Kultura
Egzit se vraća kući, studentima besplatan ulaz
Egzit se vraća u Srbiju idućeg leta. Prvi dan biće rezervisan za studente iz Srbije, kojima će ulaz biti besplatan
„Kad god možeš, broji“, predložio je u pretprošlom veku viktorijanski naučnik Frensis Galton (1822–1911), rođak Čarlsa Darvina i tvorac moderne teorije eugenike, koja se, inspirisana Poreklom vrsta, bavila napretkom čovečanstva. Predlozi proistekli iz ove neslavne Galtonove discipline u eri nacizma zloupotrebljeni su na najmorbidniji način. No, rekao bih da je Galton sa savetom o brojanju mnogo bolje pogodio tu nezgodnu stvar o napretku čovečanstva. Za ljude koji o bilo čemu misle, brojanje može biti zgodno utočište i u dobrim i u zlim vremenima, mnogo smislenije od često preporučivanog ćutanja. Sudeći po arheološkim nalazima, ta veština je nastala još pre oko 30.000 godina, kad su ljudi u životinjske kosti zarezali prve jedinice. Bez obzira na to da li se broje žrtve napredovanja čovečanstva, ekonomske krize i epidemije ili pak nečeg bezazlenog kao što su izdanja „Vremena nauke“, za brojanje je neophodna samo jedinica. Od nje će već nastati svi ostali brojevi umnožavanjem. Administrativno gledano, na brojnoj osi jedinica je običan realan broj, uz to pozitivan i racionalan, ali kao prvi prirodan broj, prelaz između nule i jedan, nepostojanja i postojanja, ona ima povlašćeni status u raznim redovima, grupama i funkcijama, u običnoj aritmetici sama je svoj sopstveni faktorijel, kvadrat i stepen uopšte. Nadahnuta grčka družina Pitagorejaca jedinicu i nije smatrala za broj, jer su za njih brojevi predstavljali mnoštvo, dok je jedinica samo jedna, monada od koje nastaju svi ostali brojevi. U Indiji su je beležili horizontalno, a širom Azije su je predstavljali uz veću ili manju krivinu, iz čega bi se moglo zaključiti da je prva cifra tako prošla kroz evoluciju koja je joj je dala današnji lik. No, današnja cifra jedan vodi poreklo od vertikalnih zareza koje su pravili etrurski čuvari stoke, a potom i njihovi snalažljiviji susedi Rimljani. Uspravljanjem jedinice u rimsko I započela je civilizacija koju poznajemo. Kao što je sto hiljada godina ranije, konačnim uspravljanjem hominida počeo da se broji i čovek.
DARVINOVA GODINA
Arheološki presek evolucije
Presek nalik na arheološku sondu mogao bi se napraviti ne u zemlji, već kroz istoriju razvoja evolucione ideje – od Aristotela, preko Darvina, do danas
INFORMACIONE TEHNOLOGIJE
Prozirnije, atraktivnije, pomalo retro
Windows 7, novi Microsoft operativni sistem
JEDNA KARIJERA
Lov na gene
Ivana Pešić, dobitnica L’OREAL UNESCO stipendije „Za žene u nauci“
OBRAZOVANJE
O dve veštine
Grupa KoEd (Kontinuirana edukacija) razvila se tokom poslednjih godinu dana u saradnji sa Istraživačkom stanicom Petnica
FUTUROLOGIJA
Čovek protiv robota
Tržište kućnih robota raste stopom od šest odsto – do 2014. godine vredeće 5,4 milijarde dolara
AUTOMOBOILI
Đina, naša budućnost
Automobili budućnosti biće bezbedniji, energetski efikasniji i manje će zagađivati životnu sredinu.
VREME ZABLUDA
Strah od promaje
Pokušajte da objasnite ljudima koji dobrovoljno guše sebe i druge u neprovetrenoj kancelariji ili u autobusu punom neprijatnih mirisa da promaja nije štetna. Može da bude nezgodno
KNJIGE I ČASOPISI
„Kroz prostor i vreme“
INTERVAL
Tehnološke inovacije; Laboratorija slavnih; Dodirni „oluju„; Elektronski karton; Žrtve tehnološke evolucije
Preuzmite PDF fajl Vreme nauke br. 1
Egzit se vraća u Srbiju idućeg leta. Prvi dan biće rezervisan za studente iz Srbije, kojima će ulaz biti besplatan

Srbija protiv Nemačke igra za bodove koji bi mogli da joj sačuvaju mesto u Ligi nacija. Pred gotovo praznim tribinama Paunovićev tim dočekuje selekciju koja takođe nema prostora za grešku

Redakciji "Vremena" je stigao zahtev za demanti na tekst "Roditelji OŠ '20. oktobar' večeras traže ostavku direktorke" objavljen 29. oktobra. Prenosimo ga u celosti i bez izmena

Kao nekad Kero Kler Berk je ne samo ogolio lažnu sliku tradicionalne žene u Americi, već i pokazao na kom su nivou ženska prava generalno – tvrde feministkinje. Ovaj roman je direktan napad na tradicionalni način života – ocenjuju konzervativne hrišćanke

Četrdeset godina dlakavog stvorenja koje je preživelo nuklearnu katastrofu na Malmaku, a sve što zna o Americi naučio je iz programa koji se plaća reklamama
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve