Kultura
Egzit se vraća kući, studentima besplatan ulaz
Egzit se vraća u Srbiju idućeg leta. Prvi dan biće rezervisan za studente iz Srbije, kojima će ulaz biti besplatan
Čudovište iz Loh Nesa
Verovatno najpoznatija moderna legenda o jezerskom čudovištu proširila se svetskim medijima kad su 22. jula 1933. godine Džordž Spicer i njegova supruga na obali škotskog jezera Loh Nes navodno videli kako ispred njihovih kola promiče „najneobičniji životinjski oblik“. Stvorenje je bilo visoko jedan, a dugo osam metara, sa dugim vratom i repom, što je razbuktalo stare legende o čudovištima u škotskim jezerima. Naredne 1934. godine, časopis „Dejli mejl“ je objavio takozvanu Hirurgovu fotografiju, na kojoj se vidi stvorenje koje viri iz vode, a za koju se 1994. ispostavilo da je montirana. Ovaj prvi i najpoznatiji snimak, najverovatnije je napravio ginekolog Robert Vilson, ali je odbio da fotografiju potpiše. Pored toga, načinjeno je više drugih video snimaka i fotografija, kao i sonarskih pretraga, ali ništa nije nedvosmisleno potvrdilo postojanje čudovišta.

Jednorog
Mitološko stvorenje sa dugim, uskim rogom, kozjom bradom i lavovskim repom, koje se u savremeno doba često prikazuje u obliku običnog konja ili ponija sa rogom. Više antičkih prirodnjaka je u svojim spisima podrazumevalo jednoroga kao biće koje zaista postoji, dok je najveću slavu steklo tokom srednjeg veka postajući simbol nevinosti i nezaobilazni deo srednjovekovne ikonografije. Pojedini prirodnjaci su pokušali da ga objasne u vezi sa otkrićem nosoroga ili, pak, kao vrstu papkara, sličnu oriksu, ili pak kita narvala. Poznati biolog Žorž Kuvije (1769 –1832) ukazao je na to da ako jednorog ima simetrično telo sa dva oka, uha i dva para nogu, mora imati i lobanju „rascepljenu“ na dva dela, pa dakle ne može imati samo jedan rog. Kritičari ovog objašnjenja tvrde da bi jednorog mogao postojati ako su mu rogovi srasli u jedan.

Jeti
Legenda o takozvanom snežnom čoveku ili jetiju bila je popularna u eri viktorijanskih pustolova, a prvi put se javila 1832. kad je „Žurnal“ azijskog društva Bengala objavio svedočenje izvesnog B.H. Hodžsona o tome kako je u severnom Nepalu ugledao veliko, dlakavo, majmunoliko stvorenje koje je u strahu pobeglo od njega. Prve navodne otiske stopa ovog bića zabeležio je Lorens Valden u Među Himalajima. Tokom XX veka, sa sve učestalijim ekspedicijama na Himalajima, mit o jetiju je rastao, a u nizu nepouzdanih pretpostavki, popularne su priče o vrsti lemura koji živi u visokih planinama, kao i one o evolutivno nazadnoj vrsti čoveka Homo floresiensis, koja je opstala samo na snežnim vrhovima.

Kraken
Legendarno morsko čudovište ogromnih dimenzija – lignja ili oktopod sa pipcima dugim oko 15 metara – koje živi na velikoj dubini, a ime je dobilo po nemačkom imenu za oktopoda. Prema raširenim anegdotama u XVIII veku, mornari su ga navodno viđali u blizini obala Norveške i Islanda. Otac taksonomije Karl Line ga je 1735. čak uvrstio u prvo izdanje Systema Naturae, pod imenom Microcosums, ali ga je izostavio u sledećim. Kasnije, kraken je poslužilo kao uzor raznim okeanskim čudovištima iz pustolovnih romana.
Egzit se vraća u Srbiju idućeg leta. Prvi dan biće rezervisan za studente iz Srbije, kojima će ulaz biti besplatan

Srbija protiv Nemačke igra za bodove koji bi mogli da joj sačuvaju mesto u Ligi nacija. Pred gotovo praznim tribinama Paunovićev tim dočekuje selekciju koja takođe nema prostora za grešku

Redakciji "Vremena" je stigao zahtev za demanti na tekst "Roditelji OŠ '20. oktobar' večeras traže ostavku direktorke" objavljen 29. oktobra. Prenosimo ga u celosti i bez izmena

Kao nekad Kero Kler Berk je ne samo ogolio lažnu sliku tradicionalne žene u Americi, već i pokazao na kom su nivou ženska prava generalno – tvrde feministkinje. Ovaj roman je direktan napad na tradicionalni način života – ocenjuju konzervativne hrišćanke

Četrdeset godina dlakavog stvorenja koje je preživelo nuklearnu katastrofu na Malmaku, a sve što zna o Americi naučio je iz programa koji se plaća reklamama
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve