img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura sećanja

Kako se nekad jelo i pilo

17. јануар 2024, 22:50 Ana Elez
foto: narodni muzej
HEDONIZAM: Eksponat sa izložbe Narodnog muzeja
Copied

Čaša cara Dušana, tanjir patrijarha Arsenija IV Šakabende i niz posuda koje su bile deo srednjovekovne svakodnevice, dostupne su u Narodnom muzeju na izložbi Između trpeze i sofre: Metalne posude od 13. do 19. veka

Trpeza je tradicija koju treba sačuvati, o čemu se posebno priča povodom slava i velikih praznika kakvi su Uskrs, Božić i Nova godina, a koju je posebno podstakla izložba Između trpeze i sofre: Metalne posude od 13. do 19. veka u Narodnom muzeju. Predstavljeni su srebrni i pozlaćeni tanjiri i čaše koji su bili sastavni deo trpeza i ličnih dragocenosti, a koji pričaju o njihovoj svakodnevnoj upotrebi za čuvanje, pripremu i serviranje hrane i pića, o svedocima šestovekovne istorije, koje je Narodni muzej skupljao 150 godina.

“Reč trpeza koja je grčkog porekla i sofra koja je iz arapskog posredstvom Turaka ušla u naš jezik evociraju različite običaje, kao i različite tipove posuda koje se vezuju za periode naše istorije”, objašnjava jedna od autorki izložbe, kustoskinja Ivana Lemkul i napominje da obe reči predstavljaju isto – sto sa jelom, ali se trpeza koristi među srpskim, a sofra među bosanskim življem.

Ivana Lemkul i još dve autorke ove izložbe, viša kustoskinja Nataša Cerović i muzejska savetnica Branka Ivanić, želele su da predstave različite običaje vezane za obedovanje, ali i stilske tokove prisutne u zlatarstvu tokom vekova na područjima koja je u Otomanskom carstvu naseljavao narod srpskog porekla.

Izložena je 81 posuda od najrazličitijih metala: srebra, zlata, bronze, bakra, olova i mesinga, a među njima i čaša cara Dušana, tanjir patrijarha Arsenija IV Šakabende, srebrna čaša “smernog Sergija” iz 17. veka, nekada u riznici manastira Dečani, čaša sa predstavama fantastičnih životinja iz 15. veka iz Banatske Dubice…

Gotovo polovinu izloženih posuda čine čaše, koje su u Vizantiji bile značajne isto koliko i u Osmanskom carstvu, ali to nisu duboke staklene posude na koje prvo pomišljamo, objašnjava Ivana Lemkul: “Kada pričamo o čašama, ljudi se obično zbune jer su metalne i više liče na zdele, pa ljudi ne veruju da su korišćene za piće. Međutim, na osnovu predstava koje su se sačuvale u zidnom slikarstvu, mi znamo da su ih ljudi koristili iako je staklo i tada bilo u upotrebi”. Metal se koristio prevashodno za putovanja i prenošenje jer je otporniji i izdržljiviji u odnosu na staklo i keramiku. Uostalom, zato su i preživele do današnjih dana. Viša kustoskinja Nataša Cerović objašnjava da je “veliki broj njih nađen zakopan u zemlji, kao deo ostava, koje je neko namerno sklonio zajedno sa novcem i drugim vrednim stvarima da bi došao po njih, pa na kraju nije došao. Tako su nađene posude iz Banatske Dubice, Rožaja iz 15. veka”.

Da su čaše bile ponos svojih vlasnika, neka vrsta statusnog simbola, kaže Ivana Lemkul, ukazuju “ukrasi po njima i urezivanje imena njihovih vlasnika”. Sve to im je davalo značaj tokom društvenih okupljanja, kad su zbog zdravica bile u centru pažnje.

Proizvodnja čaša i sva druga zlatarska proizvodnja rezultat je povećane rudarske aktivnosti koja od 13. veka biva sve jača u Srbiji. Tada su došli rudari iz Nemačke, koji su osim metoda rada sa sobom doneli kalupe, kao i predmete iz svojih krajeva koji su im bili uzor. Na izloženim predmetima vidljiv je uticaj iz različitih kulturnih sredina, kako na posudama nastalim u vreme i na teritoriji srpske srednjovekovne države, tako i na područjima koja je u Otomanskom carstvu naseljavao srpski narod. Susreću se jednostavne vizantijske forme, biljna i životinjska ornamentika karakteristična za zapadnu umetnost gotike, kao i rumi, hataj i saz motivi prisutni na delima osmanske provenijencije. Na pojedinim primerima ovi elementi se prepliću, dok je na manjem broju posuda zastupljena i religiozna ikonografija.

Po broju izloženih predmeta, moguće je primetiti da je sačuvano malo vizantijskog srebrnog posuđa. U Zapadnoj Evropi, kada su drugi materijali počeli da preovlađuju, to srebrno posuđe se pretapalo u neke druge svrhe zbog svoje materijalne vrednosti, objašnjavaju kustoskinje.

Korišćeno je na dvorovima i bilo je vrsta statusnog simbola. U upotrebi je bilo i keramičko koje je isto moglo biti dekorativno obrađeno, ali srebro je bilo ono što je najvrednije, što se isticalo. Jednostavnost i svedenost, što je karakteristika antike, uočavaju se na ovom posuđu, a suprotni su raskošnoj dekoraciji koja se kasnije viđa u zapadnoj i islamskoj umetnosti.

Jedna od posuda iz vizantijskog perioda, među najstarijim primercima na izložbi, jeste srebrna čaša sa pozlatom iz okoline Arilja iz 13. veka. Zanimljiva je po predstavi orla sa tri ribe u medaljonu. Na drugoj čaši iz istog perioda prikazana su četvorica jevanđelista. Autorke kažu da za mnoge čaše iz tog perioda nije jasno da li su imale liturgijsku ili neku drugu upotrebu.

Jedini sačuvani primer stonog posuđa od plemenitih metala u posedu srpskih vladara jeste srebrna pozlaćena čaša cara Dušana iz prve polovine 14. veka. Nađena je u selu Drenovi kod Kavadaraca, u Severnoj Makedoniji. Tako barem, objašnjavaju autorke, kaže čovek koju ju je ponudio tada na otkup sa prstenom kralja Radoslava koji je takođe nađen tom prilikom. Ta dva predmeta su zajedno stigla u Muzej kneza Pavla 1935. godine. Na njoj preovlađuju jednostavni oblici poput ostalih vizantijskih posuda, sa motivima hrastovog lista koji je karakterističan za umetnost gotike. Na dnu je predstava dvoglavog orla i natpis “U Hristu Bogu blagoverni car Stefan”.

Tome kako je ko jeo i kako se ponašao za stolom, u Vizantiji se pridavala velika pažnja, o čemu svedoče ilustracije koje su izložene pored eksponata. Jedna od njih, preuveličano i kroz šalu, prikazuje zapadnjake koji se neumereno opijaju. Vizantinci su za njih govorili da su “gutali cele bačve”, priča Ivana Lemkul.

Izložen je i veliki broj predmeta na kojima se uočava uticaj zapadne umetnosti gotike u vidu vegetativne ornamentike, poput vinove loze, hrasta i životinjskih figura: čaša sa figurom jelena, čaša sa predstavama fantastičnih životinja, posuda za priloge, posuda za pranje ruku. Pretpostavlja se da ova potonja, sa predstavom delfina iz 14. veka od mesinga, dolazi iz Egipta ili Sirije. U središtu ima solarni simbol i delfine koji ga okružuju. “Kada bi se voda sipala, to je proizvodilo lep vizuelni efekat u kombinaciji sa mesingom, vodom i suncem”, objašnjava Ivana Lemkul. Ovaj tip posuda obično na obodu sadrži pohvalne natpise svojim vlasnicima tipa “najsvetliji”, “najpametniji”, “najmudriji” i često su bile deo stonog posuđa.

Drugi deo izložbe čine posude koje imaju osmansku dekoraciju. Neke sadrže natpise na turskom i arapskom, poput sufi posuda koje su korišćene u magijske svrhe i ispisane molitvama i pokličima vladaru. Ipak, većina izloženih posuda rađena je za naručioce koji su bili sa naših prostora.

I pod turskom vlašću, rudari i zanatlije nastavili su da još intenzivnije rade svoj posao. O tome svedoči eksponat poput tanjira patrijarha Arsenija IV, na čijoj je poleđini, osim njegovog imena, urezano da je predvodio Drugu veliku seobu Srba 1726. godine. Još jedan značajan tanjir sa izložbe je tanjir iz 19. veka iz kog je Osman-paša jeo vojničke porcije. Nataša Cerović priča da su ovi veliki tanjiri veoma popularni na Zapadu i da se uglavnom prave od kalaisanog bakra. “Svaka posuda koja je korišćena za tečnost i ishranu morala je da se kalaiše zbog toga što bakar u dodiru sa vazduhom i tečnošću otpušta određene otrove”.

Izloženo je mnogo ibrika, manjih i većih. Jedan je nađen kod Kovina, a drugi su nađeni na teritorijama Slavonije i Bugarske. Neki su korišćeni prilikom pranja ruku, iz nekih su se služili čajevi, kompoti i topli napici. Mali ibrik sa specifičnim kljunom (izlivnikom) je preteča džezve koja je ušla u upotrebu u 17. veku. Izrada ovih posuda bila je slojevit posao koji je radilo više zanatlija, objašnjava Nataša Cerović. “Jedan je izrađivao delove, drugi je sastavljao, treći je kalaisao. Postojali su i majstori koji su posebno ukrašavali posudu tako što su urezivali, gravirali, umetali raznorazne ukrase”.

Kondir ili bardak – vrsta bokala u kome se čuvala rakija ‒ zauzimao je važno mesto u srpskim domovima. Na izložbi je kondir iz 16. veka nađen u Janjevu. Nataša Cerović objašnjava da je specifičan po tome što ima medaljone na trbuhu na kojima je predstavljen izvor života: lavovi okrenuti ne jedan prema drugom nego obratno, piju vodu iz donje kupe, a ptice se napajaju iz gornje kupe.

Posebno mesto na trpezama od 16. do 19. veka zauzimale su zdele karakteristične za islamski svet. Iz zdele sa poklopcem iz 18. veka su se, kao i danas, služile različite stvari: sosevi, kolači, kiseli kupus. Tu je i kadaifnik – posuda za pravljenje kadaifa, vrste kolača sličnog baklavi. Bilo je i zdela koje su namenjene isključivo za kompot jer su Turci svaki obrok završavali kompotom.

Posude za kupanje bile su manjih i većih veličina. Koristile su se u hamamima, kupatilima u 17. i 18. veku. Na sredini imaju kupolasto brdašce da bi mogle da se drže prilikom zahvatanja vode. Gotovo svi oblici su zdelastog tipa, ali su različiti materijali i ukrasi u zavisnosti za koga su pravljeni. Izložene posude za kupanje pronađene su u Beogradu i Kladovu.

Svi izloženi predmeti su važan dokument o prošlosti srpskog naroda. “Nažalost”, priča Ivana Lemkul, “ta prošlost je bila ispunjena burnim događanjima i teškim okolnostima, te se do danas sačuvao samo mali broj posuda, posebno onih od plemenitih metala”.

Ipak, i ovako mali broj posuda predstavlja veliko svedočanstvo o tome koliko je trpeza, odnosno sofra, bila važan deo srpske tradicije u srednjovekovnoj Srbiji – nije se zaobilazila kako među bogatim, tako ni među siromašnim porodicama. Zdravice, velika slavlja i uopšteno okupljanja tokom gozbe, za trpezom, bili su događaji koji su u srednjem veku imali mnogo veći značaj nego danas kada okupljanje ne podrazumeva više ni boravak ljudi u istom fizičkom prostoru.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
U saobraćajnoj nesreći kod Sremske Mitrovice poginulo je troje ljudi, radnika fabrike memorijske pene u Rumi.

Hronika

18.октобар 2025. N. M.

Prevrtanje autobusa kod Sremske Mitrovice: Troje ljudi poginulo, sedmoro na intenzivnoj nezi

Troje ljudi je poginulo nakon što se autobus sa radnicima firme "Healthcare" prevrnuo kod Sremske Mitrovice. U bolnici je zadržano 39 ljudi, sedmoro je na intenzivnoj nezi

Zdravstvo

17.октобар 2025. I.M.

Vučić: Do kraja 2026. mogla bi da bude dostupna vakcina protiv raka koju razvijaju Rusi

Nakon sastanka sa direktorima ruskih naučnih instituta „Gamaleja“ i Nacionalnog centra za radiologiju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da Rusija razvija vakcinu koja bi mogla da pomogne obolelima od raka i da Srbija planira da se priključi tom programu

Promo

16.октобар 2025. R. V.

DigiTalk 2025: Ljudi i ideje koje pomeraju granice

DigiTalk Konferencija – 24–26. oktobar 2025, Hotel Tami Residence, Niš Hard Times. Tough Choices. Important Ideas.

Bivši fudbaler Crvene zvezde Vujadin Savić daje intervju za televiziju

Psihološki portret Vujadina Savića

16.октобар 2025. Dragan Radovančević

Senke prezimena Savić: Priča o svima nama

Ovo nije članak o fudbaleru Vujadinu Saviću i o skandalu koji ga prati. Ovo je pokušaj da razumemo ljudsku dušu u svoj njenoj složenosti. Ovo je priča o svima nama

Intervju: Katalin Kariko, nobelovka

16.октобар 2025. Nada Donati

Sanjala sam da se bavim istraživanjem, a ne nagradama

“Svoja predavanja često počinjem ovako: ‘Odrasla sam u malom gradu, otac mi je bio mesar, majka knjigovođa. Od njih sam naučila da je naporan rad deo života… i kako se prave kobasice’”

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure