img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Kako sam postao špijun dela EU

17. септембар 2025, 23:45 Dragan Ilić
Foto: Pixabay / tookapic
Ilustracija
Copied

U našoj državi strana obaveštajna agencija vređa i targetira medije, novinare i studente, a vlast ne čini ništa da zaštiti svoje građane i svoj integritet

Jedna od omiljenih dečjih igara moje generacije bila je “između dve vatre”. U doba hladnog rata, tokom sedamdesetih i osamdesetih, naše školovanje i život je zapravo bio ideološki bućkuriš, uz priču kako “neprijatelj ne spava” i da je SFRJ okružena “B.R.I.G.A.M.A”.

Između kapitalizma i socijalizma, Amerike i SSSR, kobajagi nesvrstana, između dve vatre.

Igra je počinjala tako što bi kapiteni dva tima (osim kada bi na časovima fizičkog dečaci igrali protiv devojčica) stali na sredinu igrališta, uhvatili se za ruke, a svaki igrač ili igračica bi ušli u taj međuprostor, u jednu vrstu ispovedaonice gde bi birao između ponuđenih mogućnosti.

Pitanja bi bila donekle maskirana: da li više voliš (crvenu ili plavu boju, sladoled ili kolače, Bitlse ili Stonse, ABBA ili Boni M), ali je najčešće pitanje bilo – Amerika ili Rusija?

Ti se opredeliš i onda saznaš u kojem si se timu našao, izađeš iz ove nevidljive ispovedaonice i staneš iza jednog od kapitena. Tako smo se delili.

Što se tiče pisma, menjali smo ga na nedeljnoj bazi, a redar je imao zadatak da okreće tablicu na kojoj je pisalo “ćirilica” , a sa druge strane “latinica”. Dosledno se, barem u Bosni i Hercegovini, merila nacionalna zastupljenost, pa nam se maternji jezik zvao “srpskohrvatski ili hrvatskosrpski”, da se ne bi dala prednost jednom od njih. Ova apotekarska preciznost, očigledno se pokazalo, nije dala nikakve rezultat jer su usledili krvavi ratovi. Brojanje i prebrojavanje, nacionalno i političko, predizborno i svako drugo od tada mi ne uliva poverenje.

Prethodne nedelje, opredeljivanje i ispovedanje putem televizije neverovatno se ubrzalo. Rok trajanja fabrikovanih tema danas nije duži od dva dana. Naime, Vučić je sabio neverovatnu propagandu u nešto više od dve nedelje. Prvo smo smanjili marže trgovcima, što je trajalo puna dva dana. Neki lanci su odjavili mere, neki jednostavno ne prodaju robu sa manjom maržom, a same mere su već menjane, pa se, recimo, ne odnose na sveže namirnice, odnosno voće, povrće i sveže meso. Onaj famozni deterdžent i rezani hleb nisu menjali cenu.

Usledila je najava obaveznog služenja vojnog roka, 75 dana za momke i devojke, ravnopravno. Nešto kao u Izraelu, samo se još čeka da se srede kasarne, nađe lova, javiće nam kad sve bude spremno. Dva dana kasnije, o regrutaciji ni reči, ali smo se na Novom Beogradu žešće militarizovali. Biće vojna parada u subotu, kao vrhunac srpskog jedinstva.

Vojni vrh i Vučić kažu kako će se svaki Srbin radovati kad vidi kolonu sa vojnom tehnikom ili vojna vozila parkirana kod tržnog centra Ušće gde vojsku čuva privatno obezbeđenje.

Tu je zgodno jer imamo reku za mornaricu, vazduhoplovstvo već vežba, a oklopna vozila utabavaju asfalt po novobeogradskim bulevarima. Razmaženi građani kukaju kako gusenice nemaju gumene navlake, a ja se pitam hoće li i PRDC biti u paradi, zajedno sa ŽeksRa i njegovim fotonskim snopom što probija čelik, uz robota i virtuelnu zamenicu Milunku.

Nažalost, ni ova tema nije potrajala, jer ju je smenio susret Vučića na Informeru sa probranim sagovornicima, gde su packe dobili nezahvalni vlasnici medija koji su zaboravili ko im je dao televizije. Vučić je prikazao svoju supermoć koja se sastoji u supervidu kojim nepogrešivo među svojim pristalicama prepoznaje ko ima stan u inostranstvu.

Nisu ga slušali ni kada je predlagao da se fudbalska utakmica sa Engleskom odigra u Leskovcu, a ne u Beogradu. Tamo bi publika došla organizovano, kao na sponatane šetnje kojima se pristojni građani blokadama suprostavljaju blokaderima. U Leskovcu niko ne bi skandirao protiv vlasti i Vučića, a izgubili bismo samo sa 2:0, jer je teren kraći za pet metara. Pet metara puta 11 igrača je 55 metara puta 90 minuta je 4950 metara manje trčanja, skoro pet kilometara. Nego neće da slušaju.

Predsednik je tada politički zloupotrebio, uz ostale domaće ultradesničare, ubistvo Čarlija Kirka tvrdeći da su oni zapravo u Srbiji mete liberalne levice. Navodno se takav scenario sprema u Srbiji, pa nisu ugroženi demonstranti – odnosno građani, studenti i srednjoškolci koje policija i parapolicija mlate – već političari okruženi ogromnim obezbeđenjem od kojeg se kao od energetskog štita odbija i Đuro Macut, pravno gledano – najmoćniji čovek u Srbiji. On postaje ping-pong loptica kada se nađe u blizini Vučića i pokuša da mu se približi.

Policija takođe nema pojma da se u Novom Sadu koristio nedozvoljeni tip suzavca, što je utvrđeno laboratorijskim analizama koje su sproveli studenti PMF-a.

Na kraju, juče sam u popodnevnim vestima na televiziji Pink saznao da je Ruska služba bezbednosti otkrila planove “blokadera” da na godišnjicu pada nadstrešnice u Novom Sadu započne “srpski Majdan”. Da podsetim, to je ona služba koja je utvrdila da u Srbiji nije korišćeno nikakvo zvučno oružje protiv demonstranata. Prema ovom izveštaju, EU ili neki njeni delovi žele da putem medija (a na spisku je, osim “Vremena”, ono malo portala i lokalnih stanica koje su pretekle) i EU para da “indoktriniraju omladinu” lažnim snovima o EU koja zapravo ne želi ponosne Srbe. Na sličan način su nas “mladi socijalisti” okupirali na B92 kada je počelo bombardovanje. Izdajnicima nas nazivaju isti političari već više od tri decenije, a danas, u našoj državi, strana obaveštajna agencija vređa i targetira medije, novinare i studente, a ista ta vlast ne čini ništa da zaštiti svoje građane i svoj integritet.

To je, zapravo, kapitulacija jedne države jer u njoj otvoreno deluju strane službe protiv građana Srbije. Predsednik koji političare iz EU naziva “ološima”, koji zapravo vodi rat sa svojim građanima koji ga ne podržavaju, organizuje i rukovodi ovom medijskom hajkom.

Posle vređanja sledi izvinjenje, pa nisu svi ološi već “samo određeni”, baš kao što Majdan u Srbiji ne organizuje ceo EU već neki delovi. Ja, evo, molim da mi jave koji su to delovi. Je l’ može da se bira? Ja bih da od članica nedvosmisleno izaberem Grčku, a zatim Španiju.

Jadan sam vam ja špijun kad ne znam za koga radim.

Tagovi:

Aleksandar Vučić TV manijak Propaganda
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Kladionice u Beogradu

Iz keca u dvojku

08.фебруар 2026. I.M.

Kladionice u Beogradu: Koliko ih zaista ima i gde se sve nalaze

Beograd je prepun kladionica i kockarnica, ali zvanične statistike ne postoje. Prema nezvaničnim procenama, broj lokala u glavnom gradu se kreće od 655 do više od 1.400

Zimske olimpijske igre, tim Srbije na defileu otvaranja

Sport

07.фебруар 2026. K. S.

Zimske olimpijske igre: Kada nastupaju takmičari iz Srbije

Počele su Zimske olimpijske igre u Italiji. Na njima Srbija ima troje predstavnika koji će se narednih dana boriti za olimpijska odličja

Scena iz filma Grešnici

Rečnik

07.фебруар 2026. N. R.

Vampir, najveći srpski izvozni hit

Film „Grešnici“, favorit za Oskare, pokazuje da su vampiri evergrin. Vampir je jedina srpska reč koju izgovara ceo svet

Zimske olimpijske igre

Zimske olimpijske igre

05.фебруар 2026. N. M.

ZOI: Ko predstavlja Srbiju i s kakvim se problemima suočavaju organizatori

Milano i Kortina d'Ampeco čekaju sportski svet. U petak (6. februar) će na stadionu „San Siro“ biti svečano otvorene 25. Zimske olimpijske igre. Ima li Srbija svoje predstavnike i kako se domaćin nosi sa ekološkim i organizacionim problemima

Predložene izmene GDPR-a u okviru Digitalnog omnibusa mogle bi oslabiti prava građana

„Briselski efekat“

05.фебруар 2026. Milica Tošić

Digitalni omnibus: Atak na evropska digitalna pravila i zaštitu podataka

EU planira izmene digitalnih pravila kroz Digitalni omnibus, što izaziva zabrinutost zbog potencijalnog slabljenja standarda zaštite podataka

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure