img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Skandali

Kako kupiti Olimpijske igre

12. avgust 2004, 20:03 Slobodan Georgijev
Copied

Više nije vest kada se čuje da postoje nameštaljke u vezi s načinom izbora grada domaćina Olimpijskih igara. Način na koji su novinari engleskog BBC-ja došli do podataka koji nameštaljke donekle dokazuju predstavlja prvorazredan svetski medijski događaj

OLIMPJISKI LJUDI: Samaran i Goran Takač,…

Goran Takač više ne želi da govori za novine. U kratkoj telefonskoj izjavi za „Vreme“ kaže da je ranije već sve objasnio i da ne namerava da širi priču. Nekadašnji vlasnik uticajne kompanije za sportski menadžment IMS – Studio 6 sa adresom u švajcarskom gradu Lozani, sedištu Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), i sin Artura Takača danas u Beogradu vodi preduzeće sa ograničenom odgovornošću IMS Menadžment, koje se bavi internet projektima.

Goran Takač je jedan od ljudi koje je istraživački tim BBC-jevog programa Panorama iskoristio za tajno snimanje ne bi li se jasno prezentovala korupcija unutar MOK-a. Na televizijskom snimku koji je emitovan u prošlu sredu prikazani su, između ostalog, Goran Takač i predsednik bugarskog Olimpijskog komiteta Ivan Slavkov, koji uveravaju lažne biznismene iz istočnog Londona da bi za određenu sumu moglo da se dobije sigurnih dvadesetak glasova za englesku prestonicu prilikom izbora naredne godine za domaćina Olimpijskih igara 2012. godine. Lažni biznismeni su novinari Panorame koji su u jednogodišnjem istraživačkom projektu pokušali da otkriju način na koji se dolazi do glasova prilikom odlučivanja u MOK-u. Brzi pogled u prošlost pokazaće nam da jasne pretpostavke za tako nešto postoje još od izbora Seula za domaćina Igara 1988. godine, a vrhunac se dogodio prilikom izbora Solt Lejk Sitija, država Juta – SAD, za domaćina zimskih Igara 2002. godine, kada je bilo obelodanjeno da su neki članovi MOK-a primali neprimereno velike poklone od budućih organizatora Olimpijskih igara, pa su morali da napuste časna mesta predstavnika svojih zemalja u MOK-u. Goran Takač je upravo u poslednjem pomenutom slučaju bio jedan od onih koje su sumnjičili da je učestvovao u nameštanju izbora grada domaćina, i pod senkom te sumnje morao je da zatvori svoju firmu koju je vodio u Švajcarskoj još od 1976. godine.

…Ivan Slavkov

DUGO POZNANSTVO: Zanimljivost u vezi sa „slučajem Solt Lejk Siti“ datira još s početka devedesetih godina, kada se odlučivalo kom gradu će pripasti organizacija Zimskih igara 1998. godine. Najveći konkurenti su bili Solt Lejk Siti i japanski grad Nagano čiji su organizatori angažovali preduzeće Gorana Takača radi pomoći pri pokušaju dobijanja Igara. Prema podacima američkog magazina „Sports ilustrejtid“ (1. februar 1999), samo za posao lobiranja Takačev studio je dobio preko 300.000 dolara i obećan je bonus ukoliko Nagano dobije organizaciju Igara. U to vreme Goranov otac Artur Takač važi za uticajnog člana MOK-a i čoveka koji je desna ruka Huana Antonija Samarana. U to vreme se sumnjalo da je ova veza oca i sina proizvela konačnu odluku članova MOK-a kojom su Igre dodeljene Naganu sa četiri glasa prednosti.

Od Artura Takača, nažalost, od prošle zime nema ni traga ni glasa jer je nestao na Kopaoniku.

Pošto su tajnim kamerama snimili izjave Sokolova (u 80-im godinama prošlog veka direktor bugarske nacionalne televizije, zet komunističkog lidera Todora Živkova) i Takača te pripremili ostatak emisije, ljudi sa BBC-ja su ih pozvali i obelodanili im o čemu je reč. Zato je priča procurila najpre u novine i bila demantovana od strane Takača i Sokolova dan pre emitovanja na televiziji. Ova dvojica su održali zajedničku konferenciju za novinare u Sofiji. Tada su kao kontraargument naveli svoju želju da sami otkriju korupcionaštvo unutar MOK-a i izjavili da su odmah znali kako je sve nameštaljka, ali da su hteli da igraju do kraja ne bi li razotkrili prave nalogodavce. Prema Takaču, to bi mogli biti Amerikanci koji žele da preuzmu jedan od najunosnijih poslova u svetu, pošto su već preuzeli sve poslove s naftom, oružjem, medijima i hranom. Imajući u vidu da svake naredne Olimpijske igre okrenu nekoliko milijardi dolara više od prethodnih, razumljivo je da mnogi bogati ljudi žele da prigrabe što veći deo „olimpijske česnice“. Nije samo jasno da li je Takaču žao zbog toga što je isključen iz igre ili želi da predstavi sebe kao nekog ko je nastradao od „velike sile“.

METODOLOGIJA: On je rekao da je o svemu obavestio potpredsednika MOK-a Vitalija Smirnova i sada je na Etičkom komitetu MOK-a da utvrdi istinu. U vreme „afere Solt Lejk Siti“ Vitalij Smirnov bio je jedan od glavnih prokazanih, ali njegova odgovornost nikada nije do kraja utvrđena. Kompleksnu mrežu odnosa učesnika ove naše priče pojačava i odnos između Takača i Smirnova koji datira još iz ranih devedesetih godina prošlog veka, kada je potonji bio predsednik Ruskog olimpijskog komiteta. U vreme najsnažnije finansijske krize u Rusiji, a posle raspada SSSR, uz pomoć poslovnih veza Gorana Takača ruskim je sportistima omogućeno da se pripremaju za Olimpijske igre na primeren način i o tome svedoči sam Smirnov u jednoj od izjava koje je dao ruskim novinarima koji su pratili Zimsku olimpijadu u Lilehameru 1994. godine. On ističe zasluge Gorana Takača prilikom nalaženja sponzora među bogatim svetskim kompanijama.

Čitava priča ima dva nivoa. Jedan se odnosi na čudesnu pojavu u savremenom svetu da se i Olimpijske igre kupuju, što narušava svetački oreol formiran oko najveće svetske sportske manifestacije koja se idejno vezuje za Igre koje su se u Antici odvijale preko hiljadu godina. Drugi nivo je način na koji je priča napravljena. Istraživački tim engleske televizijske stanice radio je godinu dana pod lažnim identitetom. Oni su osnovali firmu i predstavljali se kao uspešni poslovni ljudi koji imaju interes da London 2012. bude prestonica olimpizma. Novinari su primenjivali tehnike koje su normalne za razvijene zemlje sveta gde se mediji zaista shvataju kao „četvrta vlast“ i čije su moć i odgovornost jednako velike i značajne. Etičko je pitanje dokle sa istragom treba ići i da li to možda nije posao za policijske istražne organe, ali je istraživački tim BBC-ja pokazao da je novinarski zadatak da se dođe do podataka ili izjava koji su najbliži istini.

Metodologija koju je primenio istraživački tim BBC-ja postaće sigurno predmet debate o granicama, što etičkim što profesionalnim, novinarskog posla, a ono što je obelodanjeno dodatno će zatamniti sliku o Olimpijskim igrama kao mestu na kome je najvažnije učestvovati. Pobede se, kao što vidimo, i tako osvajaju mnogo ranije i daleko su lukrativnije od zlatne olimpijske medalje.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Fudbal

03.novembar 2025. I.M.

Trener Radničkog Mladen Žižović preminuo tokom utakmice u Lučanima

U 22. minutu susreta između Mladosti i Radničkog došlo je do tragedije – trener gostiju Mladen Žižović kolabirao je pored terena i preminuo uprkos pokušajima reanimacije

Evroliga

29.oktobar 2025. Novak Marković

Evroliga kao bolnica: Zašto se igrači toliko povređuju?

Košarkaška sezona samo što je počela, a evroligaški klubovi se suočavaju sa brojnim povredama. Za „Vreme" o razlozima govori čuveni kondicioni trener Vladimir Koprivica

Pripreme za EXIT

Muzika

28.oktobar 2025. I.M.

Novo poglavlje Egzita: Festival kreće na svetsku turneju iz Istre

Egzit je najavio globalnu turneju kojom počinje novo poglavlje svoje istorije. Nakon 25 godina u Novom Sadu, prvi međunarodni nastup biće u Istri, a zatim u Makedoniji, na Malti, u Egiptu, Mumbaju i Beogradu

Zabrana mobilnih telefona u školama: Funkcionalno ili ne?

Obrazovanje

28.oktobar 2025. M. L. J.

Zagrebačke osnovne škole zabranile upotrebu mobilnih telefona

Stotinu zagrebačkih osnosvnih škola zabranilo je učenicima upotrebu mobilnih telefona. Efekti su se pokazali veoma pozitivni. Kakvo je po tom pitanju stanje u Srbiji

Šengen

28.oktobar 2025. M. L. J.

Ulazak u Šengen: Mađaraska danas počinje da primenjuje novi sistem

Na graničnom prelazu Tompa-Kelebija danas počinje da se primenjuje novi sistem za ulazak u zonu Šengena EES

Komentar
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra.

Komentar

Besmisleno prebrojavanje na pomenu

U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra

Nemanja Rujević

Dijana Hrka: Štrajk glađu

Bol zajednice

Bol Dijane Hrke od ovog trenutka bol je svakog građanina Srbije, koji je sačuvao u sebi jezgro ljudskosti u neljudskom režimu Aleksandra Vučića

Ivan Milenković
Studenti u mraku sa zastavama pešice na putu za Novi Sad

Komentar

Studentska epopeja

Junaci priče o oslobađanju Srbije od varvara već godinu dana su studenti. Oni su prozreli srpskog gospodara muva, isprečili se nekadašnjim gradorušiteljima na putu uništavanja civilizacijskih vrednosti

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure