalu odgovorilo da imaju 50 funti, dok je deset odsto reklo da obavezno čuva novčiće od jedne funte.

U danima pred Božić centralna banka je pokrenula kampanju ubeđivanja građana da što više troše metalni novac i tako ga se reše. Smanjena tražnja metalnog novca poslednjih nedelja pokazuje da je ova kampanja počela da daje rezultate, odnosno da su ljudi zaista počeli da troše novac iz kasica-prasica.

Zameni novca, naročito metalnog, kao i kampanji za trošenje sitniša veoma su se obradovale irske dobrotvorne organizacije koje očekuju da će njihovi sugrađani u predstojećim danima biti znatno darežljiviji nego obično. Jedanaest ovihorganizacija, među njima i Barnardos i Unicef, očekuju da narednih nedelja prikupe čak pet miliona funti priloga u metalu.

I dok odlazeća irska funta bude nalazila svoje utočište u dobrotvorstvu, 1,1 milijarda euro novčića stići će do tri i po miliona Iraca. Kao referenca nek posluži podatak da će Grci i Portugalci iskovati po 1,3 milijarde novčića za svoju populaciju od 11, odnosno deset miliona ljudi.

Teško je objasniti irsku ljubav prema metalnim novčićima, kao i njihovu potrebu da se služe gotovo isključivo kešom.

„Ljudi više vole da se koriste kešom, ne kreditnim karticama. To je deo naše psihologije. Oduvek smo voleli da kod sebe držimo gotovo novac“, kaže jedan od službenika centralne banke.

Neki kažu da je to jedan od razloga što Irci tako sporo prihvataju bezgotovinska plaćanja, tako da se u mnogim državnim ustanovama službenici još plaćaju gotovinom ili čekovima. I sve to uprkos izuzetnom uspehu irskog tehnološkog sektora.

Međutim, oni koji misle da će uvođenje eura staviti tačku na irsku ljubav prema gotovom novcu mogli bi uskoro veoma da se iznenade. Portparol centralne banke očekuje da se dogodi upravo suprotno:

„Ljudi će sada biti još srećniji jer će svoj keš bez problema nositi i na putovanja preko granice.“

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Putopis

05.јун 2025. Marija Konatar

Visoka i bela, negde u Kini

Kad si jedina visoka, i još strankinja u gužvi Kineza, a tvoj spas je Google prevodilac i molitva da ne zakasniš

Numizmatika

05.јун 2025. Marijana Maksimović

Pet hiljada dinara od hiljadu evra

Možda u novčaniku imate novčanice koje nisu toliko stare niti retke, ali ih kolekcionari dosta cene. Neverovatno, ali sreću vam može doneti i Mlađan Dinkić…

Rolan Garos

05.јун 2025. A.I.

Đoković u polufinalu Rolan Garosa: Kao u najboljim danima

Novak Đoković pobedio je deset godina mlađeg Aleksandra Zvereva sa 3:1 u setovima (4:6, 6:3, 6:2, 6:4) i plasirao se u polufinale Rolan Garosa. I to posle preokreta, nadmoćno, kao u najboljim danima

Povodom izložbe

04.јун 2025. Vojislava Crnjanski Spasojević

Da li još bauljamo lavirintom devedesetih

Stalna postavka Lavirint devedesetih postavlja pitanja, ne daje odgovore. Ima zadatak da posetioce podstakne da misle tako što će im vratiti emocije. Ne nudi priču jedne strane, nego proživljavanje teškog iskustva

Jubilej

04.јун 2025. Jelena Janić Ljubisavljević

Pančevac između nestanka i opstanka

Uskoro će se navršiti 90 godina koliko preko Pančevačkog mosta, s jedne na drugu stranu Dunava, prelaze ljudi. Oni bez njega ne mogu. Bilo bi dobro da ga rekonstruišu pre nego što se pod njima ne obruši

Komentar

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević

Komentar

Rašrafljivanje diktatora: Politička remek-dela pobunjenih studenata

Malim političkim remek-delima studenti su prizemili Aleksandra Vučića. Šta su oni shvatili, a mi stariji nismo razumeli svih ovih godina

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure